Connect with us

Svijet

IZBORI U FRANCUSKOJ! Makron stanovništvo plaši građanskim ratom

Francuzi danas izlaze na birališta da glasaju u prvom krugu vanrednih parlamentarnih izbora, koje je tamošnji predsjednik Emanuel Makron iznenada raspisao nakon loših rezultata njegove stranke na izborima za Evropski parlament.

Očekuje se izlaznost najveća u posljednjih 25 godina.

Više od 49 miliona građana Francuske na parlamentarnim izborima ima pravo glasa, a u prvom krugu izbora biraće 577 poslanika među više od 4.000 kandidata za donji dom francuskog parlamenta.

Po jedan poslanik se bira u svih 577 izbornih jedinica većinskim glasanjem u dva kruga.

Za poslanika može biti izabran već u prvom krugu onaj koji osvoji 50 odsto glasova izašlih birača ako je na biračko mjesto izašlo najmanje 25 odsto broja upisanih birača.

Na drugom krugu glasanja, koji je zakazan za 7. jul, ulaze dva kandidata s najvećim brojem glasova osvojenih u prvom krugu i sljedeći koji su dobili najmanje 12,5 odsto glasova upisanih.

Sve predizborne ankete daju prednost Nacionalnom okupljanju Marin le Pen, čiju listu predvodi 28-godišnji Žordan Bardela.

Da li će doći do kohabitacije

Ako na izborima Nacionalno okupljanje ili ljevičarska koalicija Novi narodni front osvoji apsolutnu većinu, Emanuel Makron će morati da izabere premijera iz redova pobjedničke koalicije.

Pobjednička koalicija će potom izabrati svoje ministre, odnosno nastupiće kohabitacija predsjednika i premijera iz suprotnog političkog tabora.

U slučaju da nijedna koalicija ne osvoji većinu u parlamentu, koalicija sa najviše mandata moraće da sklapa saveze da bi omogućili donošenje zakona, odnosno funkcionisanje parlamenta.

Predviđanja anketa

Prema anketi instituta IFOP-Fiducial-Sud Radio od 26. juna, Nacionalno okupljanje osvojiće 36 odsto glasova u prvom krugu, ispred saveza ljevičarskih partija sa 28,5 odsto i koalicija Makrona sa 21 odsto.

U prvom krugu, prema anketama, desničarski Republikanci i ostali na desnom političkom spektru osvojiće tek šest odsto glasova.

Alijansa Zajedno je “autsajder” na parlamentarnim izborima, a na njeno formiranje pozvao je francuski predsjednik nakon što je njegova stranka Preporod pretrpjela poraz Nacionalnog okupljanja na izborima za Evropski parlament.

Makron plaši građanskim ratom

Makron je nedavno upozorio birače da bi opredjeljivanje za krajnje desničarsku ili krajnje ljevičarsku stranku dovelo Francusku u opasnost od političkog konflikta, pa čak i građanskog rata.

Francuski premijer Gabrijel Atal obećao je da će vladajuća centristička alijansa Zajedno, ako pobijedi, smanjiti cijenu struju za 15 odsto od sljedeće zime, povećati penzije u skladu sa inflacijom, kao i da neće povećavati poreze.

Žordan Bardela, koji predvodi Nacionalno okupljanje, na televizijskog debati sa Atalom je pak rekao da će kao premijer ukinuti besplatnu zdravstvenu njegu za strance i pooštriti regulativu za dobijanje francuskog državljanstva.

Briselski portal “Politiko” ocjenjuje da su ovo izbori s potencijalno najvećim posljedicama u Evropi u posljednjih nekoliko decenija, prenosi RT Balkan.

Svijet

OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.

Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.

Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.

Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.

“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.

Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UPOZORAVA NA MOGUĆ RAT U EVROPI “Njihov jedini motiv je moć”

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da postoji opasnost od rata u Evropi, govoreći na prvom antiratnom skupu Digitalnih građanskih krugova u Đeru.

“Dvije opasnosti prijete samom postojanju Evrope danas: rat i migracije. Moramo ostati izvan rata i moramo se braniti od migracija na našim granicama” rekao je Orban u izjavi koju je portparol njegove kancelarije oltan Kovač objavio na društvenim mrežama.

Obaveza Mađarske
U razgovoru s mađarskim novinarima, Orban je naglasio da je po njegovom mišljenju, obaveza Mađarske da se drži podalje od međunarodnih sukoba i zaštiti nacionalni suverenitet.

Tvrdi da današnja situacija podsjeća na historijske trenutke koji su prethodili velikim ratovima te je odbacio optužbe da vlada monopolizuje pojam mira.

Govoreći o pomoći Evropske unije Ukrajini, poručio je da Mađarska vodi računa isključivo o interesima svojih građana. Ukrajinsku korupciju nazvao je sporednom temom, naglasivši da je ključno pitanje kako rat utiče na Mađare.

“Možemo doprinositi izgradnji mira, ali sami ga ne možemo stvoriti” rekao je.

Orban je otkrio da je ranije postojao ruski prijedlog prema kojem bi Moskva uzela dvije ukrajinske oblasti uz odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u, ali da je, kako tvrdi, taj prijedlog odbijen zbog pritiska anglosaksonskih zemalja.

“Danas Rusija traži četiri oblasti i neće ih se odreći. Vrijeme radi za njih” rekao je.

Pohvalio je Vatikan zbog dosljedne politike mira i dodao da se i drugi zapadni lideri još mogu uvjeriti u takav pristup.
“Egzistencijalna prijetnja”

O migracijama je govorio kao o egzistencijalnoj prijetnji.

“Rat nas ubija. Migracije nas mijenjaju. Možda ćemo se i dalje zvati Mađarima, ali to više neće značiti isto” rekao je.

Orban je pozvao na otvoren razgovor s mladima i istakao da ga u političkim odlukama vode porodica i šest unučadi. Politiku je opisao kao jedan od najboljih poslova, jer pruža mogućnost da se učini dobro, te je pozvao građane da se uključe u javni život.

Osvrnuvši se na skup opozicije održan isti dan u Đeru, rekao je da je teško biti ljevičar u Mađarskoj jer je, prema njegovim riječima, desnica ostvarila većinu ciljeva koje je nekada zagovarala ljevica.

“Njihov jedini motiv danas je moć” zaključio je Orban, a prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVJEDI USMRTILI 13 OSOBA: Japan traži pomoć bivših policajaca i vojnika

Vlada Japana pozvala je penzionisane policajce i bivše vojnike da pomognu u zaštiti stanovništva od sve češćih napada medvjeda, prenose lokalni mediji.

Vlada je uputila poziv pošto je suočena sa nedostatkom iskusnih lovaca, piše list “Asahi šimbun”.

Japan je prethodno ublažio stroge zakone o vatrenom oružju da bi policajcima dozvolio da koriste puške protiv medvjeda.

Prema podacima Ministarstva za zaštitu životne sredine, medvjedi su od aprila širom zemlje usmrtili 13 ljudi, što je do sada najveći broj žrtava u jednoj godini.

Broj susreta medvjeda i ljudi u porastu je iz godine u godinu.

Stručnjaci kažu da se to dešava zbog smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima, napuštanja poljoprivrednog zemljišta i zato što gladni medvjedi sve češće ulaze u stambena područja, prenosi Srna.

Većina napada dogodila se u sjevernim prefekturama Ivate i Akita.

Nastavi čitati

Aktuelno