Connect with us

Društvo

PACIJENTI TAOCI PETROVIĆEVIH DUGOVA Ignoriše bijeljinski Dom zdravlja, dužan blizu DVA MILIONA KM

Direktor Doma zdravlja Bijeljina Danijela Đukin rekla je da ukupan dug Gradske uprave ovoj zdravstvenoj ustanovi, otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik, iznosi 1.350.000 KM sa 1. junom i pola miliona KM za rekonstrukciju ustanove.

Đukinova je rekla da agonija 450 zaposlenih u bijeljinskom Domu zdravlja, te time i agonija oko 150.000 pacijenata okrenutih ovoj ustanovi traje već gotovo četiri godine.

Dom zdravlja Bijeljina je u februaru tužio gradonačelnika Bijeljine, prvo ročište je bilo 5. juna, ali se, kaže Đukinova, niko iz Gradske uprave nije pojavio.

– Naši pacijenti osjećaju pritisak i probleme u potrazi za zdravljem zbog neposlovanja Gradske uprave Bijeljina, zanemarivanja potreba bolesnih, jer tri i po godine unazad Dom zdravlja ne dobija ništa od grada, koji je dužan da isplaćuje i plate radnicima, da obavlja rekonstrukciju, nabavlja opremu… – rekla je Đukinova.

Ona je dodala da, osim pacijenata iz Bijeljine – mještana svih 60 naselja ovog grada, ovaj dom zdravlja zadovoljava i potrebe pacijenata iz opština Lopare i Ugljevik, čiji domovi zdravlja nemaju sve zdravstvene organizacione jedinice, a pacijentima su neophodne.

– Naša ustanova je druga po veličini u Republici Srpskoj. Od 45 ustanova primarne zdravstvene zaštite u Srpskoj, samo je banjalučki Dom zdravlja veći. Raspoređeni smo u 15 organizacionih jedinica, imamo 450 zaposlenih, a u planu je otvaranje još jedne organizacione jedinice – centar za rast i razvoj djece, čime bismo bili jedini u regionu koji će ga imati – rekla je Đukinova.

Ona je podsjetila da je ove godine u Domu zdravlja otvoren i Centar za prevenciju bolesti.

– I opet smo među prvima, tako da, i pored svih problema i sve muke koja nas je snašla u posljednje skoro četiri godine, nekako uspijevamo, mada teško, i ja ne znam više ni kome da se obratim. Taj čovjek radi šta hoće. Agonija traje među nama otkako je na čelu grada Petrović, koji je učinio sve i čini da se ova zdravstvena ustanova muči sa ovakvom lokalnom Gradskom upravom – rekla je Đukinova.

Prema njenim riječima, ovoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi finansije bi trebalo da obezbjeđuje grad, ali se, ipak, većinskim dijelom finansira tako što oko 70 odsto finansija izdvaja Vlada Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja – za plate, opremu, održavanje.

Ona je podsjetila da je Dom zdravlja u posljednjih 30 godina postao zasebna ustanova kojoj je još 1994. godine budžetom za primarnu zdravstvenu zaštitu izdvojeno 400.000 KM na godišnjem nivou.

– Još tada je izdvajano toliko. Danas, za svih 26 sektorskih ambulanti koje posjeduje Dom zdravlja, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, troškove treba da pokriva lokalna zajednica – grad Bijeljina – naglasila je direktor Doma zdravlja Bijeljina.

I, ako na primjer, Skupština grada, kaže Đukinova, dodijeli u 2022. godini budžetskih 700.000 KM na godišnjem nivou za Dom zdravlja, Petrović “odsiječe” na 400.000.

– Tako i ove godine, isto… Da li neko misli da smo vidjeli i jednu jedinu marku? Nismo. Ne može on da se ponaša tako prema ustanovi koja je na ponos u cijeloj državi – rekla je Đukinova.

Ona je navela da dug postoji od 2020. godine 14.000 KM i u 2021. je bio sitniji dug, ali je iz 2022. ostao dug od 300.000 KM, iz 2023. od oko 700.000 KM, i do danas, polovina je juna, dug je oko 300.000 KM.

– Ukupan dug otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik Bijeljine je 1.850.000 KM – rekla je Đukinova i dodala da se svakog mjeseca dug uvećava za oko 80.000 KM.

Bolestan čovjek ima samo jednu jedinu želju – da ozdravi, kaže Đukinova, a pacijent je upućen na Dom zdravlja i treba mu visok i kvalitetan nivo usluga.

