Connect with us

Društvo

NEOBIČNA PRIČA KOJA INSPIRIŠE! Engleskinja Feji postala Vera i želi da oživi selo kod Bratunca

Zbog virusa korona i mera izolacije Dragan i Vera-Feji nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće.

Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.

Srbin Dragan Simeunović i Engleskinja Feji Traer upoznali su se pre četiri godine na grčkom ostrvu Patmos u vreme pandemije virusa korona, tu se rodila ljubav koju su tri godine kasnije krunisali brakom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u selu Žlijebac kod Bratunca.

Feji se opredelila da pređe u pravoslavnu veru. Krštena je u istoj crkvi kao i Dragan, u Žlijepcu, pre venčanja, kojem je, osim srpskih gostiju prisustvovalo i tridesetak stranaca sa raznih strana sveta sa kojima je Feji u srodstvu ili u prijateljskom odnosu.

Tom prilikom ona je izabrala i srpsko ime i sada se zove Vera Simeunović. Kaže da ima slično značenje kao i njeno prvobitno ime. Feji je bila katolikinja, ali ne i vernik. Sada kaže da je bliže Bogu, te da se sa Draganom moli pre svakog obroka.

Dragan i Feji su pre dve godine došli u devastirano i u ratu spaljeno bratunačko selo Jaketiće, odakle su Draganovi deda Sreten, baba Stamena i otac Ljubinko odselili u Tuzlu 1969. godine, gde je Dragan rođen 1981. godine.

Došli su da vide u kakvom je stanju selo Draganovih predaka i ostali u vrletnim šumovitim brdima, tri kilometra iznad regionalnog puta Bratunac-Skelani, a 35 kilometara od Bratunca uzvodno uz Drinu.

Nakon prvog dolaska odlučili su da dođu i tu nastave život.

U spaljenom i uništenom selu, zaraslom u šumu i šikaru, na strmim stranama zatekli su jedan manji pomoćni objekat djeda Sretena, koji je preživeo ratne i klimatske oluje i stajao pokriven i sačuvan u šikari među ruševinama i zidinama nekadašnjeg sela.

Nakon prve posete Jaketićima odlučili su da se tu vrate, preurede taj sačuvani objekat u skromni stambeni prostor sa dve prostorije i kupatilom, izgrade svoju oazu mira i nastave život u skoro divljoj i čistoj prirodi, ali potpuno slobodni u Republici Srpskoj.

Dragan je u Beogradu studirao filozofiju, zatim pozorišnu režiju. Mladalačka radoznalost vodila ga je na putovanja po svetu. Izvesno vreme proveo je u brazilskoj Amazoniji sa Indijancima.

Pred pojavu pandemije virusa korona otišao je na grčko ostrvo Patmos da priprema pozorišnu predstavu i završi pisanje knjige “Amazonsko hodočašće” /Isjavanje žene/.
– Patmos je ostrvo bogataša. Njegova dužina je 12, a širina pet kilometara. Tu se mirno živi i nema saobraćajne gužve. Bio sam u kući jednog prijatelja i pojavila se Feji. Tražila je ključ od susedne kuće u koju je trebala da se smesti, a ključ je bio u kući u kojoj sam ja boravio. Tako smo se upoznali, ubrzo se rodila ljubav i odlučili smo da živimo zajedno – priča Dragan.

Feji je rođena na jugu Engleske, a 25 godina živela je u Londonu.

Zbog virusa korona i mera izolacije nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.

– Taj objekat bio je izazov da ga preuredimo, obnovimo i nastavimo život u miru, u prirodi, bez londonskih i beogradskih gužvi i smoga, sirena automobila nervoznih vozača – objašnjava Dragan.

Jaketići, raj na zemlji
Ubrzo su tu želju ostvarili i već dve godine žive u Jaketićima gde su delimično obnovljene samo četiri kuće u kojima preko leta živi još samo jedan stariji muškarac, koji ima ovce i o njima brine.

Došli su skoro neprohodnim putem zaraslim u šiblje, lozu, trnje. On iz Beograda, gde se pre raspada Jugoslavije iz Tuzle preselila njegova porodica, a ona iz Londona. Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem.

Rekonstruisali su i obnovili zatečeni pomoćni objekat skromnih dimenzija i tu sada žive. U kamenom prizemlju je dnevni boravak, a na spratu sagrađenom od drveta su spavaća soba i kupatilo.

