Domaća izvozno orijentisana preduzeća iz elektroenergetskog sektora te metalske i tekstilne industrije najviše ispaštaju zbog negativnih kretanja na evropskom tržištu.
Da je tako pokazuju i njihovi bilansi plasmana robe u inostranstvo, koji su mnogo tanji u odnosu na ostale grane. Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je jučer da BiH u prvih pola godine bilježi pad izvoza od 8,18 posto u odnosu na isti period lani te da se manji brojevi uglavnom zbrajaju u tri tarife.

Riječ je o električnoj energiji, proizvodima od željeza i čelika te tekstilnoj industriji.

“Pad izvoza električne energija težak je 382 miliona KM, proizvoda od željeza i čelika oko 200 miliona KM te roba iz tekstilne industrije 70 miliona KM. BiH je oslonjena na tržište EU i sva dešavanja u Uniji reflektuju se na ekonomiju BiH. Takva je situacija i sa strujom, čija je cijena sada mnogo manja nego u vrijeme energetske krize i drastičnih poskupljenja. Plus, tu je i sušni period”, kazao je Ćeranić.

Prezentujući osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene BiH za šest mjeseci Ćeranić je rekao da je plasman robe na ino-tržište bio težak oko 8,2 milijarde KM, što je za 729 miliona KM manje u odnosu na lani, navodeći da je zabilježen pad izvoza na sva vodeća tržištima.

“Od zemalja EU najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTA na tržištu Srbije i to za 18,2 odsto”, istakao je Ćeranić i dodao da je prisutan određeni trend usporavanja pada izvoza.

Prema njegovim riječima, ohrabrujući je rast izvoza na „ostala tržišta”, gdje je procentualno najveći zabilježeni skok na tržište Turske i Kine.

“Trenutna dešavanja na Bliskom istoku i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje”, istakao je Ćeranić.

Proizvodi iz namjenske industrije i farmaceutskog sektora, kaže stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Komore Amila Močević bilježe najveći rast plasmana na ino-tržište i to 40 miliona KM.

“BiH je mala ekonomija, izložena promjenama spoljnotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće uticati”, dodala je Močević.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da će bilo koja ekonomska kriza sigurno imati refleksije na privredni i život građana uopšte te da je izuzetno bitno sagledati mogućnosti i razviti mehanizme da bi se negativni efekti ublažili. Naveli su da ključne ekonomske projekcije EU za tekuću godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za BiH.

“Projektovani rast BDP-a, stavljanje inflacije u realne i projektovane okvire te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine”, istakli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Slaviša Ćeranić kaže da su kretanja uvoza imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita, koji iznosi 6,1 milijardu KM.

“Uvoz u BiH za pola godine je dostigao 14,29 milijardi KM i veći je za 426 miliona KM u odnosu na lani. BiH je najviše robe uvezla iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije”, kazao je Ćeranić. Glas Srpske