Iako biste prvo mogli da pomislite na Ukrajinu ili Rusiju, kao na neka od najopasnijih mjesta, postoje zemlje koje se nalaze ispred njih kada je u pitanju bezbjednost putovanja.

Kako tenzije rastu širom svijeta, izbor ljetnjih destinacija za odmor zahtijeva izvijestan oprez i mudro planiranje. Zato je sajt za poređenje finansijskih podataka Hellosafe rangirao najopasnije zemlje za putovanje – otkrijte ih u nastavku.

Indeks bezbjednosti putovanja kreiran je na osnovu 35 različitih kriterijuma koji su klasifikovani u pet kategorija:

učestalost prirodnih katastrofa
društveno nasilje
učešće u oružanim sukobima (unutrašnjim ili spoljašnjim)
zdravstvena infrastruktura
militarizacija
Na osnovu ovih indikatora, zemlje su ocijenjene na skali od 0 do 100, gde 0 označava najbezbjedniju, a 100 najopasniju zemlju.

Hellosafe naglašava da ovaj indeks nije zamišljen kao odraz turističke atraktivnosti zemlje, već kao globalni indeks bezbjednosti zasnovan na što većem broju objektivnih kriterijuma, prenosi Punkufer.hr.

Filipini najopasniji: Terorizam, vulkani, zemljotresi
Iako biste prvo mogli pomisliti na Ukrajinu ili Rusiju kao neka od najopasnijih mjesta, Filipini su zauzeli prvo mjesto sa rezultatom od 82,32 od 100, što se pripisuje “visokom nivou nasilja u društvu”. Jedan jezivi primer uključuje nedavnu otmicu 26-godišnjeg američkog jutjubera Eliota Onila Istmana. Muslimanske pobunjeničke grupe poput Abu Sajafa, terorističke organizacije poznate po otmici stranaca radi otkupa, takođe djeluju u zemlji.

Filipini su takođe dio Pacifičkog vatrenog prstena, regiona koji formira krug oko Tihog okeana sa brojnim vulkanima. Dakle, okvir Pacifika je zapravo lanac dug 40.000 kilometara, pun erupcija, zemljotresa i cunamija. Međutim, ovi vulkani nisu bukvalno povezani i djeluju sasvim nezavisno.

Stotine vulkana koji se nalaze u Pacifičkom vatrenom prstenu čine dvije trećine aktivnih vulkana na svijetu. Najveće i najtragičnije vulkanske erupcije se dešavaju ovde, a 90% zemljotresa na Zemlji se dešava u ovom regionu. Uprkos upozorenjima, Filipini ostaju popularna destinacija. Prošle godine, Filipine je posjetilo 5,4 miliona stranih turista.

Kolumbija, Meksiko, Indija i Rusija
Na drugom i trećem mjestu su Kolumbija (79,21) i Meksiko (78,42), obe zemlje sa visokom stopom kriminala i otmica, prema podacima američkog Stejt departmenta. Američke vlasti posebno upozoravaju svoje građane da ne putuju u određena područja, poput Mičoakana i Sinaloe, upravo iz tih razloga.

Top pet najopasnijih zemalja zaključuju Indija i Rusija, sa ocenama od 77,86 i 75,65. Razlog je rastući strah od izbijanja rata između Indije i Pakistana nakon nedavnih sukoba u spornom području Kašmira.

Takođe, rat između Rusije i Ukrajine nema kraja na vidiku.

Island najbezbjedniji
Postoji mnogo potpuno bezbjednih zemalja za putovanje tokom leta, a većina njih se nalazi u Evropi. Island je zauzeo prvo mesto sa ocjenom od 18,23, zatim slijede Singapur (19,99) i Danska (20,05). Slovenija je ušla među prvih deset, a Hrvatska je na 16. mjestu među najbezbjednijim zemljama u Evropi.