Osposobili su seoski vodovod i priključili struju, nabavili neophodne stvari i žive mirno, bezbrižno, onako kako su želeli, slušajući cvrkut zrikavaca i poj ptica, ali ponekad i kliktanje lisica. Prokrčili su staze do pet izvorišta vode za piće oko sela.

Kažu da se sa vukovima i medvedima još nisu susretali i “upoznali”.

Feji radi onlajn za američku kompaniju.
– Ovde je savršeno. Sloboda. Čista priroda i živopisan pogled. U Republici Srpskoj nas budi Sunce koga nikad nema u Londonu. To je inspirativno i idealno za moj rad – kaže jedina srpska snajka u Jaketićima.

Ovde je privlači tiši, mirniji život, više se oseća delom prirode i onlajn rad pruža mogućnost da uživa u bogatstvu netaknutog ambijenta.

Ona ističe da uživa u slobodi i bogatstvu flore i faune ovog zabačenog sela, da je uzbuđuje rani izlazak Sunca od Drine i naglašava da jedino problem predstavlja loš seoski put.

Vera-Feji razume srpski, ali slabije izgovara. Na srpskom kaže da se ona i muž bave prevođenjem i da besplatno drže časove engleskog za koje vlada izraženo interesovanje u Bratuncu, Srebrenici i Bajinoj Bašti.
Glas

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa padavinama, OČEKUJE SE I SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH narednih dana očekuje se hladno vrijeme sa padavina, kišom i snijegom, uz porast snježnog pokrivača.

Meteorolozi su najavili oblačno i vjetrovito vrijeme sa padavinama koje će već u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka ostalim predjelima.

Ujutru će padati kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg uz formiranje snježnog pokrivača na planinama, ali i u nižim predjelima, posebno u Krajini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na jugu se očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Padavine će biti obilnije u Krajini i Hercegovini.

Očekuje se da u nižim predjelima padne uglavnom do pet centimetara snijega, kojeg neće biti na krajnjem sjeveru. Na planinama će napadati od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima će mećava stvarati snježne nanose.

Temperatura vazduha u padu, a najhladnije će biti uveče.
Temperatura vazduha ujutro od pet do devet, u višim predjelima od dva stepena. Minimalna temperatura vazduha uveče od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Vjetar će ujutro biti umjeren i pojačan južnih smjerova. U nastavku dana u jačanju i skretanju na sjeverne smjerove. Biće jakih, u Hercegovini i olujnih udara bure.

Temperatura vazduha nastaviće da pada i u subotu, 21. decembra. Tokom noći i dalje će biti vjetrovito i pretežno oblačno s padavinama, koje će biti češće na istoku. Padaće uglavnom susnježica i snijeg uz porast snježnog pokrivača na planinama na istoku.

Tokom dana postepeno će se razvedriti sa sjeverozapada, te će popodne i uveče biti pretežno vedro.

Najviša temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do sedam, u višim predjelima minus četiri stepena Celzijusova.

Veoma hladno sa često pojavom mraza biće u nedjelju ujutro, 22. decembra. Na planinama će biti umjeren do jak mraz, a magla se očekuje uz rijeke i po kotlinama.

U nastavku dana jačaće naoblačenje sa zapada koje će se širiti ka svim predjelima, te će u popodnevnim časovima početi padavine koje će se premještati od zapada preko sjevera ka istoku. Padaće uglavnom kiša koja će ponegdje preći u susnježicu i snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do minus dva, na jugu do jedan, u višim predjelima minus 12, a najviša dnevna od jedan do šest, na jugu do devet, u višim predjelima minus dva stepena Celzijusova.

Padavine su najavljene i za ponedjeljak, 23. decembar, koje će u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka svim predjelima.

Padaće kiša koja će brzo preći u susnježicu i snijeg u svim predjelima izuzev na krajnjem jugu, gdje će biti kiše i pljuskova s grmljavinom uz moguće obilnije padavine i jak vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do nula, na jugu do tri, u višim predjelima minus sedam, a najviša dnevna od minus jedan do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

KAD JE LJUBAV JAČA OD ŽIVOTA! Slobodan OSTAO BEZ VIDA, ali radi tri posla i uveseljava mališane

Ako ikada pomislite da vam je nešto teško u životu, da vam se nešto ne da, da ne imate inspiracije ili volje, ovim prazničnim danima životna priča Slobodana Kesića će vam biti svakako motiv i podsticaj da ostvarite ono što ste možda mislili da nikad nećete. Slobodan Kesić je ostao bez vida prije četiri godine, iako je vid imao od djetinjstva. Još uvijek nije utvrđen tačan razlog a Slobodan Kesić se ne predaje i radi tri posla.

