Društvo
NEOBIČNA PRIČA KOJA INSPIRIŠE! Engleskinja Feji postala Vera i želi da oživi selo kod Bratunca
Zbog virusa korona i mera izolacije Dragan i Vera-Feji nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće.
Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.
Srbin Dragan Simeunović i Engleskinja Feji Traer upoznali su se pre četiri godine na grčkom ostrvu Patmos u vreme pandemije virusa korona, tu se rodila ljubav koju su tri godine kasnije krunisali brakom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u selu Žlijebac kod Bratunca.
Feji se opredelila da pređe u pravoslavnu veru. Krštena je u istoj crkvi kao i Dragan, u Žlijepcu, pre venčanja, kojem je, osim srpskih gostiju prisustvovalo i tridesetak stranaca sa raznih strana sveta sa kojima je Feji u srodstvu ili u prijateljskom odnosu.
Tom prilikom ona je izabrala i srpsko ime i sada se zove Vera Simeunović. Kaže da ima slično značenje kao i njeno prvobitno ime. Feji je bila katolikinja, ali ne i vernik. Sada kaže da je bliže Bogu, te da se sa Draganom moli pre svakog obroka.
Dragan i Feji su pre dve godine došli u devastirano i u ratu spaljeno bratunačko selo Jaketiće, odakle su Draganovi deda Sreten, baba Stamena i otac Ljubinko odselili u Tuzlu 1969. godine, gde je Dragan rođen 1981. godine.
Došli su da vide u kakvom je stanju selo Draganovih predaka i ostali u vrletnim šumovitim brdima, tri kilometra iznad regionalnog puta Bratunac-Skelani, a 35 kilometara od Bratunca uzvodno uz Drinu.
Nakon prvog dolaska odlučili su da dođu i tu nastave život.
U spaljenom i uništenom selu, zaraslom u šumu i šikaru, na strmim stranama zatekli su jedan manji pomoćni objekat djeda Sretena, koji je preživeo ratne i klimatske oluje i stajao pokriven i sačuvan u šikari među ruševinama i zidinama nekadašnjeg sela.
Nakon prve posete Jaketićima odlučili su da se tu vrate, preurede taj sačuvani objekat u skromni stambeni prostor sa dve prostorije i kupatilom, izgrade svoju oazu mira i nastave život u skoro divljoj i čistoj prirodi, ali potpuno slobodni u Republici Srpskoj.
Dragan je u Beogradu studirao filozofiju, zatim pozorišnu režiju. Mladalačka radoznalost vodila ga je na putovanja po svetu. Izvesno vreme proveo je u brazilskoj Amazoniji sa Indijancima.
Pred pojavu pandemije virusa korona otišao je na grčko ostrvo Patmos da priprema pozorišnu predstavu i završi pisanje knjige “Amazonsko hodočašće” /Isjavanje žene/.
– Patmos je ostrvo bogataša. Njegova dužina je 12, a širina pet kilometara. Tu se mirno živi i nema saobraćajne gužve. Bio sam u kući jednog prijatelja i pojavila se Feji. Tražila je ključ od susedne kuće u koju je trebala da se smesti, a ključ je bio u kući u kojoj sam ja boravio. Tako smo se upoznali, ubrzo se rodila ljubav i odlučili smo da živimo zajedno – priča Dragan.
Feji je rođena na jugu Engleske, a 25 godina živela je u Londonu.
Zbog virusa korona i mera izolacije nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.
– Taj objekat bio je izazov da ga preuredimo, obnovimo i nastavimo život u miru, u prirodi, bez londonskih i beogradskih gužvi i smoga, sirena automobila nervoznih vozača – objašnjava Dragan.
Jaketići, raj na zemlji
Ubrzo su tu želju ostvarili i već dve godine žive u Jaketićima gde su delimično obnovljene samo četiri kuće u kojima preko leta živi još samo jedan stariji muškarac, koji ima ovce i o njima brine.
Došli su skoro neprohodnim putem zaraslim u šiblje, lozu, trnje. On iz Beograda, gde se pre raspada Jugoslavije iz Tuzle preselila njegova porodica, a ona iz Londona. Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem.
Rekonstruisali su i obnovili zatečeni pomoćni objekat skromnih dimenzija i tu sada žive. U kamenom prizemlju je dnevni boravak, a na spratu sagrađenom od drveta su spavaća soba i kupatilo.