– Kako, odakle? A, neophodno je obezbijediti kvalitet, obnavljati aparaturu, a sve košta – i ultrazvuk, i vađenje krvi, rendgen aparati, mobilni aparati, mamografi, sanitetska vozila, ostala vozila, gorivo, održavanje zgrade, grijanje, telefoni, struja… Sve košta, a za sve to je, u svih 26 sektorskih ambulanti, dužna da plati Gradska uprava – rekla je Đukinova.

Podsjećamo, Srna je prije četiri dana poslala upit gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću o dugovanjima prema Domu zdravlja, zatim prema jedinom javnom vrtiću u gradu, prema sportu, za neisplaćivanje stipendija i za ostale dugove, ali nije dobila odgovor.

Related Topics:

Društvo

ZLATO NAM NIJE U ZEMLJI! 600 miliona KM na tuđoj teritoriji – šta ako ga NE VRATE?!

Za razliku od većine zemalja u svijetu i okruženju, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ne planira da zlato koje ima u svijetu, barem djelimično vrati u BiH, a što je, prema ocjeni stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i finansijski sistemi koriste kao geopolitičko oružje.

Trenutno, Bosna i Hercegovina, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata, čija vrijednost je 600 miliona KM, i ono je fizički smješteno u Centralnoj banci Engleske.

“Zlato koje se nalazi u Londonu ili drugim velikim finansijskim centrima u Evropi i svijetu je lako utrživo, odnosno veoma likvidno. Prenosom zlata u našu državu, njegova utrživost, odnosno likvidnost bi bila umanjena, te je u skladu sa ovim strateško opredjeljenje CB BiH da se zlatne rezerve nalaze u inostranstvu na trenutnoj lokaciji”, rekli su “Nezavisnim” u Centralnoj banci BiH dodajući da je zlato sastavni dio deviznih rezervi i služi kao pokriće domaćoj valuti te da se u svakom trenutku i u slučaju potrebe može iskoristiti i konvertovati u evre.

Ipak, za razliku od Bosne i Hercegovine, većina zemalja svijeta posljednjih nekoliko godina zlato povlači u svoje zemlje, a jedan dio ostavljaju u inostranstvu.

Slična situacija je i u regionu, pa tako Srbija, odnosno Narodna banka Srbije, planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze izvan zemlje vrijednosti oko šest milijardi dolara, na domaće tlo.

Ovaj proces Srbija je započela još 2021. godine zbog “okruženja pojačane globalne neizvjesnosti”, a nedavno je Jorgovanka Tabaković, guverner NBS, rekla da će preostalih pet tona zlata koje se nalaze van zemlje biti vraćeno, “što je prije moguće”.

Pojedine zemlje, kao što je Rumunija, još 2019. godine u parlamentu su donijele zakon da 90 odsto od 61 tone zlata koje se drže u Londonu bude prebačene u Zemlju, a i Njemačka, kao zemlja koja poslije Amerike ima najveće zlatne rezerve u svijetu, dobar dio svog zlata vratila je u zemlju.

Trenutno, Njemačka ima oko 3.300 tona zlata, vrijednosti veće od 270 milijardi evra, a trenutno van zemlje imaju manje od 50 odsto zlata. Ranije, odnosno prije 2013. godine, najveći dio njemačkog zlata bio je van Njemačke. Do danas, od 2013. godine, Bundesbanka iz Njujorka je povukla 300 tona zlata, iz Francuske svih 374 tone, a značajne količine povučene su i iz Londona. Od 3.300 tona zlata, Njemačka u trezorima FED-a u Njujorku drži 1.200 tona, a preostalih malo više od 400 tona čuva Banka Engleske u Londonu.

Da zlato, ako nije u zemlji, i nije toliko sigurno, možda najbolje govori činjenica da je, recimo, 2019. godine Banka Engleske odbila Venecueli da vratiti 1,2 milijarde dolara vrijedno zlato.

“Povratak zlata u granice nacionalnih država nije samo tehničko pitanje upravljanja rezervama, to je politička i strateška poruka. Iskustva iz protekle decenije, uključujući blokade deviznih rezervi suverenih država i upotrebu finansijskih sistema kao geopolitičkog oružja, pokazala su koliko je važno imati neposrednu fizičku kontrolu nad ključnim oblicima imovine”, rekao je za “Nezavisne” Saša Stevanović, ekonomski analitičar.

