Građani Srpske iz dana u dan za isti iznos novca mogu kupiti sve manje namirnica, a da enormna poskupljenja ne može ispratiti ni povećanje plata pokazuje podatak da je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u avgustu koštala čak 2.287 KM, što je za 353 marke više nego u istom mjesecu lani.

Prema podacima Saveza sindikata RS prosječna plata isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1.166 KM, dok je samo za hranu trebalo izdvojiti 1.009 maraka, čak 262 KM više nego isti mjesec lani.

Prema podacima koje je juče objavio Savez sindikata vidljivo je da najveće učešće u korpi ima prehrana i to 44 odsto, dok je isti mjesec lani taj procenat bio 38,65 odsto.

Izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da je rast plata u Srpskoj neznatan u odnosu na poskupljenja kojima svakodnevno svjedočimo, što potvrđuje i podatak o procentualnom učešću plate potrebnom za nabavku hrane.

– Na sceni je borba za golo preživljavanje. Umjesto da građani traže gdje da otputuju, posjete pozorište, odu u restoran na ručak, opterećeni su brigama da li će imati da plate račune, ako priušte sebi nešto više hrane – priča Marićeva za “Glas”.

Dodala je da je talas poskupljenja u velikoj mjeri promijenio potrošačke navike građana, koji sada iz prodavnica nose sve manje namirnica.

– Bez obzira na širok asortiman proizvoda naših trgovačkih lanaca građani kupuju samo ono najosnovnije. Sve što ima primjesu luksuza ostavljaju po strani – navodi Marićeva.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je BiH, kao mala i otvorena ekonomija, bez dovoljne brige o domaćoj proizvodnji hrane, postala kolateralna šteta evropske krize izazvane sukobima u Ukrajini.

– Imamo situaciju da za osnovne prehrambene potrebe jedna četvoročlana porodica treba da izdvoji skoro prosječnu platu, što je zapanjujuće. To znači da se treba suzdržati bilo kakvih provoda, izleta, novih patika ili pantalona – rekao je Pavlović i dodao da je BiH među rijetkim zemalja u Evropi koja svojim građanima ništa nije olakšala kako bi im smanjila opterećenje na kućni budžet, što je bilo moguće ukidanjem akciza i smanjivanja PDV-a na prehrambene artikle.

Pavlović kaže da smo došli u situaciju da inflacija, pogotovo u domenu ishrane, konstantno raste i dobija na značaju.

– Imamo srećnu okolnost da energenti, osim goriva, nisu drastično uticali na ukupnu inflaciju, tako da se kod nas sada govori o visini inflacije od 15 odsto, a kada bi se posmatrale primarne životne potrebe građana, gdje je rast cijena znatno veći, inflacija ne bi bila manja od 20 odsto – navodi Pavlović.