Connect with us

Društvo

Gajići su se iz ŠVEDSKE VRATILI U CRNJELOVO, sada uzgajaju ruže, ukrasno rastinje, tuje i čemprese

Biljana i Mirko Gajić, nakon više godina provedenih u Švedskoj, gdje su živjeli i radili, vratili su se u svoje rodno selo Crnjelovo. Iako je ovo sembersko selo poznato kao povrtarski kraj, oni su se opredijelili za malo drugačiju vrstu posla.

Upočetku hobi, a danas žive od uzgoja ruža, ukrasnog rastinja, tuja i čempresa. Na svom imanju uzgajaju deset vrsta sadnica ruža, sorti „poliante“ i stablašica. Posla oko njih ima, priča domaćin Mirko Gajić, ali kada je u svom rodnom zavičaju, ništa mu nije teško. U inostranstvu, priča, nije imao lak život.

–Tamo ima para, ali nema života. Tamo se radi svaki dan 12 sati. Odeš u 9 od kuće, dođeš u 22 sata, i 12, 13 sati sa putem. I nema slobodnog dana, ako hoće pare, zavisi u kojoj branši. Ja sam provodio po šest mjeseci bez slobodnog dana i skoro da to i nije život nikakav. Ovdje je ugodan život, imaš odmor, imaš sve, imaš zdravu porodicu i to je najbitnije. Tamo nema ništa. Mi smo počeli negdje prije 20 godina, ruže, četinari, sve se proda. Dođu kući i odvezu, ovdje u BiH, oni dođu, naruče, sad ide i brzom poštom, sad je malo lakše. Nikakav problem nije bio, samo sad je manja zarada, nije ko prije što je bilo. Prije je bilo manje uzgajivača, sad je malo više, ali još uvijek može da se prodaje – priča Mirko Gajić.

U posao je uključena cijela porodica, ali Mirku u svemu najviše pomaže njegova supruga Biljana. Oazu ruža i zelenila na njihovom porodičnom imanju potrebno je održavati svakodnevno. Čišćenje korova, orezivanje, kalemljenje, prihrana i zaštita, a kako bi ih spasili od visokih temperatura, vrše navodnjavanje sistemom kap po kap, svaki drugi dan.

-Pretežno radimo sami, sin nam pritekne u pomoć kada je vađenje ruža i tuja. Nemamo radnike uopšte, mi se organizujemo sami. Posao oko ruža jeste zahtijevan, one se prvo bodu, posebno ove godine, korov je poludio da smo non-stop u njivi – priča Biljana Gajić, piše ATV.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunce prži, ali stižu i pljuskovi

U petak, 4. jula 2025. godine, građane Bosne i Hercegovine očekuje pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme tokom većeg dijela dana. Ipak, u poslijepodnevnim i večernjim satima, naročito u Bosni, dolazi do pogoršanja vremenskih prilika.

S dolaskom oblaka u drugom dijelu dana, lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom očekuju se u Krajini, kao i u centralnim i sjevernim dijelovima Bosne. Riječ je o kratkotrajnim, ali intenzivnim padavinama koje bi mogle donijeti kratkotrajne probleme u saobraćaju i svakodnevnim aktivnostima.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine – u Bosni će preovladavati sjeverni smjer, dok će u Hercegovini duvati južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se uglavnom između 13 i 19 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje biti znatno toplije, i do 25 stepeni. Dnevne temperature biće izuzetno visoke – u većem dijelu zemlje između 33 i 38 stepeni, dok će Hercegovina i pojedini krajevi na jugu dostići čak i do 41 stepen.

Građanima se savjetuje oprez, posebno u najtoplijem dijelu dana, uz dovoljan unos tečnosti, zaštitu od sunca i izbjegavanje fizičkih napora. Takođe, preporučuje se praćenje lokalnih vremenskih prognoza zbog mogućnosti iznenadnih pljuskova.

Nastavi čitati

Društvo

U ZNAK SJEĆANJA! Dan žalosti u Republici Srpskoj 5. jula

Vlada Republike Srpske donijela je Zaključak kojim se 5. jul 2025. godine proglašava Danom žalosti u Republici Srpskoj povodom obilježavanja godišnjice Muslimanskog zločina nad Srbima u Srednjem Podrinju i Birču 1992-1995, kao znak sjećanja i solidarnosti sa porodicama nastradalih.

Na dan 5. jula 2025. godine, na svim institucijama Republike Srpske zastave će biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti, navedeno je u saopštenju Vlade Srpske

Nastavi čitati

Društvo

U RAZBOJU PROMOVISANA MONOGRAFIJA O SELU “Razboj” Dragana Đurđevića

U prepunoj sali Društvenog doma u Razboju Ljevčanskom sinoć je svečano promovisana knjiga „Razboj“, autora Dragana Đurđevića – stručno i sveobuhvatno djelo koje na 512 stranica oslikava istoriju, prirodu i društveni život ovog sela kroz vjekove.

O knjizi su, osim autora, govorili arhimandrit Teofil (Dimitrić), direktor Zavičajnog muzeja Gradiška Bojan Vujčić i profesorica Radana Stanišljević, ističući njen značaj ne samo za Razboj, već i za čitavu regiju koja u ovakvim djelima dobija temelj svog identiteta i sjećanja.

– Knjiga je rezultat višegodišnjeg, predanog rada. Korišćeni su brojni izvori od arhivske građe, starih mapa i fotografija, do usmenih svjedočenja i terenskih istraživanja. Pisana je s ljubavlju i naučnom preciznošću – rekao je Đurđević obraćajući se prisutnima.

Publika je s velikim interesovanjem pratila izlaganja, a promotori su posebno istakli da knjiga obuhvata sve segmente života u Razboju – od geografskih osobina i prirodnih resursa, preko privrednog i društvenog razvoja, do kulturnih i istorijskih mijena koje su obilježile ovo mjesto.

Kroz stranice knjige vodi nas priča o naseljima na ušću Vrbasa u Savu još iz praistorije, zatim o razvoju sela kroz srednji vijek, osmanski i austrougarski period, pa sve do savremenog doba.

Ovo je druga knjiga Dragana Đurđevića, koji je ranije objavio monografiju o svom rodnom selu Kladari. Novo djelo „Razboj“ dočekano je s velikom pažnjom i već sada se smatra kapitalnim doprinosom očuvanju zavičajne istorije i identiteta Lijevča polja.

Nastavi čitati

Aktuelno