Radi u Domu zdravlja u Banjaluci, radi kao maser i radi kao Sveti Nikola, odnosno kao Djeda Mraz, nosi maskote. Banjalučani ga se sjećaju kao čovjeka koji nosi maskote za rukometni klub, za košarkaški klub Borac, plivao je za Časni Krst.
“Radim kao maskota za rukometni i košarkaški klub Borac i za košarkaški klub invalida. Između ostalog, obavim se i humanitarnim radom. Trčim, trenutno sam počeo ljeti da trčim trke u sklopu polumaratona od 10 kilometara“, priča Slobodan.
“I ovim putem da kažem ljudima da borba za tih pet bolesnih mališana još uvijek traje. Tako da, ukoliko ste u mogućnosti, pomozite“, rekao je Slobodan.

Ne smetaju mu ni kiša i ružno vrijeme, Slobodan svoj posao radi srcem.

“Sve svoje barijere pravite u glavi. Ja se trudim da budem motivacija i nadam se da u tome uspijevam. Jer vrlo često ljudi kažu, kaže pogledaj njega, drugar kaže nemamo posla, on radi tri posla“, kaže on.

Poručuje da je sve u glavi.

“Vaš mozak je prepreka, vjerujte da ne postoji nemoguće. Naravno, s vjerom u Boga i sa vjerom u samog sebe, to je otprilike najbitnije“, dodao je.
ATV

Nastavi čitati

Društvo

FANTASTIČNA IDEJA! Kuvar Goran pravi čips od šarana! SVE “PLANULO” U JEDNOM DANU

Veliki broj Srba danas slavi, ali takođe veliki broj ide u goste. Sveti Nikola jedna je od najrasprostranjenijih slava kod Srba, a ono što je nepisano pravilo jeste da je slavska trpeza posna.

Na meniju nikako nisu pečenje, čvarci i ruska salata već riba, povrće i posni kolači. Kako bi trpeza bila bogata, u jednoj ribarnici u Čačku osmislili su nesvakdašnji specijalitet čips od šarana.

“Čips od šarana je ovih dana u postu zadivio naše građane koji je izuzetnog kvaliteta, a mi dugo radimo ovaj posao odlučili smo se da umjesto čvaraka Čačku u postu ponudimo čips. Ovaj specijalitet se može služiti na slavskoj trpezi i kao predjelo i kao glavno jelo, ali može i uz neko piće. Imamo naše posebne soseve i začine koje služimo uz ove čvarke od šarana”, rekao je za RINU Goran Perendija, profesionalni kuvar iz ribarnice u Čačku.
On je istakao da je prepoznao potrebu da grad na Moravi dobije nešto novo, imajući u vidu da su kroz njegove ruke prošle i riječne i morske ribe koje su, možda i nepoznate ovom podneblju.

“Dugo godina sam u ovom poslu, radio sam kao profesionalni kuvar od Grčke, preko raznih ostrva, kao što je ostrvo Sveti Nikola, brojna mjesta u Crnoj Gori, a u Italiji sam se izuzetno usavršio kada su u pitanju riblji specijaliteti. Napomenuo bih da se ovdje koriste brancin, orada što me zaista zadivilo. Brancin je izuzetnog kvaliteta, kao i orada, ljudi vole morske ribe čime sam pozitivno iznenađen, jer nemaju cijenu kada je u pitanju dobrobit za ljudsko zdravlje, takođe i losos se dosta koristi u Čačku. Kroz svoju karijeru u restoranima, imao sam priliku da spremam i ajkulu u čemu sam uživao, to je golf, jedna manja vrsta ajkule od nekih 30 kilograma”, pojasnio je Goran.

Imajući u vidu da je post, da je danas i jedna od najvećih slava Sveti Nikola, potražnja za ribom u Čačku je ogromna, ali može se reći i da je cena pristupačna.
Linker
“Imam utisak da je u posljednje vrijeme sve veća potražnja za svim vrstama ribe, čini se da su ljudi sve više počeli da brinu o tome da se zdravije hrane. Što se tiče šarana, mi ovdje imamo šaran koji košta 790 dinara i to očišćen, inače sva riba u našoj ribarnici je očišćena”, zaključio je Goran.

Dakle, ono što su čvarci, odnosno bombone od praseta na mrsnoj, to je sada čips od šarana na posnoj trpezi, piše Rina.

Nastavi čitati

Aktuelno