Connect with us

Politika

IMA LOGIKE Trebaju li maloljetnici u BiH glasati na izborima?

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

ada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina.

U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

– Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako “bjanko” – naveo je Šehić.

Ima logike

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

– Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat – ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

– Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa – ističe Topićeva za Nezavisne novine.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

– Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu – zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

– Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima – ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

– Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje – poručuje Rajićeva u izjavi za Nezavisne novine.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Politika

PDP ODAO POČAST STRADALOJ DJECI U GENOCIDU NDH: “Ne smijemo zaboraviti monstruozne zločine”

Narodni poslanici Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Slaviša Marković i Milanko Mihajilica, prisustvovali su obilježavanju Dana sjećanja na djecu ubijenu u genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u zloglasnoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Delegacija PDP položila je vijence u znak pijeteta prema nevinim mališanima koji su stradali isključivo zbog monstruozne ustaške ideologije koja je vođena u NDH.

– To je bila jedina, nazovimo je državom, koja je imala koncentracione logore za djecu. Više od 75.000 djece je ubijeno, od čega najviše srpske, i to do 14 godina starosti. Ubijali su one najnevinije – i to je zločin koji posebno boli. Pamtimo i pamtićemo. Neka im je vječni pokoj – poručili su iz PDP.

Partija demokratskog progresa naglašava da je njegovanje kulture sjećanja i istine o stradanjima nedužnih civilnih žrtava ključ za očuvanje identiteta, istorijske pravde i dostojanstva srpskog naroda.

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ: Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda, OSTALI SMO BEZ 108,5 MILIONA EVRA

Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda. Nažalost ovaj vikend nećemo početi lijepim pričama, ali naprosto moram se oglasiti i izraziti negodovanje, žaljenje i zabrinutost jer je Bosna i Hercegovina jedina ostala bez dodijeljenih sredstava iz programa Plana rasta Evropske unije, a koja su bila namijenjena za zemlje zapadnog Balkana.

Izjavio je to gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović dodavši da je planirano da Bosna i Hercegovina dobije 108,5 miliona evra, ali zbog neodgovornosti političara i funkcionera sa vrha, “ostajemo uskraćeni za taj novac”.

“Razlog zbog kojeg novac nismo dobili je taj što se već dvadeset mjeseci političari sa državnog nivoa nisu mogli dogovoriti oko nadležnosti i nije usklađen reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju”, napisao je Petrović na društvenim mrežama.

Prema njegovim riječima novac namijenjen Bosni i Hercegovini će sada biti preusmjeren ka drugim zemljama zapadnog Balkana i biće vraćen u EU fondove.

“Za 108,5 miliona evra u planu je bila realizacija projekata poput modernizacije željeznice, asfaltiranje brojnih dionica, izgradnja auto puteva, ulaganje u energetski sektor, digitalizaciju, obnovu škola širom BiH…U prevodu ostajemo sa najlošijim putevima i najdužom putnom makadamskom mrežom u Evropi, sa devastiranim školama, sa pretećim energetskim kolapsom, sa brojnim dugovima i aferama “Viadukt”, “Serdarov”, “Kumova zgrada”, “Zapaljena IRB” i ovako možemo u nedogled”, naglasio je Petrović.

Ozbiljnu diplomatiju i borbu za narod zamijenile su šatorske fešte, smatra on.

“Bosna i Hercegovina jeste podijeljena zemlja, ali moraćemo da napravimo tektonske promjene ako želimo: da nas ne gledaju kao zemlju trećeg svijeta, da ne gledaju naše ljude kao jeftinu radnu snagu, da ne gledaju naše planine, rijeke i zemlju kao izvor litijuma i ostalih minerala čija eksploatacija uništava životnu sredinu, kao bure baruta i tlo pogodno za kriminal, korupciju, dilere droge i oružja, makroe i sve prljave radnje”, napominje Petrović.

On smatra da ako našim stavom, znanjem i kulturom pokažemo da smo drugačiji, htjeli ili ne htjeli moraće se i prema nama kako Evropa, tako i svijet drugačije odnositi.

“Braćo Srbi, Hrvati i Bošnjaci gotovo je izvjesno da se nikada nećemo moći dogovoriti oko zajedničke istorije, ali se moramo dogovoriti oko zajedničke budućnosti, jer u suprotnom ostaće nas tek toliko da svi zajedno stanemo pod jednu šljivu i gledamo na opustešenu zemlju zatvorenih fabrika, uništene prirode i bolesnih ljudi.

Mnogo smo šansi propustili, nije nam još mnogo vremena i prilika ostalo, tako da u pamet dok još ima nade”, dodaje Petrović.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ: Sanja Vulić više nije mjera za glupost, sad postaje mjera za LAŽ! OTIMAČINA 120 MILIONA KM MORA NA SUD!

„Sanja Vulić, dosadašnja mjerna jedinica za glupost, sve više postaje mjerna jedinica za laž“, poručio je Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, reagujući na njenu izjavu u vezi sa slučajem arbitraže sa firmom Viadukt, koji Republiku Srpsku košta 120 miliona KM.

Kako ističe Borenović, dok su Milorad Dodik i SNSD godinama ćutali i zataškavali, on je javno upozoravao na skandaloznu otimačinu ogromnog budžetskog novca i protivljenje da se isti poklanja „nekim likovima iz Viadukta i njihovim pomagačima čije ulaganje je – jedno veliko ništa“.

– Sada ćemo vidjeti dosljednost SNSD-a: da li će zaustaviti isplate „Viadukt smutljivcima“, ili će se opet pokloniti odluci “turiste” Šmita, što sve više liči na dogovor Dodi–Šmit. Očekujem hrabrost i dosljednost od Dodika, Amidžića i ostale „bulumente“ ogrezle u stotinama miliona kroz Viadukt, Serdarove projekte i kumovske zgrade – navodi Borenović.

Dodaje da je krajnje vrijeme za otvaranje ozbiljnih istražnih radnji, maksimalnu policijsku i pravosudnu aktivnost, i da svi koji su učestvovali u arbitraži pred ICSID-om u Vašingtonu, uključujući bivše premijere Cvijanović i Viškovića, moraju odgovarati.

– Neka Vulić konačno objavi imena svih zastupnika u sporu sa Viaduktom – sa strane Vlade RS i sa strane slovenačke firme. Ko je sve zastupao? Ko su ti advokati i savjetnici? Dosta je skrivanja od javnosti! – zaključuje Borenović, poručujući da je spreman da sve informacije koje posjeduje podijeli s istražnim organima.

Nastavi čitati

Aktuelno