Društvo
NEOBIČNA PRIČA KOJA INSPIRIŠE! Engleskinja Feji postala Vera i želi da oživi selo kod Bratunca

Zbog virusa korona i mera izolacije Dragan i Vera-Feji nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće.
Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.
Srbin Dragan Simeunović i Engleskinja Feji Traer upoznali su se pre četiri godine na grčkom ostrvu Patmos u vreme pandemije virusa korona, tu se rodila ljubav koju su tri godine kasnije krunisali brakom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u selu Žlijebac kod Bratunca.
Feji se opredelila da pređe u pravoslavnu veru. Krštena je u istoj crkvi kao i Dragan, u Žlijepcu, pre venčanja, kojem je, osim srpskih gostiju prisustvovalo i tridesetak stranaca sa raznih strana sveta sa kojima je Feji u srodstvu ili u prijateljskom odnosu.
Tom prilikom ona je izabrala i srpsko ime i sada se zove Vera Simeunović. Kaže da ima slično značenje kao i njeno prvobitno ime. Feji je bila katolikinja, ali ne i vernik. Sada kaže da je bliže Bogu, te da se sa Draganom moli pre svakog obroka.
Dragan i Feji su pre dve godine došli u devastirano i u ratu spaljeno bratunačko selo Jaketiće, odakle su Draganovi deda Sreten, baba Stamena i otac Ljubinko odselili u Tuzlu 1969. godine, gde je Dragan rođen 1981. godine.
Došli su da vide u kakvom je stanju selo Draganovih predaka i ostali u vrletnim šumovitim brdima, tri kilometra iznad regionalnog puta Bratunac-Skelani, a 35 kilometara od Bratunca uzvodno uz Drinu.
Nakon prvog dolaska odlučili su da dođu i tu nastave život.
U spaljenom i uništenom selu, zaraslom u šumu i šikaru, na strmim stranama zatekli su jedan manji pomoćni objekat djeda Sretena, koji je preživeo ratne i klimatske oluje i stajao pokriven i sačuvan u šikari među ruševinama i zidinama nekadašnjeg sela.
Nakon prve posete Jaketićima odlučili su da se tu vrate, preurede taj sačuvani objekat u skromni stambeni prostor sa dve prostorije i kupatilom, izgrade svoju oazu mira i nastave život u skoro divljoj i čistoj prirodi, ali potpuno slobodni u Republici Srpskoj.
Dragan je u Beogradu studirao filozofiju, zatim pozorišnu režiju. Mladalačka radoznalost vodila ga je na putovanja po svetu. Izvesno vreme proveo je u brazilskoj Amazoniji sa Indijancima.
Pred pojavu pandemije virusa korona otišao je na grčko ostrvo Patmos da priprema pozorišnu predstavu i završi pisanje knjige “Amazonsko hodočašće” /Isjavanje žene/.
– Patmos je ostrvo bogataša. Njegova dužina je 12, a širina pet kilometara. Tu se mirno živi i nema saobraćajne gužve. Bio sam u kući jednog prijatelja i pojavila se Feji. Tražila je ključ od susedne kuće u koju je trebala da se smesti, a ključ je bio u kući u kojoj sam ja boravio. Tako smo se upoznali, ubrzo se rodila ljubav i odlučili smo da živimo zajedno – priča Dragan.
Feji je rođena na jugu Engleske, a 25 godina živela je u Londonu.
Zbog virusa korona i mera izolacije nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.
– Taj objekat bio je izazov da ga preuredimo, obnovimo i nastavimo život u miru, u prirodi, bez londonskih i beogradskih gužvi i smoga, sirena automobila nervoznih vozača – objašnjava Dragan.
Jaketići, raj na zemlji
Ubrzo su tu želju ostvarili i već dve godine žive u Jaketićima gde su delimično obnovljene samo četiri kuće u kojima preko leta živi još samo jedan stariji muškarac, koji ima ovce i o njima brine.
Došli su skoro neprohodnim putem zaraslim u šiblje, lozu, trnje. On iz Beograda, gde se pre raspada Jugoslavije iz Tuzle preselila njegova porodica, a ona iz Londona. Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem.
Rekonstruisali su i obnovili zatečeni pomoćni objekat skromnih dimenzija i tu sada žive. U kamenom prizemlju je dnevni boravak, a na spratu sagrađenom od drveta su spavaća soba i kupatilo.
Osposobili su seoski vodovod i priključili struju, nabavili neophodne stvari i žive mirno, bezbrižno, onako kako su želeli, slušajući cvrkut zrikavaca i poj ptica, ali ponekad i kliktanje lisica. Prokrčili su staze do pet izvorišta vode za piće oko sela.
Kažu da se sa vukovima i medvedima još nisu susretali i “upoznali”.
Feji radi onlajn za američku kompaniju.
– Ovde je savršeno. Sloboda. Čista priroda i živopisan pogled. U Republici Srpskoj nas budi Sunce koga nikad nema u Londonu. To je inspirativno i idealno za moj rad – kaže jedina srpska snajka u Jaketićima.
Ovde je privlači tiši, mirniji život, više se oseća delom prirode i onlajn rad pruža mogućnost da uživa u bogatstvu netaknutog ambijenta.
Ona ističe da uživa u slobodi i bogatstvu flore i faune ovog zabačenog sela, da je uzbuđuje rani izlazak Sunca od Drine i naglašava da jedino problem predstavlja loš seoski put.
Vera-Feji razume srpski, ali slabije izgovara. Na srpskom kaže da se ona i muž bave prevođenjem i da besplatno drže časove engleskog za koje vlada izraženo interesovanje u Bratuncu, Srebrenici i Bajinoj Bašti.
Glas
Društvo
DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.
Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.
Društvo
NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.
Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.
Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.
Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.
U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.
Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.
Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.
Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.
Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.
Društvo
REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.
Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.
Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.
Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.
„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.
Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.
Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.
-
Hronika2 dana ago
MLADIĆ zaprosio djevojku podmetnuvši požar, a ONDA DOŠAO NJEN MUŽ, pa ih natjerao da bosi gase vatru!?
-
Društvo3 dana ago
KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom
-
Politika3 dana ago
DODIK TVRDI! “Islamistički ekstremizam buja u BiH, A SVIJET ĆUTI”
-
Hronika2 dana ago
TRAGEDIJA KOJA LOMI SRCE! ŽOTA POGINUO samo desetak dana nakon što se oženio MAJKOM SVOJE TROJE DJECE
-
Banjaluka3 dana ago
NEČASNE RADNJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE! Ninković traži povećanje plata vaspitačima, ALI PREĆUTKUJE ISTINU!
-
Svijet1 dan ago
HAOS U NJEMAČKOJ! Srbin zbog sina napao tri vaspitačice u vrtiću
-
Politika3 dana ago
VUKOMANOVIĆ ” Penzioneri jedva čekaju da Dodik ode u penziju, JER DODIK SVE ZAKONE PRILAGOĐAVA SAMO SEBI”
-
Politika3 dana ago
KOMŠIĆ U BOLNICI! Hospitalizovan u “Centru za srce”