Top 10 najopasnijih zemalja za putovanje:

Filipini (82,31)
Kolumbija (79,21)
Meksiko (78,42)
Indija (77,86)
Rusija (75,65)
Jemen (74,6)
Indonezija (72,94)
Somalija (70,80)
Mozambik (69,69)
Pakistan (68,03)

10 najbezbjednijih zemalja za putovanje:

Island (18,23)
Singapur (19,99)
Danska (20,05)
Austrija (20,31)
Švajcarska (20,51)
Češka (21,19)
Slovenija (21,44)
Finska (21,81)
Irska (22,49)
Mađarska (22,87)

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Od sredine dana ponegdje u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i na jugu očekuje se razvoj oblaka i povremeni pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne i uveče očekuje se naoblačenje na sjeveru, koje će se do narednog jutra širiti ka istoku. U Hercegovini uveče vedro.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 18, na jugu do 20, u višim predjelima od 10, a dnevna od 29 do 34, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab do umjeren sjevernih smjerova. Uveče i u noći na petak vjetar u jačanju u Posavini i Krajini.

Eskalacija rata na Bliskom Istoku izaziva reakcije i na finansijskim tržištima, koje će se odraziti na život ljudi širom svijeta.

Cijena nafte i gasa se stalno mijenja, kao odgovor na geopolitičke prilike, i raste strah od daljeg povećanja cijena energenata i drugih proizvoda zbog povećanih troškova energije.

Analitičari i naftaši upitani su koliko bi mogle porasti cijene energenata i drugih proizvoda ako Iran zatvori Hormuški moreuz, kao što najavljuje?

Dok traje sukob Izraela i Irana, raste strah da bi on mogao ozbiljno poremetiti tržište nafte i gasa, imajući u vidu da Iran spada u najveće proizvođače nafte među zemljama OPEC-a, te je značaj na svjetskoj trgovačkoj ruti, ponajviše zbog Hormuškog moreuza, javlja Federalna.

Uporedo s tim, počele su rasti i cijene goriva na pumpama u Federaciji, pa je tako samo u posljednja dva dana Federalno ministarstvo trgovine zaprimilo 406 obavijesti o promjeni cijena i marži.

Cijena dizela i benzina još su od 15 do 25 feninga po litru niže nego početkom godine, ali raste bojazan da bi se cijene veoma brzo mogle vratiti na one januarske, kada je cijena benzina u prosjeku bila dvije marke i 45 feninga, a dizela dvije i po marke.

Ali struka upozorava da objektivnih razloga, barem za trenutna povećanja cijena nema.

– Nije bilo prekida u snabdijevanju niti smanjenja količina dostupne nafte i goriva, tako da je riječ više o psihološkoj percepciji i očekivanju, a može se slobodno reći kad je u pitanju cijena na pumpama i o zloupotrebama – upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.

– Nema uporišta! Ovo je ekonomija. Možete podići cijenu i da nikoga ne pitate i da vas niko ne pita što ste podigli cijenu – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Cijene sirove nafte na tržištu danas su rasle, pa je tako prosječna cijena američke sirove nafte bila oko 73, a brent nafte više od 74 dolara za barel. U odnosnu na jučerašnji dan, to je u prosjeku više za gotovo dva odsto.

Međutim, sagovornici pojašnjavaju da ta skuplja nafta tek treba doći do evropskih rafinerija, te da to ne može biti osnov za aktuelna povećanja.

– Onog momenta kad dođe nova sirova nafta u rafineriju s novom cijenom doći će i do novih cijena prerađevina, u ovom slučaju benzina i dizela. Dok ta roba po većoj cijeni dođe do distributera na malo i veliko u Bosni i Hercegovini, proći će i mjesec – objašnjava Pavlović.

– Imali smo u proteklim sedmicama, pa i mjesecima stanje relativno nižih cijena goriva koje se nisu odrazile pozitivno na cijene – gotovo niko ništa nije pojeftinio zato što mu je trošak prijevoza bio smanjen.

– U Bosni i Hercegovini je uobičajena praksa da kad cijene idu dolje ništa ne pojeftinjuje, a kada cijene goriva idu gore sve poskupljuje – ističe Gavran, piše BN.