Nakon pobjede na izborima, AfD se zalaže za stroža pravila o azilu i povratak Nijemaca iz inostranstva u Saksoniji-Anhaltu.

Pritvorski centri za deportaciju, obavezan rad za tražioce azila i građanske patrole – Alternativa za Njemačku (AfD) planira velike promjene u Saksoniji-Anhaltu ukoliko bude formirala vlast.

Ta stranka odnijela je ubijedljivu pobedu na izborima u ovoj nemačkoj pokrajini, ali još nije izvjesno da li će uspjeti da formira vladu i postavi svog kandidata Ulriha Zigmunda za pokrajinskog premijera.

Ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhaltu njemačka obavještajna služba klasifikovala je kao “potvrđeno krajnje desničarski”.

Radikalno pooštravanje pravila o azilu
AfD je u nacrtu programa obećao “deportacije od prvog minuta” ukoliko preuzme vlast u Saksoniji-Anhaltu. Cilj stranke je da deportuje što više migranata koji nemaju dozvolu boravka.

Stranka se zalaže za znatno stroža pravila o azilu, veći broj pritvora do sprovođenja deportacije i obavezan rad za tražioce azila. Planira i ukidanje državnog finansiranja programa integracije, koje naziva “industrijom azila”.

AfD želi da djeci i adolescentima koji nemaju pravo stalnog boravka u Njemačkoj zabrani pohađanje redovne nastave. U okviru pokrajinske vlade bilo bi osnovano i posebno tijelo za “remigraciju”, koje bi koordiniralo politiku azila.

Ipak, nije jasno koliko bi tih mera pokrajinska vlada zakonski mogla da sprovede. Formiranje posebnih odjeljenja za izbjeglice moglo bi, na primjer, da predstavlja kršenje međunarodnog i evropskog prava.

Odluke o tome ko može da bude deportovan u nadležnosti su savezne vlade, a ne pojedinačne njemačke pokrajine.

Zaokret u migracionoj politici
AfD se protivi doseljavanju u Njemačku i u programu zahtjeva “zaokret od 180 stepeni u migracionoj politici”. Cilj je smanjenje broja migranata u Saksoniji-Anhaltu.

Ova pokrajina se, međutim, godinama suočava sa nedostatkom kvalifikovanih radnika, naročito u zdravstvu i ustanovama za brigu o starijima.

AfD taj problem namjerava da riješi podsticanjem Nijemaca koji žive u inostranstvu da se vrate u zemlju. Stranka planira program koji bi povratnicima omogućio novčani bonus i pomoć pri pronalaženju stanova i mjesta u vrtićima.

Nije poznato koliko bi se ljudi vratilo niti koliko bi novca bilo izdvojeno za ovaj program.

Saksonija-Anhalt već duže od 30 godina bilježi snažan pad broja stanovnika. Nijedna druga njemačka pokrajina nije izgubila toliko stanovnika od ujedinjenja zemlje 1990. godine. Broj stanovnika smanjen je sa približno 2,9 miliona na oko 2,1 milion.

Predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja u Haleu Rajnt Grop upozorio je da bi vlast AfD-a mogla dodatno da produbi nedostatak kvalifikovanih radnika.

“Visokoobrazovani stručnjaci naročito imaju mogućnost izbora. Ako budu osjećali da nisu dobrodošli ili da mogu da očekuju neprijateljstvo, izabraće druge regione”, rekao je Grop za njemački list “Velt”.

Približavanje Rusiji i ukidanje sankcija
Pokrajinske vlade gotovo da nemaju ovlašćenja u njemačkoj spoljnoj i odbrambenoj politici, ali mogu da utiču na političke rasprave preko Bundesrata, parlamentarnog doma koji predstavlja savezne pokrajine.

Zbog toga bi pokrajinski premijer iz redova AfD-a mogao da stekne značajan politički uticaj.

Njemačka je nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine gotovo potpuno obustavila uvoz ruske nafte. AfD se, međutim, zalaže za približavanje Rusiji i ukidanje sankcija.

