Politika
Dijasporu ne zanimaju lokalni izbori u BOSNI I HERCEGOVINI

Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.
Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.
Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.
Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.
“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.
On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.
“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.
On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.
U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.
“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.
Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.
“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.
Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.
Politika
SOREKA: BiH treba više konstruktivnog pristupa a MANJE POZIRANJA

Nakon godinu i po diskusija, Savjet ministara Bosne i Hercegovine uspio je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.
U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu evra ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana BiH. Međutim, jednako je snažno napomenula da će iznos predviđen za BiH u okviru Plana rasta biti umanjen za oko sto miliona evra ako se Reformska agenda ne dostavi do 30. septembra, nakon ranijeg umanjenja u sličnom iznosu u julu.
Dokument koji je upućen u Brisel samo nekoliko sati prije isteka roka sada je predmet ocjene Evropske komisije. Nakon usaglašavanja, Bosna i Hercegovina može biti korisnica do 976,6 miliona evra finansijske podrške EU za podsticanje investicija, stvaranje radnih mjesta i podsticanje rasta.
Reformska agenda dostavljena Evropskoj komisiji predstavlja sveobuhvatan dokument kao potvrdu sposobnosti i kompetencija državnih službenika u BiH. Takođe ukazuje da politički akteri mogu postići obostrano korisna rješenja kada za to postoji volja. BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje redovnog prozivanja i emocionalnog poziranja koje je toliko štetno za interese zemlje.
Redovno smo isticali da Reformska agenda predstavlja transformativni plan za BiH. Jedna, istinski, nevjerovatna prilika. Najveća nagrada zapravo nisu sredstva koja EU osigurava, već same reforme, koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da u potpunosti iskoristi ogroman talenat i potencijal u ovoj zemlji.
Širom Evrope vidimo kako ljudi iz BiH uspijevaju kada im se pruže prave prilike. Moramo stvoriti uslove da ljudi napreduju i kod kuće.
Uzmimo, na primjer, uspostavljanje okvira za e-upravu u BiH, što je jedan od ciljeva navedenih u Reformskoj agendi. Jedna od najvećih pritužbi koju čujem od građana, kao i od privrede, tiče se vremena izgubljenog na administrativne procedure. E-uprava će sigurno poboljšati uslove za ulaganja, kao i kvalitetu života građana.
Ili, pak, cilj povećanja broja upisane djece u predškolskom obrazovanju i osiguranje većeg pristupa internetu u školama? S obzirom na ubrzani tempo širenja tehnološkog razvoja, budući ekonomski uspjeh svake zemlje zavisi od vještina i obrazovanja njenih građana, počevši od ranog djetinjstva.
Još jedna reforma u Reformskoj agendi dovesće do uvođenja 5G mreže, kao i sigurnijeg širokopojasnog interneta, što je ogroman mogući poticaj za zemlju.
I druge navedene reforme dovešće do finansijske podrške nakon ostvarivanja rezultata u borbi protiv korupcije, borbi protiv organizovanog kriminala te efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. Ukupno je predviđeno preko stotinu reformi, od kojih će svaka donijeti jasna poboljšanja za život u BiH.
Nakon što domaće vlasti provedu reforme, finansijska podrška će također biti dostupna za investicije putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Da BiH nije dostavila Reformsku agendu, bila bi to glavna prepreka u finansiranju infrastrukturnih projekata u BiH. Vlasti u BiH još nisu dostavile popis projekata za koje bi željele dobiti finansiranje u okviru Plana rasta, ali moguća ulaganja uključuju podršku za završetak autoputa Koridor 5c ili projekte obnovljivih izvora energije.
Sveukupno, ne treba zaboraviti da se BiH nalazi u srcu Evrope i da smo jači kada radimo zajedno. Gotovo tri četvrtine izvoza iz BiH ide u EU. Manje od jedan odsto u Rusiju. Jasno je da kada je u pitanju bilo koji pokazatelj, bilo da se radi o demokratiji, borbi protiv korupcije, vladavini prava, ljudskim pravima, obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi ili bilo kojem drugom pitanju od istinske važnosti za građane, snažniji odnos s EU koji vodi ka članstvu u EU je daleko najbolji način za poboljšanje kvalitete života građana.
Sada kada su prvi koraci napravljeni, radimo zajedno kako bismo stigli do cilja.
Politika
Stanivuković uručio rješenja o isplatama za PORODICE POGINULIH BORACA i RVI

Žrtva onih koji su branili slobodu naše zemlje obavezuje nas da podrška njima i njihovim porodicama nikada ne prestane! I ove godine nastavljamo sa isplatama za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.
Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je poručio kako je u protekle četiri godine Grad Banjaluka je isplatio preko 2 miliona KM za ukupno 97 porodica.
-Do sada su završene isplate porodicama poginulih boraca prve i druge kategorije, a trenutno podršku usmjeravamo ratnim vojnim invalidima treće i četvrte kategorije, kao i porodicama preminulih ratnih vojnih invalida. Cjelokupan proces isplate biće završen u prvoj polovini 2026. godine – dodao je on.
Naglasio je i to kako borba za prava ratnih vojnih invalida, ali i svih lica sa invaliditetom, ne završava samo sa finansijskom pomoći.
-Zato ćemo nastaviti da tražimo i borimo se za ukidanje PDV-a na ortopedska pomagala, jer država ne smije zarađivati na onima kojima su ta sredstva neophodna za dostojanstven život. Banja Luka će uvijek stajati uz svoje heroje i njihove porodice – sa ponosom, odgovornošću i zahvalnošću – istakao je gradonačelnik.
Politika
DRINIĆ OTKRIO DETALJE NOVOG POKRETA! Startuju sa trocifrenim brojem odbornika!

