Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.

“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.