On kaže da u tom kontekstu zlato ponovo stiče status monete suvereniteta, univerzalne, vanpolitičke i nezamjenjive rezerve vrijednosti, a njegova snaga leži upravo u tome što nije ničije “obećanje”.

“Što je dalje, što je dematerijalizovanije, to je nesigurnije. Upravo zato mnoge države, uključujući i naš region, vraćaju zlato u svoje trezore. Bosna i Hercegovina, nažalost, i dalje ima fiskalni tretman koji obeshrabruje i institucije i građane da povećaju izloženost zlatu – jedina smo zemlja u Evropi koja oporezuje investiciono zlato PDV-om. Vrijeme je da se i kod nas otvori ozbiljan dijalog o monetarnim rezervama, suverenitetu i zaštiti u vremenima globalne nestabilnosti”, zaključio je Stevanović.

Nastavi čitati

Društvo

“PLATA DOBRA, AL’ NIKO NEĆE DA RADI!” Srpska u panici – fali hiljade radnika, hitan uvoz stranaca!

Republici Srpskoj, prema procjenama, nedostaje između 7.000 i 8.000 kvalifikovanih radnika svih profila, ali mladi ne pokazuju interesovanje za ova dobro plaćena zanimanja, zbog čega se traže modeli uvoza radne snage, rekao je sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Srpske Mile Petrović.

Petrović je naglasio da se privredna društva u Republici Srpskoj susreću sa nedostatkom tesara, armirača, zidara, keramičara, rigipsera, rukovalaca građevinskim mašinama, ali i visokoobrazovanog kadra u ovoj oblasti.

“Konstantan je nedostatak ovih zanimanja i, nažalost, ne očekujem da ćemo ih iz domaćih resursa moći nadoknaditi. Imamo određeni broj radnika koji su na zalasku karijere, onih koji svoje poslove obavljaju adekvatno. Određen broj radnika je otišao na inostrana tržišta, ali nisu rijetki koji se u posljednje vrijeme vraćaju u Republiku Srpsku“, rekao je Petrović.

On je naveo da se u Republici Srpskoj traže određeni modeli uvoza radne snage, dodajući da je to neminovno i neophodno.

“Važno je da se u već postojeća privredna društva koja posluju na teritoriji Republike Srpske i imaju domaće zaposlene radnike, na osnovu određenih procedura, dovedu strani radnici“, rekao je Petrović.

Petrović smatra da je zbog svega što se dešava u svijetu neophodno da se bezbjednosne provjere tih radnika obavljaju mnogo ozbiljnije i da se tome posveti više pažnje, a da se procedure za dolazak pojednostave.

Prema njegovim riječima, problem je što mlade ne zanimaju ovakvi poslovi, iako su veoma dobro plaćeni.

“Preduzeća u Republici Srpskoj i te kako ulažu u radnu snagu, pa imamo slučajeve da na gradilišta dolaze ljudi koji se nikada nisu susretali sa ovim poslovima i oni bolji radnici troše svoje vrijeme kako bi osposobili stručnu i kvalitetnu radnu snagu“, rekao je Petrović i naglasio i da se zarade u sektoru građevinarstva konstantno povećavaju.

Petrović je naveo da obrazovni sistem u Republici Srpskoj u određenoj mjeri prati potrebe tržišta, međutim, nema zainteresovanog kadra da se bavi zanatima, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

UPOZORENJE ZA VLASNIKE ŠKODA! Problemi sa jastucima mogu izazvati OZBILJNE POVREDE – da li je vaše vozilo na spisku?

Za određene serije šest modela Škode u Srbiji predviđen je opoziv kako bi se sprečili rizici od povreda, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.

U pitanju su modeli City Go, Fabia, Rapid, Yeti, Octavia i Superb proizvedeni u periodu od 01. 07. 2015. do 01. 07. 2016. godine.

Razlog za opoziv, kako navodi NEPRO, jeste greška u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka.

”Na obuhvaćenim vozilima došlo je do greške u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka, iz ograničenog perioda proizvodnje, usled čega postoji rizik od pucanja plastičnog dela vazdušnog jastuka, kada se aktivira, što može dovesti do povređivanja putnika”, navedeno je na sajtu.

Opozivom broj “69PB” predviđena je zamena vozačevog vazdušnog jastuka.

Na sajtu Škode ovde vlasnici vozila, prema VIN broju (broj šasije vozila), mogu proveriti da li je njihovo vozilo obuhvaćeno ovim opozivom.

Nastavi čitati

Aktuelno