Na zajednčikoj sjednici vlada Srpske i Srbije usvojena je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda.

Deklaracija je usvojena jedoglasno. Deklaracija je usvojena na sjednici koja se održava u okviru Svesrpskog naroda.

Deklaracija će sada biti upućena parlamentima Srbije i Srpske, rekao je premijer Srbije Miloš Vučević na zajedničkoj sjednici.
Vučević je istakao potrebu da se radi na očuvanju srpskog identiteta, te naveo da slijedi puno posla u svim segmentima društvenog života. On je istakao da je zajednički kulturni i duhvni identitet nedjeljiv.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da srpski narod želi da kreira svoju budućnost.

– Došlo je vrijeme da mi kao srpski narod zaštitimo svoje interese. Ovo danas je istorijski dan. Svi mi ostajemo dio istorije, jer po prvi put srpski narod neskriveno, bez ikakvih ambicija da nanosi bilo kome drugome štetu, želi da kreira svoju budućnost – poručio je Višković. On je naglasio da ono što danas se uradi biće i dokumentovano.
Linker
Parlamenti Srbije i Srpske bi u narednih 90 dana trebalo da usvoje Deklaraciju.

Vlade Srbije i Republike Srpske usvojile su odluku o hitnoj pripremi konkursa za idejno rešenja izgradnje memorijalanih centara za obelžavanje mjesta stradanja u Donjoj Gradini i u Beogradu.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas ranije da deklaracija rehabilituje srpski nacionalni interes i da će svi biti ponosni na njeno usvajanje.

– Deklaracija je suštinski nacionalni dokument, dala je odgovore na mnoge izazove i na ono što treba činiti u budućnost – rekao je Dodik na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i Republike Srpske.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija i Republika Srpska nikad nisu prekršile dogovor postignut prije deset godina, da bez obzira na različita mišljenja – nikad ne smiju da trpe odnosi Srbije i Srpske.

Najprije želim zahvalim sponzorima i kosponzorima rezolucije o Srebrenici, jer su nas ujedinili u ovom zlokobnom vremenu, rekao je na zajedničkoj sjednici vlada Srpske i Srbije predsjednik DNP-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević.

– Nakon referenduma u Crnoj Gori mi se suočavamo sa nestankom, protjerivali su nam iz udžbenika srpske vladike i pisce, priznavali tzv. Kosovo, zaboravljajući da smo nekad zajedno izvojevali pobjede. Htjeli su da nas natjeraju da je sramota da se izjasnite kao Srbin, a Vladi Crne Gore ne možete dobiti ni mjesto ložača kotlova – naveo je Knežević.

Srbi iz Crne Gore su kao i drugi Srbi i želimo da tako budemo posmatrani, kaže predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na zajedničkoj sjednici vlada Srpske i Srbije u Beogradu.

Naši neprijatelji su uvijek igrali na kartu srpskog nejedinstva, rekao je Ivan Stoiljković, predsjednik Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji, na zajedničkoj sjednici Vlada Republike Srpske i Srbije.

Konkurs za izgradnju memorijalnih centara jasenovačkim žrtvama

Na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i Republike Srpske usvojena je odluka o rapisivanju konkursa za izgradnju memorijalnih centara posvećenih jasenovačkim žrtavama u Donjoj Gradini i Beogradu.

Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je da će upravljački odbor za realizaciju te odluke u hitnom roku pripremiti detaljan plan aktivnosti. On je istakao da će se lokacija u Beogradu naknadno utvrditi, ali će biti na obali Save.

Završena zajednička sjednica Vlada Srpske i Srbije: Usvojena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i budućnosti srpskog naroda

-Sava je ta spojnica između Jasenovca, Donje Gradine i Beograda – poručio je ministar.

Najvišim starosnim penzijama mogu se pohvaliti stanovnici nordijskih zemalja, dok su, očekivano, najniže na Balkanu.

U2021. prosječni mjesečni bruto izdaci za starosnu penziju u EU su varirali, od čak 2.575 evra u Luksemburgu do niskih 226 evra u Bugarskoj. Prema podacima koji su uzeti s Eurostata, prosjek Evropske unije iznosio je 1.224 evra.

Najviše prosječne starosne penzije u Evropskoj uniji imaju penzioneri u Luksemburgu (2.575 evra) i Danskoj (2.417 evra). Prosječna starosna penzija na Islandu je 2.762 evra, Švajcarskoj 2.138, Austriji 1.962, Irskoj 1.906, Italiji 1.561, Njemačkoj 1.440, Sloveniji 692, Poljskoj 538, a Mađarskoj 398 evra.

Hrvatska se našla pri dnu ljestvice, odnosno na 28. mjestu od 36 zemalja – sa 580 evra, dok je u Sloveniji 785 evra. Najniže prosječne starosne penzije imaju Bugarska i Albanija.

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi 622,75 KM (319 evra), a u Republici Srpskoj 591 KM (303,07 evra). U BiH se iznos prosječne penzije kreće oko 311 evra, što je skoro četiri puta manje od prosjeka zemalja Evropske unije.

Prosječna penzija u Srbiji trenutno je 45.739 dinara, odnosno blizu 765 KM (392 evra). U Crnoj Gori se i te kako mogu pohvaliti visinom prosječne penzije. Prema posljednjim podacima, taj iznos je bio 488 evra, odnosno 963 KM, piše Večernji list BiH.

Kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke Nikola Šobot gostujući u podkastu Buke izjavio je kako ne namjerava da napušta medicinu nego samo neke svoje privatne klinike, što znači da bi posao gradonačelnika obavljao u pauzama.

-Obaveze gradonačelnika su velike ali isto tako moj posao podrazumijeva rad od 12 do 15 sati dnevno, svaki dan sam popodne pregledao između 20 i 30 ljudi, to sam sada malo smanjio u korist svoje štete jer sam neke privatne ordinacije koje sam razvijao 15 godina prepustio kolegama, rekao je Šobot koji je dodao da misli da će se morati ozbiljno radioti i kao gradonačelnik te da će se osloniti na ljude koji znaju i hoće (pretpostavljamo da je riječ o Ninkoviću i Đajiću). Kako je sve izgledalo pogledajte u videu.

Šobot bi da bude gradonačelnik u pauzama na UKC-u! pic.twitter.com/RzzK3dUYTo

— banjaluka 24 (@24Banjaluka) May 29, 2024