Osposobili su seoski vodovod i priključili struju, nabavili neophodne stvari i žive mirno, bezbrižno, onako kako su želeli, slušajući cvrkut zrikavaca i poj ptica, ali ponekad i kliktanje lisica. Prokrčili su staze do pet izvorišta vode za piće oko sela.
Kažu da se sa vukovima i medvedima još nisu susretali i “upoznali”.
Feji radi onlajn za američku kompaniju.
– Ovde je savršeno. Sloboda. Čista priroda i živopisan pogled. U Republici Srpskoj nas budi Sunce koga nikad nema u Londonu. To je inspirativno i idealno za moj rad – kaže jedina srpska snajka u Jaketićima.
Ovde je privlači tiši, mirniji život, više se oseća delom prirode i onlajn rad pruža mogućnost da uživa u bogatstvu netaknutog ambijenta.
Ona ističe da uživa u slobodi i bogatstvu flore i faune ovog zabačenog sela, da je uzbuđuje rani izlazak Sunca od Drine i naglašava da jedino problem predstavlja loš seoski put.
Vera-Feji razume srpski, ali slabije izgovara. Na srpskom kaže da se ona i muž bave prevođenjem i da besplatno drže časove engleskog za koje vlada izraženo interesovanje u Bratuncu, Srebrenici i Bajinoj Bašti.
Glas
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno vrijeme
U srijedu, 19. novembra nas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Povremeno slaba kiša je moguća u Hercegovini, istočnim i djelimično centralnim područjima Bosne.
Vjetar slab na jugu i jugozapadu jugozapadni, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugo do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 15 °C.
Društvo
NAKON 24 GODINE NOVI DIREKTOR! Boris Srdić na čelu Banjalučke berze
Boris Srdić, master ekonomije iz Banjaluke, imenovan je za novog direktora Banjalučke berze.
Mandat traje pet godina, pa će Srdić dužnost obavljati od 17. novembra ove godine do 17. novembra 2030.
Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske dala je saglasnost na njegovo imenovanje.
Podsjetimo, Srdić će na poziciji direkora zamjeniti dosadašnjeg Milana Božić, koji je ovu funkciju obavljao od 2001. godine.
U obrazloženju se navodi da je na osnovu dostavljene dokumentacije utvrđeno kako Srdić posjeduje odgovarajuća stručna znanja i iskustvo koja ga kvalifikuju za obavljanje funkcije direktora Banjalučke berze.
Konkurs za direktora Banjalučke berze raspisan je 13.oktobra.
Rješenje Komisije je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom Okružnom sudu u Banjaluci u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.
Društvo
DAN POTPISIVANJA DEJTONSKOG SPORAZUMA: Petak neradni dan u Republici Srpskoj
U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, petak, 21. novembar 2025. godine, Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, je republički praznik i neradni dan.
“U dane praznika Republike Srpske ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti”, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.
Istoimenim Zakonom je, kako su dodali, propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužne da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika i u kom obimu.
-
Politika1 dan ago(NE)SPOSOBNI MINISTAR! Dok je Karan vodio MUP RS presuđeni PEDOFILI POBJEGLI policiji pred nosom!
-
Hronika1 dan agoBRUTALNOM UBISTVU PRETHODILE PRIJETNJE! Djevojka bježala od ubice, on utrčao za njom u toalet hotela i ubio je
-
Hronika2 dana ago“NIJE SAV SVOJ KAD POPIJE, SA SVIMA SE POSVAĐAO ZBOG OVACA” Predsjednik mjesne zajednice otkrio detalje o čovjeku koji je ubio oca i sina u Babušnici
-
Politika2 dana agoVelika Britanija šalje vojsku u BiH, EVO ZBOG ČEGA!
-
Društvo1 dan agoNOVI UDAR NA GRAĐANE! ERS traži poskupljenje struje za 20 odsto
-
Društvo1 dan agoNESREĆA MOGLA ZAVRŠITI TRAGIČNO! Policajac spasio život Danijelu (15) iz Prijedora, SEKUNDE SU BILE U PITANJU
-
Svijet3 dana agoMAĐARSKA ĆE BLOKIRATI sve odluke EU koje eskaliraju sukob
-
Region2 dana agoVUČIĆ GRAĐANIMA “Po svaku cijenu IZBJEĆI OTIMANJE RUSKE IMOVINE u NIS-u”
