Rusija i Ukrajina mogle bi do sredine godine da postignu “nesavršen dogovor” kojim bi se rat na terenu zamrznuo, ali bez sklapanja sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, navedeno je u novom izvještaju geopolitičkog centra američke banke JP Morgan Čejs.

U izvještaju savjetodavnog tijela za globalne izazove američke banke se navodi da je za predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog završna faza već stigla, objavljeno je na sajtu banke.

Trajnost bilo kakvog dogovora zavisi i od toga koliko će Putin biti zadovoljan zapadnim i ukrajinskim ustupcima, kao i od snage bezbjednosnih garancija koje će pratiti sporazum, navodi se u izvještaju.

U analizi su navedena četiri moguća scenarija mirovnih pregovora, uz paralele sa drugim sukobima i procjenu vjerovatnosti za svaki od njih.

Nijedan scenario, međutim, ne pretpostavlja da će Ukrajina vratiti punu kontrolu nad svojim teritorijem ili se pridružiti NATO-u.

“Gruzija”
Analitičari smatraju da je najvjerovatniji ishod, sa 50 odsto izgleda, scenario “Gruzija”.

U tom slučaju Ukrajina ne bi dobila ni strane trupe ni značajnu vojnu podršku, što bi zemlju ostavilo izloženom daljoj nestabilnosti, usporilo njen put prema EU i NATO-u i dovelo do “postupnog povratka pod ruski uticaj”.

“Izrael”
Scenario nazvan “Izrael”, ima 20 odsto šansi i ocjenjen je kao “još uvijek prihvatljiv”.

U tom bi slučaju Ukrajina bi nastavila da prima snažnu i dugoročnu vojnu i privrednu pomoć Zapada, ali bez prisustva stranih vojnika na terenu.

Takva podrška bi omogućila Ukrajini da se pretvori u vojnu tvrđavu, sprovede modernizaciju vojske i vremenom razvije sopstveni mehanizam odvraćanja, ali opasnost od novog rata stalno bi visila nad zemljom.

“Južna Koreja” i “Bjelorusija”
Scenariji “Južna Koreja” i “Bjelorusija” imaju 15 odsto izgleda.

Scenario “Južna Koreja” predviđa stacioniranje evropskih vojnika u Ukrajini kao “odvraćajuće sile”, uz američku garanciju pomoći i obavještajnu podršku, čime bi se stabilizovalo područje pod kontrolom Kijeva, koje trenutno obuhvata oko 80 odsto zemlje.

Nasuprot tome, scenario “Bjelorusija” predviđa da bi SAD mogle da se povuku iz pružanja podrške Ukrajini, dok bi Evropa zakazala u jačanju svoje podrške.

– Rusija bi ostala pri svojim maksimalističkim zahtijevima i tražila potpunu kapitulaciju Ukrajine, pretvarajući je u svoju vazalsku državu – navodi se u izvještaju.

U tom scenariju Rusija bi efektivno dobila rat, podijelila Zapad i nepovratno srušila poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, istaknuto je u izvještaju.

Ukrajina i Rusija su se u Turskoj složile o razmjeni 1.000 zatvorenika u prvim direktnim mirovnim pregovorima od početka rata 2022. godine.

Uprkos sporom napretku na ratištu i velikim gubicima, ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje je čvrsto uvjeren u pobjedu nad Ukrajinom, stoji u najnovijoj procjeni američke Odbrambene obavještajne agencije (DIA), pripremljenoj za Kongres SAD-a i datiranoj na 11. maj 2025.

Prema izvještaju, Kremlj nastavlja s provođenjem strategije iscrpljivanja, čiji je cilj oslabiti ukrajinski otpor, demoralisati stanovništvo i čekati da oslabi zapadna podrška Kijevu. Iako napredak ruske vojske ide sporo, vojni vrh u Moskvi takav tempo smatra prihvatljivim.

“Putin je gotovo sigurno predan pobjedi u Ukrajini, a njegovi ciljevi ostaju uglavnom nepromijenjeni od početka rata: neutralnost Ukrajine i daljnja podjela ukrajinske države. Ako ne dođe do dogovorenog mirovnog rješenja ili, alternativno, snažne zapadne pomoći, stanje na ratištu vjerovatno će se i dalje postupno okretati u korist Rusije kroz 2025. godinu – iako ruski napredak usporava i dolazi uz visoke gubitke u ljudstvu i tehnici”, navodi se u dokumentu, a prenosi Index.hr.

