Gradonačelnik Banjaluke i lider PSS-a Draško Stanivuković oržao je danas u Modriči konferenciju za novinare na lokaciji gudronske jame, oakle je zatražio hitnu reakciju naležnih institucija, poručivši da se ne smije čekati novi požar

-Na poziv mještana danas smo došli da govorimo o problemu koji decenijama stoji nad glavama ljudi koji ovdje žive. Ovo nije pitanje jedne opštine, već ozbiljan ekološki problem koji zahtijeva uključivanje najviših republičkih instanci. Ne dolazimo da upiremo prstom u bilo koga, već da tražimo odgovor: šta se tačno nalazi u zemljištu, kakav je uticaj na vazduh, zemljište i podzemne vode i kako ćemo ovaj problem riješiti?-upitao je Stanivuković.

Zatražio je da se uradi konkretan plan koji podrazumijeva stručnu analizu, utvrđivanje količine i sastava otpada, projekat sanacije, procjenu troškova i jasan rok za rješavanje.

-U Banjaluci smo sa piralenom pokazali da se ovakvi problemi mogu rješavati kada postoji volja, odgovornost i zajedničko djelovanje institucija. Pozivam Vladu Republike Srpske i nadležno ministarstvo da se odmah i proaktivno uključe. Za nekoliko dana ponovo ćemo doći u Modriču i tražiti odgovore na pitanja koja smo danas postavili. Ako odgovora ne bude, naš angažman i pritisak moraju biti još snažniji-istakao je Stanivuković

Nakon višemjesečnog čekanja, pred Odborom za spoljne poslove američkog Senata održano je saslušanje Ronalda Johnsona, kandidata kojeg je predsjednik SAD Donald Trump nominovao za novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini.

Johnson, penzionisani brigadni general američkih marinaca, pred senatorima je predstavio prioritete svoje buduće misije. Iako se zbog njegove vojne biografije očekivalo da će bezbjednosna pitanja biti dominantna tema, u njegovom obraćanju značajno mjesto zauzeli su ekonomija, investicije, energetika i američki spoljnopolitički interesi.

Nominacija Johnsona formalno je razmatrana 17. septembra, zajedno sa kandidatima za ambasadorske funkcije u Srbiji, Kirgistanu, Zelenortskim Ostrvima i drugim diplomatskim pozicijama.

„Amerika na prvom mjestu“ kao okvir za djelovanje u BiH

Johnson je tokom saslušanja govorio o politici administracije Donalda Trumpa i pristupu koji bi, ukoliko bude potvrđen, primjenjivao u BiH.

U fokusu su, prema njegovom predstavljanju prioriteta, očuvanje stabilnosti BiH, saradnja sa svim relevantnim stranama u zemlji i stvaranje uslova za snažnije ekonomsko partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

Posebno mjesto u tom pristupu ima energetika, ali i drugi sektori u kojima bi američke kompanije mogle pronaći prostor za ulaganja.

Takav pristup uklapa se u širi naglasak administracije na ekonomsku diplomatiju i povezivanje diplomatskog angažmana sa američkim poslovnim i strateškim interesima.

Johnson je prije saslušanja u Senatu opisan kao bivši brigadni general sa više od četiri decenije profesionalnog iskustva, uključujući angažmane u različitim dijelovima svijeta i rad na pitanjima međunarodne sigurnosti i odbrambene saradnje.

„Ograničiti prostor za maligni uticaj Rusije i Kine“

Jedna od najdirektnijih poruka Johnsona odnosila se na Rusiju i Kinu.

„SAD su posvećene unapređenju stabilnosti i prosperiteta u regionu. Ako budem potvrđen, sarađivaću sa BiH i našim partnerima kako bismo ograničili prostor za maligni uticaj Rusije i Kine“, rekao je Johnson.

Dodao je da bi sarađivao sa američkim kolegama na suzbijanju transnacionalnog kriminala i drugih aktera koji, prema njegovoj ocjeni, koriste političke, ekonomske i sigurnosne slabosti u regionu.

