Connect with us

Društvo

PACIJENTI TAOCI PETROVIĆEVIH DUGOVA Ignoriše bijeljinski Dom zdravlja, dužan blizu DVA MILIONA KM

Direktor Doma zdravlja Bijeljina Danijela Đukin rekla je da ukupan dug Gradske uprave ovoj zdravstvenoj ustanovi, otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik, iznosi 1.350.000 KM sa 1. junom i pola miliona KM za rekonstrukciju ustanove.

Đukinova je rekla da agonija 450 zaposlenih u bijeljinskom Domu zdravlja, te time i agonija oko 150.000 pacijenata okrenutih ovoj ustanovi traje već gotovo četiri godine.

Dom zdravlja Bijeljina je u februaru tužio gradonačelnika Bijeljine, prvo ročište je bilo 5. juna, ali se, kaže Đukinova, niko iz Gradske uprave nije pojavio.

– Naši pacijenti osjećaju pritisak i probleme u potrazi za zdravljem zbog neposlovanja Gradske uprave Bijeljina, zanemarivanja potreba bolesnih, jer tri i po godine unazad Dom zdravlja ne dobija ništa od grada, koji je dužan da isplaćuje i plate radnicima, da obavlja rekonstrukciju, nabavlja opremu… – rekla je Đukinova.

Ona je dodala da, osim pacijenata iz Bijeljine – mještana svih 60 naselja ovog grada, ovaj dom zdravlja zadovoljava i potrebe pacijenata iz opština Lopare i Ugljevik, čiji domovi zdravlja nemaju sve zdravstvene organizacione jedinice, a pacijentima su neophodne.

– Naša ustanova je druga po veličini u Republici Srpskoj. Od 45 ustanova primarne zdravstvene zaštite u Srpskoj, samo je banjalučki Dom zdravlja veći. Raspoređeni smo u 15 organizacionih jedinica, imamo 450 zaposlenih, a u planu je otvaranje još jedne organizacione jedinice – centar za rast i razvoj djece, čime bismo bili jedini u regionu koji će ga imati – rekla je Đukinova.

Ona je podsjetila da je ove godine u Domu zdravlja otvoren i Centar za prevenciju bolesti.

– I opet smo među prvima, tako da, i pored svih problema i sve muke koja nas je snašla u posljednje skoro četiri godine, nekako uspijevamo, mada teško, i ja ne znam više ni kome da se obratim. Taj čovjek radi šta hoće. Agonija traje među nama otkako je na čelu grada Petrović, koji je učinio sve i čini da se ova zdravstvena ustanova muči sa ovakvom lokalnom Gradskom upravom – rekla je Đukinova.

Prema njenim riječima, ovoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi finansije bi trebalo da obezbjeđuje grad, ali se, ipak, većinskim dijelom finansira tako što oko 70 odsto finansija izdvaja Vlada Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja – za plate, opremu, održavanje.

Ona je podsjetila da je Dom zdravlja u posljednjih 30 godina postao zasebna ustanova kojoj je još 1994. godine budžetom za primarnu zdravstvenu zaštitu izdvojeno 400.000 KM na godišnjem nivou.

– Još tada je izdvajano toliko. Danas, za svih 26 sektorskih ambulanti koje posjeduje Dom zdravlja, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, troškove treba da pokriva lokalna zajednica – grad Bijeljina – naglasila je direktor Doma zdravlja Bijeljina.

I, ako na primjer, Skupština grada, kaže Đukinova, dodijeli u 2022. godini budžetskih 700.000 KM na godišnjem nivou za Dom zdravlja, Petrović “odsiječe” na 400.000.

– Tako i ove godine, isto… Da li neko misli da smo vidjeli i jednu jedinu marku? Nismo. Ne može on da se ponaša tako prema ustanovi koja je na ponos u cijeloj državi – rekla je Đukinova.

Ona je navela da dug postoji od 2020. godine 14.000 KM i u 2021. je bio sitniji dug, ali je iz 2022. ostao dug od 300.000 KM, iz 2023. od oko 700.000 KM, i do danas, polovina je juna, dug je oko 300.000 KM.

– Ukupan dug otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik Bijeljine je 1.850.000 KM – rekla je Đukinova i dodala da se svakog mjeseca dug uvećava za oko 80.000 KM.

Bolestan čovjek ima samo jednu jedinu želju – da ozdravi, kaže Đukinova, a pacijent je upućen na Dom zdravlja i treba mu visok i kvalitetan nivo usluga.

– Kako, odakle? A, neophodno je obezbijediti kvalitet, obnavljati aparaturu, a sve košta – i ultrazvuk, i vađenje krvi, rendgen aparati, mobilni aparati, mamografi, sanitetska vozila, ostala vozila, gorivo, održavanje zgrade, grijanje, telefoni, struja… Sve košta, a za sve to je, u svih 26 sektorskih ambulanti, dužna da plati Gradska uprava – rekla je Đukinova.

Podsjećamo, Srna je prije četiri dana poslala upit gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću o dugovanjima prema Domu zdravlja, zatim prema jedinom javnom vrtiću u gradu, prema sportu, za neisplaćivanje stipendija i za ostale dugove, ali nije dobila odgovor.

Related Topics:

Društvo

RAČA 2 IPAK SE NE OTVARA U OKTOBRU: Novi granični prelaz pomjeren, evo kada bi mogao početi raditi

Otvaranje novog graničnog prelaza Rača 2 između Bosne i Hercegovine i Srbije, najavljivano za 15. oktobar, ponovo je pomjereno.

Prema informacijama iz dva izvora iz institucija, koje su potvrdile „Nezavisne novine“, nove rampe na ovom graničnom prelazu mogle bi biti podignute tek 15. decembra.

Time je još jednom prolongiran projekat od kojeg se očekuje značajno rasterećenje postojećeg graničnog prelaza Rača i brži protok ljudi i robe između dvije zemlje.

Šta je razlog novog pomjeranja?

Prema riječima jednog od izvora, radovi na strani Srbije još nisu u potpunosti završeni.

„Izvođač nije završio svoj posao na strani Srbije i riješili su da to pomjere za dva mjeseca. Praktično je sve završeno, ali je ostalo još nešto dodatno da se uradi“, rekao je izvor za „Nezavisne novine“.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH, međutim, navode da se završetak građevinskih aktivnosti očekuje 19. oktobra, nakon čega bi trebalo da uslijedi primopredaja prostorija bh. strani.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH, rekao je da će UIO odmah biti spremna da preuzme prostorije namijenjene carinskoj službi.

Nakon toga slijede opremanje objekata i povezivanje sa informacionim sistemom UIO.

Zašto je 15. oktobar već bio najavljivan?

Datum 15. oktobar više puta je javno pominjan kao dan kada bi Rača 2 trebalo da počne raditi.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević ranije je rekla da je zajednički granični prelaz, sa građevinske strane, završen i da će biti predat 15. oktobra.

I Željka Cvijanović ranije je najavljivala da bi novi prelaz trebalo da bude pušten u rad sredinom oktobra.

Direktor UIO BiH Zoran Tegeltija još u julu je govorio da bi od 15. oktobra u Rači trebalo da budu u funkciji dva granična prelaza, upravo kako bi se postojeći prelaz dodatno rasteretio.

Isti rok ponovljen je i tokom septembra.

Rača 2 važan za put prema Srbiji

Novi prelaz dio je šireg projekta povezivanja BiH i Srbije, posebno kroz izgradnju auto-puta Sremska Rača–Kuzmin i novog mosta preko Save.

Izgradnja nove saobraćajne infrastrukture trebalo bi da omogući brže povezivanje dvije zemlje i poveća kapacitet prekograničnog saobraćaja.

Međutim, dok se završetak radova približava, otvaranje samog graničnog prelaza ponovo se odgađa.

Ako se informacije o novom roku pokažu tačnim, putnici i prevoznici će na Raču 2 morati čekati još gotovo dva mjeseca.

Umjesto najavljenog otvaranja 15. oktobra – nova najava za 15. decembar. Ostaje da se vidi hoće li ovaj put rok biti ispoštovan.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA RADI KAURIN?! Šume Srpske uzimaju 55 miliona KM kredita, sa 27 miliona kamate

Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ planira novo zaduženje od 55 miliona KM, ali bi ukupan iznos koji treba vratiti, prema podacima koje je objavila ATV, dostigao oko 82 miliona KM. Kredit sa kamatnom stopom od 8,8 odsto na deset godina donio bi približno 27 miliona KM troška za kamate, dok bi samo naknada za obradu kredita iznosila 275.000 KM.

Direktor Blaško Kaurin planiranim zaduženjem otvara ozbiljna pitanja o finansijskom stanju jednog od najvažnijih javnih preduzeća u Republici Srpskoj, načinu upravljanja njegovim obavezama i cijeni koju će ono platiti za novo zaduživanje.

Posebno zabrinjava podatak da se najveći dio novog kredita ne planira za razvoj i unapređenje poslovanja, već za pokrivanje ranijih finansijskih obaveza.

Stari dugovi na teret novog kredita

Od ukupno 55 miliona KM, čak 40,2 miliona KM namijenjena su za reprogramiranje ranijih kreditnih obaveza. Za taj dio zaduženja kao obezbjeđenje predviđene su mjenice preduzeća i garancija Vlade Republike Srpske.

