Connect with us

Politika

Dijasporu ne zanimaju lokalni izbori u BOSNI I HERCEGOVINI

Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.

“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.

Related Topics:

Politika

JOŠ JEDAN POKUŠAJ! Sjednica Savjeta ministara u ponedeljak

Savjet ministara BiH trebao bi održati novu sjednicu u ponedjeljak 8. decembra u 12.00 časova

Iz Savjeta ministara su naveli da će dnevni red dostaviti naknadno. Podsjetimo, Savjet ministara BiH juče nije održao sjednicu jer nije postignut konsenzus o predloženom dnevnom redu.

Za usvajanje dnevnog reda nisu glasali ministri iz SNSD-a, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, te zamjenik civilnih poslova Marijana Mojić koja je prisustvovala juče sjednici na kojoj je oboren dnevni red jer nije prisustvovala ministar.

Savjet ministara BiH juče je trebalo razmatrati nacrte zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, kao i Prijedlog odluke o formiranju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, kao prioritete na EU putu, ključne za usvajanje pregovaračkog okvira za Bi H.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ NAKON SASTANKA SA FLEMINGOM “Političke tenzije nikome ne donose dobit”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković održao je danas sastanak sa Markom Flemingom, direktorom Kancelarije u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta, na kojem je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i Republici Srpskoj, kao i o značaju stabilnosti za razvoj društva.

Stanivuković ističe da je stabilnost ključni preduslov za funkcionisanje institucija, privredni rast i poboljšanje životnog standarda građana, te da međunarodni partneri očekuju odgovoran pristup i smirivanje tenzija.

– „Razgovarali smo o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, te o važnosti stabilnosti kao preduslova za normalno funkcionisanje institucija, ekonomski razvoj i bolji život svih građana. Posebno sam istakao da političke tenzije i krize nikome ne donose dobit, te da je odgovorna politika, uz poštovanje Ustava i dijalog, jedini put za napredak“ – rekao je Stanivuković.

Naglašava da strane investicije, uključujući i američke, dolaze samo u sredine koje nude sigurnost i uređen sistem.

– „Upravo zato je naš fokus da gradimo stabilnost, a ne da o njoj deklarativno govorimo. Razgovor je bio otvoren, konkretan i u interesu svih građana naše zemlje“ – zaključio je gradonačelnik Banjaluke.

Kako navodi, ovakvi sastanci su važni za jačanje međunarodnih veza i stvaranje povoljnije političke i ekonomske klime u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

Đokić “AKO STRUJA NE POSKUPI, prijeti totalni kolaps sistema”

Poskupljenje električne energije naredne godine u Srpskoj je gotovo izvjesno.

Potvrdio je ovo Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, nakon posjete Gacku, gdje se sa generalnim direktorom “Elektroprivrede Republike Srpske”, Lukom Petrovićem, obišao Rudnik i termoelektranu (RITE) Gacko i sastao se sa rukovodstvom tog javnog preduzeća. Pojasnio je da je razlog poskupljenju struje taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

– Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja nego moraju potezati za drugim mjerama.

Oni su podnijeli zahtjev za promjenama cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu – kazao je Đokić.
Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

– Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja, jer ti troškovi kontinuirano rastu i rasli su i prethodnih godina i na to se nije obraćala pažnja.

Zahtjeva nema
Odgovarajući na pitanje o kolikom poskupljenju struje je riječ, Đokić je kazao da to ne može odgovoriti jer zasad ima na stolu samo ono što je ranije objavio regulator i ERS.

– Bila je najava da će taj zahtjev biti podnesen. Trenutno ga nema – tvrdi Đokić.

Resorni ministar je poručio da će se morati ići u smanjenje svih troškova poslovanja elektroenergetskih preduzeća gdje se na to može uticati, te je zatražio solidarnost javnosti po tom pitanju.

– Mi smo nastojali da maksimalnim iskorištavanjem postojećeg resursa zaštitimo i građane i privredu da cijene rastu, ali očito je došao trenutak kada to više ne možemo na taj način obezbijediti.

Ili ćemo to uraditi ili ćemo u suprotnom ostati bez ovog sistema i doći će do potpunog zaustavljanja rada i ove termoelektrane, ali i one u Ugljeviku i do niza drugih poremećaja, a onda možemo doći u situaciju da moramo nabavljati energiju po daleko većim cijenama.

Mislim da svi moramo shvatiti trenutak – kazao je Đokić, prenose Nezavisne.

Traži odgovornost
Od rukovodstva RiTE Gacko, ali i ostalih u sistemu Elektroprivrede, očekuje da reaguju svjesno.

– Da budu što odgovorniji u svom poslu, tražim od njih da se više ne može tolerisati bilo koji trošak koji nastaje ili postoji a može se živjeti bez njega. To su troškovi kada se planiraju određene nabavke. Insistiram na tome – dodao je Đokić.

RITE Gacko ima prevelik broj radnika, ali nismo za otpuštanja
Resorni ministar je kazao da ogromni troškovi kada je u pitanju RiTE Gacko idu i na plate zaposlenih te je naveo da je broj radnika preveliki.

– Realno je daleko veći broj zaposlenih nego što su realne potrebe – poručio je Đokić.

Ipak, on dodaje da Vlada RS neće podržati nijednu mjeru koja se tiče otpuštanja radnika.

– Radnici se ne mogu otpuštati, ne mogu se bacati na ulicu. Oni koji su nekontrolisano, bez saglasnosti Vlade zapošljavali radnike u prethodnom periodu, moraju da odgovore zašto su to učinili i da preduzmu mjere koje mogu da se ti troškovi racionalizuju u narednom periodu – naglasio je Đokić, prenose Nezavisne.

Rekao je da svake godine u svakom kolektivu, pa i u RiTE Gacko postoje radnici koji idu redovno u penziju, ali da traži da ne bude zapošljavanja u istom broju u kojem su oni otišli u penziju već samo za ona radna mjesta koja su neophodna.

– Gacko je stari kolektiv. Zato u narednom periodu treba zanavljanje, ali znamo da to nije lako, nije lako stimulisati da se fakultetski obrazovani ljudi vrate u ovako male sredine – istakao je Đokić.

Maksim Skoko, v. d. direktora RiTE Gacko, istakao je da bez obzira na to što su sveli sve rashode na minimum, ovom preduzeću potrebni novi prihodi da bi nastavili da rade.

– To će se odraziti na građane u smislu cijene struje, ali u kojoj mjeri ne odlučuje RiTE Gacko. Ako bi ovo postrojenje stalo, onda bi cijene struje za građane bile višestruko veće – poručio je Skoko.

Luka Petrović, generalni direktor ERS-a, rekao je da će cijene struje prema građanima vjerovatno morati biti prefakturisane, jer termoelektrane traže da ERS koji od njih kupuje struju to plaća po većim cijenama.

– A mi da bi im povećali tu cijenu onda moramo to prefakturisati građanima ili privredi. Ako bi se na neki način mogle napraviti unutrašnje uštede, evo npr u RITE Gacko, i ne bude nikakvih novih zahtjeva, onda naravno da nema povećanja cijene struje za građane. U suprotnom će biti poskupljenja – rekao je Petrović.

On je istakao da sve informacije u vezi sa eventualno novom cijenom struje javnost treba da očekuje od Regulatorne komsije za energetiku.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno