Delegat u Domu naroda PS naroda BiH Nenad Vuković, poručio je da svakodnevni pozivi Milorada Dodika na pregovore predstavljaju očajnički pokušaj prikrivanja posljedica višegodišnje pogrešne politike koju je vodio.

– Poziv za pregovore koji svakodnevno upućuje Dodik nije ništa drugo do njegov krik zbog promašene politike. Fotografija s propalog sastanka u Doboju ostaće upamćena kao simbol situacije u kojoj se danas nalazi vlast i na domaćoj i na međunarodnoj sceni- izjavio je Vuković.

On ističe da je vlast došla u poziciju da plaća cijenu svoje bahatosti, političkih igara i višegodišnjeg ponižavanja, kako domaćih partnera, tako i predstavnika međunarodne zajednice.

– Sada nema razloga za ljutnju i političko divljanje. Vrijeme je da preuzmu odgovornost za sve što su radili- poručio je Vuković.

Prema njegovim riječima, priča o nekakvom novom dogovoru je obmana, jer je pravi i jedini dogovor već postignut — zove se Dejtonski mirovni sporazum.

– Nema ’novog Dejtona’. Ovaj je najbolji i jedini mogući. Svaki drugi bio bi gori i rizičan po Republiku Srpsku. Svi ključni principi — dvoentitetsko uređenje, konstitutivnost naroda, entitetsko glasanje, nisu ugroženi, i nema potrebe za ovakvim dizanjem tenzija- rekao je on.

Кao povod za aktuelnu krizu, Vuković navodi rezultate pravosudno-političkog procesa, ali naglašava da inat i konfrontacija nisu rješenje.

– Vlast se poziva na „podršku naroda“, ali sve više građana, pa i nekadašnjih pristalica režima, otvoreno govori da ova politika ne vodi nigdje i da izaziva zabrinutost- kaže Vuković.

On ističe da, iako je uloga međunarodne zajednice u prošlosti često bila kontroverzna, nije u interesu Republike Srpske da danas bude u sukobu s najvažnijim evropskim zemljama.

– Normalno je da Srbija gradi najbolje odnose sa Francuskom, Njamačkom, Austrijom i drugim državama, a mi istovremeno u Republici Srpskoj upućujemo prijetnje tim istim partnerima. To je nonsens. Političko ludilo je dostiglo vrhunac i prijeti da nas izoluje- rekao je Vuković.

On je poručio da je antievropska retorika, koju sve češće čujemo od najviših zvaničnika Republike Srpske, duboko štetna i opasna po interese srpskog naroda.

– Evropska unija nije savršena, ali je najbolja i najsigurnija budućnost za nas. Sve druge alternative koje nam se nude nisu u interesu našeg naroda. Moramo biti dovoljno odgovorni da to prepoznamo- zaključio je Vuković.

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP) I šef odborničkog Kluba ove partije, Nebojša Drinić objavio je video-poruku u kojoj ističe snagu i jedinstvo ove političke organizacije.

– Nema te prepreke koju ne možemo savladati – poručio je Drinić, naglasivši da PDP ostaje posvećen borbi za promjene, dosljednu politiku i interes građana.

U videu koji je objavio, Drinić prenosi snažne poruke o stabilnosti, organizovanosti i rastu stranke, uz jasan stav da PDP ima snagu, ljude i viziju.

Više pogledajte u videu koji je podijelio na svojim zvaničnim kanalima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Небојша Дринић (@nebojsa.drinic)

Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u samo dva dana razmatraće dva različita Prijedloga zakona o Sudu BiH.

Naime, nakon što je Marina Pendeš, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u proceduru pred Dom naroda uputila zakon o Sudu BiH, njenim stopama krenuo je i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Kao i Pendeševa, i Kojović je u proceduru uputio svoj Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je navodno usaglašen između dvije “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a, Naše stranke s jedne strane i SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red s druge strane.

U zakonu Pendeševe, između ostalog, navodi se da će sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH biti smješteno u Istočnom Novom Sarajevu, dok Kojovićev prijedlog predviđa da sjedište tog suda koji bi se osnovao kao posebna institucija bilo u opštini Pale.

I jednim i drugim zahtjevom traži se da se o zakonu raspravlja po hitnom postupku, što znači da na njega neće biti moguće amandmanski djelovati.

Ako se kojim slučajem desi da oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvoje zakon o Sudu BiH koji su pred njih stavljeni, išlo bi se na usaglašavanje usvojenih rješenja.

Međutim, kako su “Nezavisne” ranije pisale, gotovo je izvjesno da Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je predložila Pendeševa neće proći Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da je Klub Bošnjaka već najavio da ga neće podržati.

Njima je, između ostalog, sporno sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH, ali i sam naziv, i pitaju se zbog čega se taj sud ne zove vrhovni ili viši. Osim toga, Bošnjacima je sporno i to što su, kako tvrde, umanjene nadležnosti Suda BiH u odnosu na ono što sada imaju.

Ako je suditi po potpisima onih koji su tražili hitnu sjednicu Predstavničkog doma na kojoj bi se trebalo raspravljati o Kojovićevom zakonu o Sudu BiH, veliko je pitanje da li će i on proći. Zahtjev za održavanje hitne sjednice Predstavničkog doma potpisali su Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, zatim Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS – PDP – Lista za pravdu i red, kao i Nihad Omerović, predsjedavajući Kluba poslanika NiP-a, i Sabina Čudić, predsjedavajuća Kluba poslanika NS – BHI KF.

U najboljoj varijanti ovi klubovi poslanika koji su tražili hitnu sjednicu Predstavničkog doma imaju 19 poslanika, što je nedovoljno za usvajanje bilo kojeg zakona.

Sjednica Predstavničkog doma zakazana je za 28. maj, a Doma naroda odmah sljedeći dan.

Podsjećanja radi, zakon o Sudu BiH obaveza je BiH na putu u Evropsku uniju. O njemu u Bosni i Hercegovini i osnivanju apelacionog odjeljenja, višeg ili vrhovnog suda u BiH se govori već godinama, međutim nikada nije bilo saglasnosti u vezi sa samim tekstom.

U posljednjih nekoliko mjeseci tekst zakona o Sudu BiH dolazio je i do Savjeta ministara BiH, međutim pet ili šest puta je skidan sa dnevnog reda upravo iz razloga što nije bilo saglasnosti za njegovo usvajanje.

Političari koji su o njemu javno govorili najviše su problematizovali pitanje sjedišta samog novoosnovanog suda, Republika Srpska je insistirala da to bude Banjaluka, dok Bošnjaci na to nisu željeli pristati.

U jednom trenutku iz Republike Srpske je rečeno da prihvataju i da to bude u Palama, ali prema nezvaničnim informacijama mnogo krupnije pitanje u vezi s kojim nije bilo dogovora je sama nadležnost Suda BiH i drugostepenog suda koji bi se zakonom o Sudu BiH osnovao.