Drugim riječima, najveći dio novog kredita služiće za pokrivanje starih dugova, što znači da će preduzeće za njihovo izmirenje morati da plati i dodatnu cijenu novog zaduživanja.

Preostalih 14,8 miliona KM trebalo bi da bude iskorišteno za izmirenje tekućih obaveza prema opštinama, izvođačima radova i dobavljačima, kao i za investiciona ulaganja.

Za ovaj dio kredita predviđene su mjenice preduzeća i hipoteka na poslovni prostor u Banjaluci površine 1.069 kvadratnih metara.

Tako bi se, uz garanciju Vlade za jedan dio zaduženja, kao zalog za drugi dio našla i nekretnina javnog preduzeća.

Skupo zaduživanje, a obećanja o oporavku

Posebno je važno pitanje zbog čega „Šume Republike Srpske“, uprkos najavama rukovodstva o poboljšanju poslovanja, moraju da posegnu za novim višemilionskim kreditom i koliko će ih takav potez dugoročno koštati.

Kaurin je u septembru ove godine tvrdio da preduzeće ide uzlaznom putanjom, navodeći da je proizvodnja šumskih drvnih sortimenata u prvih osam mjeseci dostigla 90 odsto plana, u poređenju sa 82 odsto u istom periodu prošle godine.

Dodatno, još u martu ove godine objavljeno je da su „Šume Republike Srpske“ lokalnim zajednicama dugovale šest miliona KM po osnovu šumske rente. Kaurin je tada naveo da je od oko 22,6 miliona KM obaveza za prethodnu godinu bilo isplaćeno 16,6 miliona KM.

U takvim okolnostima, kredit od 55 miliona KM nije samo pitanje novog izvora novca već i pitanje odgovornosti za finansijsko stanje preduzeća koje upravlja jednim od najvažnijih prirodnih resursa Republike Srpske.

Ako se zaduženje realizuje pod najavljenim uslovima, preduzeće će na svakih pozajmljenih 100 KM morati da vrati približno 149 KM, računajući ukupnu otplatu od oko 82 miliona KM.

Nastavi čitati

Društvo

HOROR PORED ŠKOLE I VRTIĆA U TREBINJU! Pronađeni otrovani psi, roditelji u panici „Šta da je neko dijete dohvatilo otrov?!“

I mještani Gorice su vrlo uznemireni, jer su pojedini vidjeli uginule pse, a slučaj u posljednjih nekoliko dana očigledno poprima sve veće razmjere.

“Imam psa čuvara koji ima svoju kućicu uz našu porodičnu kuću, ali imam i dvoje djece, od kojih je jedno u nižim razredima ove škole, a drugo u vrtiću, koji je takođe u neposrednoj blizini škole. Ne smijem ni da pomislim da je neko od moje djece moglo dodirnuti taj otrov, a mogao mi se i pas otrgnuti ili prosto kada ga šetamo pojesti taj otrov. Ovo je užas”, kaže jedan mještanin Gorice kome je i kuća u blizni.

Lazar Vučković, direktor Azila “Danica” nadomak Trebinja, koji je bio na mjestu gdje je policija vršila uviđaj, slaže se da je ovo što se dešava zaista užas.

“Prije tri godine je u selu Poljice kod Trebinja otrovano pet lovačkih pasa koji su bili u boksovima, a, budući da sam dugogodišnji lovac, bio sam tada na licu mjesta, kada je izvršen uviđaj i utvrđeno njihovo trovanje, ali do dana današnjeg nije pronađen krivac”, prisjetio se Vučković.

Pronađene su, kaže, tada, na licu mjesta i rukavice i izuzeti još neki dokazni materijali, što je poslato na vještačenje i slučaj je došao do tužilaštva, ali nikada nisu dobili povratne informacije, osim da je slučaj u proceduri.

Kaže da se u ovom azilu svakodnevno susreću sa novim problemima koji se uglavnom odnose na napuštene pse koje neodgovorni vlasnici samo izbace na ulicu.

“Mi radimo koliko možemo na zbrinjavanju ovih pasa i azil je konstantno prepun, jer koliko god se trudimo da ih udomimo, a nekada se to dešava bukvalno i prije njihovog dolaska u azil, pasa uvijek bude veliki broj”, kaže Vučković za Nezavisne, napominjući da, otkako je on direktor Azila, a tome ima godina ipo dana, udomili su oko stotinu pasa.

 

 

Da li se za ovo trovanje može pronaći krivac – teško je reći, a ono što civilizovani građani mogu da urade jeste da prijave svaku sumnju na postavljanje otrova ili napuštanja pasa, jer priče da iz susjednih gradova izbacuju iz automobila pse na teritoriju Trebinja za sada zaista ostaju samo priče.

Nastavi čitati

Aktuelno