Ovaj zahtjev je uglavnom simboličan jer Saksonija-Anhalt mora da poštuje odluke savezne vlade, ali bi premijer iz redova AfD-a mogao da promijeni ton rasprave u Bundesratu.

AfD takođe želi da proširi nastavu ruskog jezika u školama i da u te svrhe posebno angažuje ljude kojima je ruski maternji jezik.

Kada je riječ o Ukrajini, stranka zahtjeva “ofanzivu povratka” ukrajinskih izbjeglica. Međutim, ni o njihovom eventualnom protjerivanju ne može da odlučuje pokrajinska, već isključivo savezna vlast.

AfD želi da uvede građanske patrole
Posebno kontroverzan deo programa jeste osnivanje svojevrsne pomoćne policije.

Redovna policija je, prema programu AfD-a, “preopterećena” zadatkom održavanja bezbjednosti.

“Zbog toga ćemo osnovati dobrovoljne građanske patrole kao treći stub lokalnog bezbjednosnog sistema”, navedeno je u programu stranke.

Profesor prava i kriminolog Tomas Feltes sa Univerziteta Rur u Bohumu upozorio je na opasnosti takve ideje.

“Dužnost policije je da otklanja opasnosti i štiti građane. Samo je policija ovlašćena da pri tome koristi silu”, napisao je Feltes za “Legal Tribune Online”.

On je ocenio da bi građanske patrole u suštini bile grupe samoproklamovanih čuvara reda koje bi negativno uticale na bezbjednost.

“Tamo gdje su takve grupe aktivne, samo se podstiče strah od kriminala – ne samo među njihovim pripadnicima, već prije svega među svim ostalim ljudima”, naveo je Feltes.

Promjene u kulturi, školstvu i društvenoj politici
Jedan od glavnih stubova programa AfD-a jeste politika nacionalnog identiteta. Stranka želi da promoviše pozitivnu sliku njemačke istorije i suštinski drugačiji odnos prema prošlosti zemlje.

AfD proces suočavanja sa njemačkim zločinima iz nacističkog perioda opisuje kao “produžavanje kompleksa krivice” i želi da u skladu sa tim promeni školske programe.

Stranka se protivi i promovisanju društvene raznolikosti. Zastave duginih boja, kao simboli različitosti, bile bi zabranjene u školama.

AfD odbacuje i svjetski poznatu arhitekturu Bauhausa, koja je procvat doživjela upravo u Saksoniji-Anhaltu, označavajući je kao “previše globalističku”. Umjesto toga, stranka zahtijeva “patriotsku kulturnu politiku”.

AfD namjerava i da ukine finansiranje brojnih projekata za promociju demokratije koji trenutno dobijaju novac iz pokrajinskog budžeta, navodi Dojče vele.

Rusija je najavila zatvaranje njemačkog Generalnog konzulata u Sankt Peterburgu i kulturnih centara Gete-instituta u zemlji, kao odgovor na odluku Njemačke da zatvori ruski Generalni konzulat u Bonu i raskine ugovor o radu Ruskog doma u Berlinu.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da je 7. septembra njemačkom otpravniku poslova u Moskvi uručena diplomatska nota kojom su mu prenesene mjere Moskve.

Rusija je povukla saglasnost za rad Generalnog konzulata Njemačke u Sankt Peterburgu, koji će morati da prestane sa radom najkasnije do 18. septembra 2026. godine, dok njegovo osoblje do tada mora da napusti Rusiju.

Istovremeno, Moskva je naredila zatvaranje kulturnih centara Gete-instituta u Rusiji, a upućenom osoblju naloženo je da napusti zemlju najkasnije do 13. septembra.

Iz ruskog Ministarstva inostranih poslova poručili su da je riječ o uzvratnim mjerama nakon poteza njemačkih vlasti.

Posjeta najvećem svjetskom festivalu piva, Oktoberfestu u Minhenu, ove godine biće još skuplja. Organizatori su, osim viših cijena, pripremili i nekoliko značajnih promjena.

Dvije sedmice prije otvaranja, Oktoberfest 2026. na Terezijenzeu gotovo je spreman. 191. izdanje počinje 19. septembra i traje do 4. oktobra, a očekuje se više od 6,5 miliona gostiju.