Od početka rata Rusija je, prema američkim podacima, izgubila više od 700.000 vojnika, uključujući najmanje 170.000 poginulih. Izgubljeno je i više od 10.000 komada vojne opreme, među kojima i 3000 tenkova, kao i oko 250 aviona i helikoptera.

Ipak, ruske snage nastavljaju polagano napredovati na istoku Ukrajine, a ofanzivu dodatno podupiru i hiljade stranih vojnika. U Kursku oblast raspoređeno je više od 10.000 sjevernokorejskih vojnika, čime Moskva pokušava ojačati pritisak na ukrajinske odbrambene linije.

Napadi na infrastrukturu

Rusija intenzivno koristi kamikaza-dronove i dalekometne projektile kako bi pogodila ukrajinsku ključnu infrastrukturu, s ciljem slamanja otpora i volje naroda. Prema obavještajnoj procjeni, Putin ne odustaje od plana da Ukrajini nakon rata nametne neutralni status, ograniči njezine vojne sposobnosti i dodatno je teritorijalno fragmentira.

Nema napretka oko pregovora

Podsjetimo, Rusija i Ukrajina obnovile su pregovore u Istanbulu, što je rezultovalo najvećom razmjenom zarobljenika od početka rata. U sklopu dogovora, svaka je strana oslobodila po 1000 zarobljenika tokom tri dana, uključujući vojnike i civile. Ovaj gest potaknuo je nadu u obnovu diplomatskih napora, iako su istovremeno nastavljeni ruski napadi na ukrajinske gradove, uključujući masovni vazduhoplovni napad na Kijev koji je izazvao brojne povrijede i materijalnu štetu.

Iako su pregovori obnovljeni, razlike između dviju strana ostaju značajne. Rusija zahtijeva da Ukrajina prizna aneksiju Krima i rusku kontrolu nad dijelovima pet istočnih oblasti, što Kijev odlučno odbacuje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužuje Moskvu za odugovlačenje pregovora i pokušaj kupovanja vremena, dok ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavljuje predstavljanje nacrta mirovnog sporazuma nakon završetka razmjene zarobljenika.

Dr Alaa al-Najjar ostavila je juče svojih desetero djece kod kuće i otišla na posao u hitni prijem bolnice Nasser Medical Complex na jugu Pojasa Gaze.

Nekoliko sati kasnije, u istu su bolnicu stigla tijela sedmero djece – većinom teško opečenih – objavilo je Ministarstvo zdravstva Gaze pod vodstvom Hamasa.

Bila su to njena djeca, ubijena u izraelskom vazdušnom napadu na porodičnu kuću, saopštila je Civilna zaštita Gaze.

Najstarije dijete imalo je 12 godina, najmlađe samo tri. Tijela još dvoje djece – sedmomjesečne bebe i dvogodišnjaka – i dalje su zatrpana pod ruševinama, javlja CNN.

Jedino je jedno dijete preživjelo, i to s teškim povredama. Teško je ranjen i suprug doktorice, takođe doktor.

Britanski kirurg koji radi u bolnici rekao je da je operirao njezinog 11-godišnjeg preživjelog sina.

Prema navodima Civilne zaštite i Ministarstva zdravlja, izraelski vazdušni udar pogodio je njihovu porodičnu kuću u četvrti grada Khan Younisa, na jugu Gaze.

Civilna zaštita Gaze objavila je uznemirujuću snimaks mjesta napada. Prikazuje medicinske radnike kako podižu ranjenog muškarca na nosila, dok drugi pokušavaju ugasiti požar koji je zahvatio kuću. U ruševinama pronalaze tijela više djece i umataju ih u bijela platna.

IDF: Istražujemo navode

Izraelska vojska objavila je da su njeni avionic u petak pogodili “nekoliko osumnjičenih osoba” u Khan Younisu te dodala da je “tvrdnja o stradalim civilima koji nisu bili uključeni u borbe trenutno u fazi provjere”.

Izraelske odbrambene snage (IDF) navele su da su “avioni pogodili nekoliko osumnjičenih osoba koje su identifikovane dok su djelovale iz objekta u neposrednoj blizini izraelskih trupa u području Khan Younisa”.

“Područje Khan Younisa je opasna ratna zona. Prije početka operacija, IDF je evakuisao civile iz tog područja radi njihove sigurnosti”, saopštila je izraelska vojska.

U opštem priopštenju u subotu, IDF je naveo da je u posljednja 24 sata izveo napade na više od 100 ciljeva širom Gaze, piše Index.