Time je Johnson jasno naznačio da bi pitanje konkurencije velikih sila moglo biti jedan od elemenata njegove diplomatske agende u BiH.

Rubio ambasade vidi i kao alat ekonomske diplomatije

Johnsonov pristup u velikoj mjeri odgovara pravcu koji američki državni sekretar Marco Rubio promoviše u američkoj diplomatiji.

Rubio je javno govorio o većoj ulozi ambasada u unapređenju američkih ekonomskih interesa, odnosno o povezivanju diplomatskog rada sa pronalaženjem mogućnosti za američke kompanije na stranim tržištima.

Američki Stejt department i inače ekonomsku diplomatiju definiše kao jedan od instrumenata za unapređenje američkog ekonomskog i nacionalnog interesa, uključujući trgovinu i investicije.

U tom kontekstu, energetika BiH mogla bi biti posebno značajna oblast, s obzirom na strateški značaj energetskog sektora i potrebu za ulaganjima u infrastrukturu.

Partnerstvo umjesto nametanja rješenja

Johnson je tokom predstavljanja svoje politike naglašavao saradnju sa institucijama i partnerima u BiH.

Takav pristup podrazumijeva da američka ambasada ne bi bila usmjerena samo na političke i sigurnosne teme, već i na konkretne projekte u kojima postoji zajednički interes.

To bi moglo obuhvatiti energetiku, investicije, ekonomsku saradnju i pitanja regionalne stabilnosti.

Istovremeno, američka strana ostaje zainteresovana za ograničavanje ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu, što Johnson nije skrivao ni tokom senatorskog saslušanja.

Senatori ga pitali i o ratnom nasljeđu BiH

Tokom saslušanja bilo je i pitanja povezanih sa ratnim nasljeđem BiH, uključujući odnos prema veličanju Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog pred Haškim tribunalom, kao i političke izjave i djelovanje Milorada Dodika.

Predsjedavajući Odbora Jim Risch i demokratska članica odbora Jeanne Shaheen naglasili su značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH. Shaheen je posebno podsjetila na genocid u Srebrenici i potrebu da politički lideri u regionu jačaju demokratske institucije.

Johnsonovi odgovori bili su usmjereni na njegovu najavljenu ulogu ambasadora i saradnju sa različitim akterima u BiH.

Šta bi Johnsonova politika mogla značiti za BiH?

Ako njegova nominacija bude potvrđena, Johnson će u Sarajevo doći sa kombinacijom sigurnosnog iskustva i naglašene ekonomske agende.

Njegovo saslušanje pokazalo je nekoliko prioriteta: podršku stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH, saradnju sa domaćim institucijama, jačanje američkih ekonomskih interesa, posebno u energetici, te ograničavanje ruskog i kineskog uticaja.

Njegova nominacija sada ulazi u narednu fazu senatske procedure. Odbor za spoljne poslove Senata razmatra nominacije prije nego što se o njima eventualno odlučuje na plenarnom zasjedanju Senata.

U naselju Trn danas je osveštan novoizgrađeni parohijski dom, kojem je prisustvovao i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

-Lijepo je ponovo doći u hram Pokrova Presvete Bogorodice u Trnu. Iz godine u godinu dočekaju nas neki novi završeni radovi. Prije dvije godine asfaltirana je i proširena pristupna saobraćajnica, zatimuređena i asfaltirana cijela porta, legalizovana parohijska sala, a danas je, zajedno sa našim Visokopreosveštenstvom mitropolitom Jefremom, osveštan i parohijski dom. Sada nam ostaje da završimo i izgradnju parkinga-najavio je Staniuvković i dodao:

-Drago mi je da je Grad Banjaluka tokom izvođenja svih ovih radova dao najveći doprinos. Kumovima ovog hrama, mom prijatelju Goranu Bundalu i njegovoj supruzi Jeleni, čestitam na kumstvu, a svim parohijanima čestitam ovaj veliki dan. Neka ovaj dom bude mjesto sabiranja, sloge i svakog dobra za Trn i sve njegove ljude.