Prošle godine bila je tolika gužva da su ulazi povremeno morali da budu zatvarani.

U subotu, 19. septembra, nešto poslije 10.30, iza Sendlinger Tora kreće povorka pivara, ugostitelja i konobara. Povorka će proći preko Zonenštrase, Švantalerštrase i Bavari Ringa do Virtsbudenštrase, gdje se nalazi 14 velikih i čitav niz manjih šatora.

Plaćena mjesta na tribinama rasprodata su sedmicama unaprijed.

Litar piva skoro 16 evra
Prosječan gost na Oktoberfestu popije litar piva, ali ovogodišnja cijena mogla bi da bude neprijatno iznenađenje.

Cijena litra piva dostići će maksimalno 15,90 evra, što je novi rekord festivala. Prema podacima gradske uprave Minhena, prosječna cijena litra piva na Terezijenzeu biće 2,38 odsto viša nego prethodne godine.

Cijene će se kretati od 14,80 do 15,90 evra po litru, što znači da je granica od 16 evra već veoma blizu.

Najskuplje pivo točiće se u dva velika pivska šatora – Armbrustšicen-festceltu i Brojzolu, gdje će litar koštati maksimalnih 15,90 evra.

Ko želi nešto povoljnije moći će da posjeti Muzeumscelt, gdje će litar piva koštati 14,80 evra.

Još skuplje proći će ljubitelji pšeničnog piva. U Kuflerovom vinskom šatoru litar će koštati čak 18,40 evra.

Grad Minhen naglašava da vlasnici šatora sami određuju cijene, dok gradske vlasti samo provjeravaju da li su one opravdane.

Za poređenje, u velikim restoranima u Minhenu litar piva trenutno košta između 7,70 i 13,40 evra.

Ni voda više nije jeftina
Znatno su porasle i cijene bezalkoholnih pića.

Litar obične vode koštaće u prosjeku 11,13 evra, litar špecija, mješavine kole i limunade, 12,84 evra, dok će klasična limunada koštati 12,35 evra po litru.

Velike promjene na Oktoberfestu
Osim viših cijena, organizatori su pripremili i nekoliko promjena.

Kako bi se suzbilo crno tržište rezervacija stolova, zvanični onlajn portal za prodaju ulaznica i pivskih žetona dobio je tehnička poboljšanja.

Biće pojačane i bezbjednosne mjere. Na glavnim ulazima biće modernizovani tunelski sistemi koji koriste vještačku inteligenciju za brže i preciznije provjere, bez usporavanja protoka posjetilaca.

Pooštravaju se i ekološki standardi. Za dobijanje dozvole za rad šatora ubuduće će biti obavezno korišćenje 100 odsto obnovljive električne energije, kao i kraći, regionalni lanci snabdijevanja hranom.

Kako bi se smanjile gužve na glavnim prolazima, proširene su staze između velikih šatora premještanjem pojedinih atrakcija.

Osim toga, biće proširen i popularni Ojde Vizen (“Stari Oktoberfest”) u južnom dijelu prostora, koji će dobiti bogatiji kulturni program, prenosi B92.

Hitna pomoć prošla posebnu obuku
Posebnu pripremu imali su i pripadnici hitne pomoći.

Hitna pomoć Ajher završila je u nedjelju obuku iz deeskalacije, odbrambenih tehnika i samoodbrane, u kojoj je učestvovalo 70 zaposlenih.

Portparol Julijan Tanzer kaže da situacije u kojima se velika masa ljudi nađe u skučenom prostoru, uz buku i gužvu, mogu veoma brzo postati opasne i za ekipe hitne pomoći.

Zaposleni su učili kako da smiruju situaciju postavljanjem pitanja, vode računa o tonu glasa i održavaju bezbjednu distancu.

Tokom vježbe simuliran je i napad podstavljenom palicom, koji se zaustavlja udarcem nogom. Posebna pažnja posvećena je i pravnim okvirima samoodbrane.

Iz službe navode da je riječ o programu posebno prilagođenom uslovima na Oktoberfestu i da takva obuka do sada nije postojala.