Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen priznala je da je gubitak jeftinog uvoza energenata pogodio ekonomiju Evropske unije, koja se sada suočava sa cijenama energije znatno višim nego njeni glavni konkurenti.

Jeftini energenti više nisu temelj evropske ekonomije

EU je nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine drastično smanjila uvoz ruske nafte i gasa, dok se Brisel obavezao da će do 2027. godine potpuno ukinuti ruska fosilna goriva.

Troškovi energije od tada su porasli u velikom dijelu Unije, a dodatni pritisak donio je i rat između SAD, Izraela i Irana.

Govoreći na poslovnoj konferenciji u Parizu, Fon der Lajen rekla je da se evropski ekonomski model dugo oslanjao na nekoliko ključnih faktora, među kojima je bio i jeftin uvoz energenata.

Prema njenim riječima, stubovi koji su nekada predstavljali osnovu prosperiteta EU sada su „nestali“.

Cijene energije mnogo veće nego u SAD i Kini

Fon der Lajen nije detaljno obrazlagala razloge rasta troškova energenata, ali je ukazala na ogromnu razliku u odnosu na konkurente.

– Evropske cijene i dalje su dva do tri puta veće nego u Sjedinjenim Državama i Kini – rekla je predsjednica Evropske komisije.

Njemačka priznala cijenu prekida sa ruskom energijom

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) prošlog mjeseca priznao je da je odluka Berlina da uvede embargo na rusku energiju glavni uzrok „kontinuirane energetske krize“ koja je narušila konkurentnost njemačke industrije.

Prije 2022. godine, Rusija je obezbjeđivala oko 55 odsto njemačkog uvoza prirodnog gasa.

Francuski predsjednik Emanuel Makron ranije ove godine ocijenio je da se EU nalazi u „vanrednom režimu“ zbog rasta troškova energije nakon zamjene ruskog gasa skupljim tečnim prirodnim gasom, odnosno LNG-om, iz SAD.

Evropi prijeti problem sa zalihama gasa

„Fajnenšel tajms“ je u junu, pozivajući se na projekcije konsultantske kuće „Vud Makenzi“, objavio da bi EU mogla u narednu sezonu grijanja ući sa najnižim rezervama gasa u posljednjih 15 godina.

Pojedine članice EU u međuvremenu su se protivile novim ograničenjima ruskog gasa, dok Brisel insistira na okončanju dugoročnog uvoza počev od naredne godine.

Uprkos tome, blok je nedavno povećao kupovinu ruskog LNG-a, objavio je „Blumberg“.

Brisel ne odustaje od potpunog prekida

Evropska komisija, međutim, tvrdi da će nastaviti sa planom potpunog ukidanja uvoza ruskih energenata, čak i u slučaju fizičkih nestašica ili prijetnje nestankom struje.

Moskva je više puta ocijenila sankcije EU, posebno one usmjerene na ruski energetski sektor, kao samoporažavajuće mjere koje narušavaju konkurentnost Evropske unije.

Rusija je u međuvremenu veliki dio izvoza energenata preusmjerila na druga tržišta, prije svega u Aziju.

Donald Tramp proglasio je sebe najvećim predsjednikom u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, prema tabeli koju je objavio na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Na listi je neke od najpoznatijih američkih predsjednika svrstao među „velike“, dok su se njegovi politički rivali našli na samom dnu.

Tramp je sebe u tabeli stavio na prvo mjesto, u kategoriju „najveći“.

Među predsjednike koje je ocijenio kao „velike“ uvrstio je Džordža Vašingtona, Abrahama Linkolna i Tomasa Džefersona.

Obama i Bajden među „najvećim gubitnicima“

Na drugom kraju Trampove liste nalaze se „najveći gubitnici“.

U tu kategoriju svrstao je, između ostalih, bivše demokratske predsjednike Baraka Obamu i Džozefa Bajdena, koje Tramp često kritikuje.

Kategorija „skoro veliki“ rezervisana je za predsjednike poput Teodora Ruzvelta, Grovera Klivlenda, Džona Adamsa i Džejmsa Noksa Polka.

Klinton prosječan, Bjukenen ispod prosjeka

U kategoriju „prosječnih“ predsjednika Tramp je, između ostalih, stavio Bila Klintona.

Među predsjednicima koje je ocijenio kao „ispod prosjeka“ našli su se Džejms Bjukenen i Kelvin Kulidž.

Istraživanje pokazalo Trampovu popularnost među republikancima

Objavljivanje liste uslijedilo je nakon istraživanja CNN-a, prema kojem 53 odsto republikanskih birača navodi Trampa kao predsjednika Republikanske stranke kojem se najviše dive.

Iza njega su se, prema tom istraživanju, našli Ronald Regan (Ronald Reagan) i Abraham Linkoln.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je naredio vojsci te zemlje da poveća broj udara dronovima dugog dometa na Rusiju, na 1.000 dnevno, u odnosu na oko 300 takvih udara dnevno koliko ih je bilo u dosadašnjem periodu.

Postoji veoma specifičan cilj i mi ćemo taj zadatak ispuniti, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Ukrinform.

On je kazao da je o tome bilo riječi na sastanku vrhovnog komandanta, gdje se razgovaralo o isporuci oružja za zaštitu od ruskih napada.

“Danas sam bio u štabu. Ključno je da maksimiziramo naše naoružanje kako bismo se zaštitili od ruskih udara na Ukrajinu. Glavna stvar je naša zaštita od letjelica šahed, i da naše duboke udare na Rusiju učinimo još češćim”, kazao je Zelenski.

Prema njegovim riječima, cilj je da se dnevno koristi oko 1.000 dronova za udare dugog dometa u Rusiji.