Dugoočekivani bazen, čija izgradnja se finansira kreditnim sredstvima, izazvao je polemike zbog svojih dimenzija, ali i pitanja koja se odnose na javne nabavke. Opozicija traži proširenje projekta, dok istraživački novinari ukazuju na navodne nepravilnosti u tenderskoj proceduri.

Izgradnja bazena u Istočnom Novom Sarajevu, projekta čija vrijednost građevinskih radova iznosi oko četiri miliona KM, izazvala je nove reakcije opozicije i dijela javnosti.

Projekat, koji se godinama najavljivao kao jedno od važnijih predizbornih obećanja lokalne vlasti, sada je u centru pažnje zbog pitanja da li objekat svojim kapacitetom može odgovoriti potrebama lokalne zajednice, ali i zbog navoda o problemima tokom javnih nabavki.

U ranijim planskim dokumentima Opštine Istočno Novo Sarajevo izgradnja bazena navedena je među kapitalnim projektima, uz obezbijeđena kreditna sredstva od četiri miliona KM. Radovi su započeli u oktobru 2025. godine.

„Četiri miliona za objekat skromnih dimenzija“

Opozicioni odbornik SDS-a Stefan Ignjatović smatra da je riječ o preskupom projektu za objekat koji, prema njegovoj ocjeni, neće imati dovoljan kapacitet za ozbiljnije sportske sadržaje.

Zbog toga je objekat već dobio nezvanični nadimak „pegla bazen“.

Ignjatović ulaganje kreditnih sredstava od oko četiri miliona KM u objekat skromnih dimenzija naziva „skandaloznim i sramotnim“ i poziva nadležne da, dok je to još moguće, izmijene projekat i prošire bazen.

„Smatram da je ovo ponižavanje naših sugrađana. Pozivam nadležne da, dok još ima vremena, prošire bazen kako bi dobio olimpijske dimenzije i omogućio osnivanje plivačkih klubova te rekreativno plivanje za djecu i odrasle“, rekao je Ignjatović.

Opozicija smatra da je lokalnoj zajednici potreban objekat koji bi mogao služiti i za sportska takmičenja, a ne samo za rekreativno kupanje.

Sporne i tenderske procedure

Pored samih dimenzija bazena, dodatnu pažnju izazvali su postupci javnih nabavki.

Istraživačka novinarka Sanja Vasković tvrdi da je tender za izgradnju u više navrata bio osporavan, ali da je posao na kraju dodijeljen istom izvođaču.

„Tender za izgradnju se obarao tri puta, ali je opština svaki put dodjeljivala posao istom izvođaču“, navela je Vasković.

Ona je ukazala i na nabavku opreme i mobilijara preko Sportsko-rekreacionog centra „Slavija“, tvrdeći da je posao povjeren firmi koja je registrovana neposredno prije raspisivanja tendera.

Dostupni podaci potvrđuju da su tokom postupka javne nabavke postojale žalbe. Prema pisanju SPIN Info, firme koje su učestvovale u postupku žalile su se na nepravilnosti, a jedna od žalbi je usvojena pred Kancelarijom za razmatranje žalbi.

To, međutim, samo po sebi ne znači da je utvrđeno postojanje krivične odgovornosti ili nezakonitosti svih učesnika u postupku. Za takve zaključke potrebne su odluke nadležnih institucija.

Opozicija traži odgovore od vlasti

Pitanje bazena nije novo u lokalnoj politici Istočnog Novog Sarajeva.

Još u planovima za 2025. godinu bazen je bio među ključnim kapitalnim projektima opštine, uz školu, saobraćajnu infrastrukturu i druge investicije.

Međutim, opozicija već duže vrijeme kritikuje transparentnost rada lokalne administracije i traži više informacija o kapitalnim projektima.

Ignjatović zato traži da se ispita cijeli proces – od projektovanja i finansiranja do javnih nabavki i konačne vrijednosti objekta.

Opština bez odgovora na optužbe

Na pitanja medija u vezi sa kritikama na račun izgradnje bazena i tenderskih procedura, iz Opštine Istočno Novo Sarajevo, prema dostupnim navodima, nije stigao zvaničan odgovor.

Zbog toga za sada ostaju otvorena pitanja o konačnim kapacitetima bazena, mogućnosti eventualnog proširenja projekta, kao i svim detaljima postupaka javnih nabavki.

Jedno je sigurno – projekat koji je godinama predstavljan kao važna investicija za stanovnike Istočnog Novog Sarajeva sada je postao i predmet političkog spora.

Dok vlast bazen predstavlja kao jedan od kapitalnih projekata opštine, opozicija i dio javnosti postavljaju jednostavno pitanje: da li je za četiri miliona KM moglo i moralo biti izgrađeno više?

Poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević optužio je aktuelnu vlast predvođenu SNSD-om da opstruiše isplatu povrata PDV-a na prvu nekretninu, ističući da se podrška mladim ljudima ponovo odlaže jer je budžet prazan.

Kresojević se osvrnuo na ranija obećanja o početku isplate, naglašavajući da SNSD i nakon usvajanja zakona traži načine da izbjegne primjenu predviđenih mjera.

“Nesposobni vratiti PDV na prvu nekretninu, a sposobni dati 100 miliona za kumovu zgradu! Nakon pokretanja inicijative za povrat PDV-a na prvu stambenu jedinicu, prije dvije godine sam najavio da je SNSD protiv ove podrške mladim ljudima. I nakon usvajanja zakona SNSD traži način da odgodi isplatu povrata PDV-a. Ali niko neće biti iznad zakona pa ni vi”, poručio je Kresojević.

On je naglasio da su probijeni svi najavljeni rokovi i da građani više ne mogu vjerovati obećanjima vlasti.

“Vjerovati u obećanja SNSD-a isto je kao i vjerovati u ‘Djeda Mraza’. Tako je RTRS objavio izjavu funkcionera SNSD-a koji su najavili da će 8. jula početi isplata povrata PDV-a. Danas je 8. septembar koji dokazuje da vlast i dalje opstruiše povrat PDV-a, jer je ispraznila budžet”, zaključio je poslanik PDP/PSS-a.

Organizacioni sekretar PSS-a Nebojša Drinić posjetio je zaseok Bokin Tuk u Omarskoj, gdje se u srdačnom razgovoru sa mještanima osvrnuo na značaj očuvanja tradicije, opstanka domaćih sela i predstojeće odluke koje očekuju građane.

Drinić je naglasio da je prijateljstvo sa ovim vrijednim domaćinima započelo tokom tradicionalnih poklada pod Kozarom, ističući posebnu zahvalnost ljudima koji uprkos svim izazovima ne odustaju od svojih ognjišta.

“Sinoć smo se družili sa mještanima zaseoka Bokin Tuk u Omarskoj. Ove vrijedne ljude upoznao sam na pokladama pod Kozarom, tamo gdje se čuvaju naši običaji, tradicija i zajedništvo. Danas s ponosom mogu reći da su postali moji prijatelji. Posebno ih cijenim jer ne odustaju od svog sela i bore se za njegov opstanak i napredak”, navodi Drinić.

Tokom susreta razgovarano je o konkretnim koracima i inicijativama koje mogu unaprijediti lokalne uslove života, pri čemu je stavaljen akcenat na predstojeće izbore 4. oktobra kao presudan trenutak za dalji razvoj.

“Razgovarali smo o svemu što zajedno možemo uraditi za Omarsku, Prijedor i Republiku Srpsku. Promjene ne dolaze same, a prva prilika da ih pokrenemo je 4. oktobar. Tog dana u našim rukama biće najmoćnije demokratsko oružje – olovka. Zato je važno da se uključimo, izađemo na izbore i sami odlučimo o svojoj budućnosti. Kada smo složni i okupljeni oko istog cilja, možemo mnogo. Za svoja sela, za svoj narod i za sigurnu budućnost Republike Srpske. Zajedno možemo. SIGURNO!”, poručio je organizacioni sekretar PSS-a.

Posjeta Bokinom Tuku još jednom je potvrdila da je direktan razgovor sa mještanima i uvažavanje potreba ruralnih sredina ključ za stabilnu i sigurnu budućnost čitave regije.