Bogoljubu Zeljkoviću bi bilo dobro da, kada već otvara temu privatizacije, ne preskače 1998. godinu i ne računa da građani Republike Srpske imaju kratko pamćenje.

Ko je bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada je donesen Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim je uspostavljen pravni okvir za poslijeratnu privatizaciju u Republici Srpskoj?

Odgovor je – Milorad Dodik. Zakon je donesen za vrijeme prve Vlade Milorada Dodika i ta Vlada je potom bila izvršna vlast zadužena za njegovu primjenu. PDP ne može imati odgovornost za donošenje Zakona iz 1998. godine, jer PDP tada nije ni postojao.

Zato, ako već pravimo hronologiju privatizacije, onda je pravimo od početka. Ne može istorija privatizacije da počinje onog datuma koji nekome danas politički odgovara, a da se 1998. godina i prva Vlada Milorada Dodika jednostavno izbrišu.

A tu se priča o odgovornosti vlasti Milorada Dodika ne završava. Privatizaciju naftne industrije sprovela je Vlada Milorada Dodika!

To su činjenice koje takođe pripadaju istoriji privatizacije Republike Srpske. Zato o privatizaciji treba govoriti na osnovu dokumenata i odgovornosti svake vlade pojedinačno, a ne selektivno birati godine i preduzeća koja odgovaraju dnevnopolitičkoj priči.

A SNSD, koji je najveći dio posljednje dvije decenije bio okosnica vlasti u Republici Srpskoj, treba da odgovori i šta je uradio sa spornim privatizacijama koje je godinama obećavao da će preispitati?

I kada Zeljković danas garantuje da Elektroprivreda Republike Srpske neće biti privatizovana, onda građani zaslužuju precizan odgovor: da li to znači da neće biti prodat nijedan proizvodni dio, zavisno preduzeće, imovina niti drugi strateški resurs u sistemu Elektroprivrede?

I gdje su garancije koje su građani ranije slušali o cijeni električne energije?

Oko jedne stvari smo saglasni sa Zeljkovićem: građani treba da pogledaju činjenice i datume.

Samo neka pogledaju SVE datume i sve privatizacije. I neka počnu od 1998. godine i Milorada Dodika.

„Ugovor sa narodom“ Pokreta Sigurna Srpska važan je jer politička obećanja pretvara u konkretne obaveze sa rokovima, načinom finansiranja i rezultatima koje građani mogu da provjere.

Rekao je ovo Zoran Savanović, kandidat Pokreta Sigurna Srpska za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Savanović kaže da du se građani naslušali obećanja koja važe dok traje kampanja.

“Zato je važno da kažemo šta ćemo uraditi, u kojem roku, koliko će to koštati i odakle će novac doći. A kada rok istekne, nema novog obećanja, nego se polaže račun za ono što je urađeno“, rekao je Savanović.

On je naglasio da se isti princip mora primjenjivati na svaku mjeru.

„Ako obećamo trinaestu penziju, moramo obezbijediti zakonski i budžetski osnov. Ako ulažemo u zapošljavanje ili podsticaje, moramo pokazati šta smo tim novcem dobili. Narodu nije najvažnije koliko je vlast saopštila da je potrošila, nego šta je za taj novac urađeno”, ističe Savanović.

Savanović je dodao da je suština „Ugovora sa narodom“ upravo u tome da odgovornost važi i za one koji danas traže povjerenje građana.

„Ne možemo tražiti da drugi polažu račun, a da sutra za nas važe druga pravila. Obećanje, rok, rezultat i odgovornost. To je princip koji mora da važi za svaku vlast i koji će važiti i za nas“, poručio je Savanović.

Nosilac liste „Draško Stanivuković – Pokret Sigurna Srpska“ u Izbornoj jedinici 6 Slaviša Marković poručio je da građani Semberije predugo čekaju završetak auto-puta Bijeljina–Rača i zatražio odgovornije upravljanje strateškim infrastrukturnim projektima.

Izgradnja auto-puta Bijeljina–Rača mora biti završena i ovaj projekat, prema riječima Slaviše Markovića, više ne smije biti predmet novih odgađanja i obećanja.

Marković je, govoreći o stanju projekta, ocijenio da radovi kasne zbog, kako je naveo, neodgovornosti vlasti u Republici Srpskoj i poručio da je vrijeme za konkretne rokove i završetak započetog.

„Dosta je bilo čekanja“

„Suviše dugo slušamo obećanja i čekamo realizaciju projekta koji je od ogromnog značaja za Bijeljinu, Semberiju i cijelu Republiku Srpsku. Dosta je bilo čekanja. Auto-put Bijeljina–Rača mora biti završen“, poručio je Marković.

On smatra da građani moraju dobiti jasnije rokove i odgovore o dinamici realizacije projekta.

Marković traži odgovornije upravljanje

Prema njegovim riječima, veliki infrastrukturni projekti ne mogu godinama biti predmet novih rokova i najava.

„Republici Srpskoj je potrebno SIGURNO upravljanje. Projekti od strateškog značaja ne smiju godinama stajati i čekati. Vrijeme je da se preuzme odgovornost i završi započeto“, zaključio je Marković.

Dionica Rača–Bijeljina duga je 20 kilometara i dio je budućeg auto-puta Beograd–Banjaluka. „Autoputevi Republike Srpske“ navode da se trenutno intenzivno radi na prvih sedam kilometara, kao i na objektima duž trase.

Prema podacima „Autoputeva RS“, ugovorena vrijednost projekta iznosi više od 258 miliona KM bez PDV-a, dok se projekat finansira sredstvima Republike Srpske i Republike Srbije.