Generalni sekretar PDP, Nebojša Drinić za Blink je komentarisao osnivanje novog pokreta i otkrio datum kada će sve biti jasno.
– To je pokret koji će biti osnovan 19. oktobra. To je nova politička snaga i nova politička organizacija. Nešto što će da okupi i stavi pod jedan krov i one koji su čisti opozicionari, takođe i one koji nisu i one koji se do sada nisu vidjeli ni u jednoj političkoj opciji – kazao je Drinić.
Dodao je da će pokret imati veliku snagu.
– To je politička opcija koja će biti pri osnivanju druga po svojoj snazi, po svojoj organizaciji, po svojim opštinskim i gradskim odborima. Ali vjerujemo da će na opštim izborima koji su nam naredna politička bitka biti i prvi – kazao je on i dodao:
– Čuju se i komentari da li je to realno i da li to treba tako da se govori. Apsolutno, naravno, morate da postavite visoko ciljeve i da idete prema tome cilju. Mi naravno ne postavljamo naše ciljeve tek tako. To su ciljevi koji su postali na osnovu svega onoga što imamo na terenu i na osnovu svih onih pokreta, organizacija, političkih organizacija, nevladinog sektora, udruženja građana i istaknutih pojedinaca koji žele da idu u ovaj politički pokret. S druge strane imamo čovjeka koji je lider pokreta, Draška Stanivukovića, koji je pokazao da zna da pobjeđuje, koji je pobjedio 2020. godine u Banjaluci za gradonačalnika, a i 2024. kada su mnogi drugi bili protiv njega, kada smo ostali kao jedno puste ostrvo, uspjeli smo da napravimo pobjedu i pokazalo se da ima opštu podršku građana koji žive u Banjaluci – kazao je Drinić.
Kako navodi, kada su ljudi vidjeli šta je to urađeno u Banjaluci, poželjeli su da takve mjere vide i u svojim lokalnim zajednicama te da se narod odlučio grupisati.
– Nama je bilo mnogo lakše i mnogo jednostavnije da idemo u formiranje novog političkog pokreta koji je okupio mnogo političkih subjekata, mnogo udruženja građana, mnogo pojedinaca koji imaju šta da daju i koje lokalne sredine slušaju i poštuju. Ono što je važno reći jeste da krećemo od trocifrenog broja odborničkih mandata, to su ljudi koji su se identifikovali sa ovom idejom, ljudi koji vide alternativu svemu ovome u tom novom političkom pokretu, a i mi smo ih naravno zdušno prihvatili jer smo sigurni da imaju šta da kažu, da ponude i nama nove ideje, ali i da nama prošire vidike koje mi trenutno imamo – kazao je Drinić.
Naveo je i organe pokreta.
– Naravno da oni ljudi koji žive u Bileći mnogo bolje znaju od nas iz Banjaluka šta je potrebno toj lokalnoj zajednici.
Ono što jeste najvažnije jeste da ćemo svi stati u jedan stroj, da ćemo se zajedno boriti, da ćemo ostaviti srce na terenu i takav jedan pristup i način rada ne može da ne daje rezultate. Ono što za sada s čim startamo i s čim krećemo jeste da ćemo imati predsjednika pokreta, predsjednik pokreta će biti Draško Stanivuković, zamjenika Igora Radojičića i jedan od potpredsjednika biće Dejan Kojić. Imamo naravno predsjedništvo, imamo glavni odbor, imamo sve organe kakve ima i politička partija – kazao je Drinić.
Kako navodi , neće se popunjavati organi tek da se kaže da su popunjeni.
– Sigurni smo da će mnogo biti onih koji su zainteresovani da nam se pridruže, evo i danas smo imali nekoliko poziva, imaćemo sastanke sa ljudima, tako da vjerujemo da ona startna pozicija od trocifrenog broja odborničkih mandata može da pređe i u dvocifren broj poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske ,tako da sigurno je ovo ono što je bilo potrebno Republici Srpskoj – naveo je on.
-
Politika3 dana ago
Dodik prijeti “Suprotstaviću se SARAJEVSKOJ ČARŠIJI, NEĆU JOJ DOZVOLITI DA DIŠE”
-
Hronika2 dana ago
IMALI SU FANTOMKE! “Tukli su me nogama i rukama u policiji u Laktašima”
-
Svijet1 dan ago
IZRAELSKE SNAGE OTELE STUDENTA IZ SRBIJE: Ognjen poslao poruku (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
“DA NIJE BILO SNSD, KO ZNA GDJE BI RS BILA”: Da li Milorad Dodik štiti Republiku Srpsku ili sebe
-
Politika2 dana ago
HAOS U TUZLI! Sveštenika ćemo preobratiti na islam, a KRST ZAMIJENITI MJESECOM I ZVIJEZDOM (FOTO)
-
Uncategorized2 dana ago
ŠTA PIŠE U REFORMSKOJ AGENDI: Cijene struje u BiH usklađuju sa EU
-
Društvo1 dan ago
BRANKA BRANKOVIĆ, dugogodišnja novinarka iz Banjaluke, PREMINULA JE JUTROS u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci
-
Svijet2 dana ago
I MAKRON SE PRIDRUŽIO MERCU “Evropa je u sukobu sa Rusijom”