Connect with us

Svijet

ASANŽ PRIZNAO KRIVICU PA OSOBOĐEN! Nakon svega vraća se u Australiju

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjasnio se krivim po jednoj optužbi za pribavljanje i objavljivanje vojnih tajni SAD, kao rezultat dogovora sa tužiocima američkog Sekretarijata za pravosuđe, čime je obezbijedio sebi slobodu, a time je završena i duga pravna saga koja je pokrenula debate o slobodi štampe i nacionalnoj bezbjednosti.

On se pojavio pred sudom jutros na federalnom sudu u Sajpanu, glavnom gradu Sjevernih Marijanskih ostrva, američkog komonvelta u Pacifiku, čime je uvažena Asanžova želji da izbjegne ulazak u kontinentalni dio Sjedinjenih Država.

U obraćanju sudu, Asanž je rekao da vjeruje da je Zakon o špijunaži na osnovu kojeg je optužen u suprotnosti sa pravima iz Prvog amandmana, ali da prihvata da podsticanje izvora da daju povjerljive informacije za objavljivanje može biti nezakonito, prenosi Glas Amerike.

Na sud je stigao u tamnom odijelu, sa opuštenom kravatom oko kragne, nakon što je doletio iz Britanije čarter avionom u pratnji članova pravnog tima i australijskih zvaničnika, uključujući i visokog australijskog diplomatu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je pratio Asanža na letu.

U sudnici je odgovarao na osnovna pitanja američke okružne sudije Ramone Manglone, koju je imenovao bivši predsjednik Barak Obama, i kako prenosi AP, činilo se da je pažljivo slušao o uslovima sporazuma. Kao uslov za izjašnjavanje o krivici, od njega će se tražiti da uništi informacije koje su dostavljene Vikiliksu.

Dogovor sa tužiocima da prizna krivicu za jedno krivično djelo mu takođe omogućava da se vrati u rodnu Australiju bez odlaska u američki zatvor. Bio je u zatvoru u Velikoj Britaniji posljednjih pet godina, boreći se protiv izručenja Sjedinjenim Državama na osnovu optužnice prema Zakonu o špijunaži koja je mogla da nosi dugotrajnu zatvorsku kaznu u slučaju osude.

Neočekivani dogovor omogućava objema stranama da ostvare određeni stepen pobjede, pri čemu je američki Sekretarijat za pravosuđe u stanju da riješi bez suđenja slučaj koji je pokrenuo teška pravna pitanja i koji možda nikada ne bi stigao do porote s obzirom na dugotrajan tempo procesa ekstradicije.

Vikiliks, sajt za otkrivanje tajni koju je Asanž osnovao 2006. godine, pozdravio je najavu dogovora, uz riječi zahvalnosti „svima koji su stali uz nas, borili se za nas i ostali potpuno posvećeni borbi za njegovu slobodu“.

Odmah nakon presude, sajt je objavio na platform Iks, da Asanž ide u Australiju.

Sporazum o izjašnjavanju o krivici, objelodanjen u ponedjeljak uveče u pismu Sekretarijata za pravosuđe, predstavlja najnovije i vjerovatno posljednje poglavlje u sudskoj borbi u kojoj je uključen ekscentrični australijski kompjuterski stručnjak koga su pristalice proslavljale kao krstaškog borca za transparentnost, ali ga osuđuju nacionalni bezbjednosni krugovi koji insistiraju da je njegov prezir prema vladinoj tajnosti doveo živote u opasnost i otišao daleko izvan granica tradicionalnih novinarskih dužnosti.

Američki Sekretarijat za pravosuđe pristao je da se saslušanje održi na udaljenom ostrvu jer se Asanž protivio dolasku na kontinentalni dio SAD i zato što se nalazi blizu Australije, gdje se vraća nakon što se izjasnio o krivici.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno