Njemačka policija, carina i bezbjednosne službe mogu da prate razgovore na aplikacijama WhatsApp, Signal, Telegram i Threema bez instaliranja državnog trojanca na telefon. Prema povjerljivom dokumentu njemačke Carinske kriminalističke službe, istražitelji koriste funkcije za povezivanje dodatnog uređaja i tako dobijaju pristup privatnim porukama osumnjičenih, prenosi “Netzpolitik.org”.

Metoda funkcioniše tako što se na policijskom računaru aktivira veb ili desktop verzija aplikacije, koja se zatim povezuje sa nalogom osobe pod nadzorom. Potvrda se može dobiti pristupom telefonu, skeniranjem QR koda, presretanjem SMS poruke ili prevarom nalik fišingu. Kada se novi uređaj poveže, istražitelji mogu da čitaju buduće poruke, a u pojedinim aplikacijama dobijaju i ranije razgovore, kontakte i druge podatke.

U jednom poznatom slučaju roditelji su policiji dobrovoljno predali telefone kako bi službenici fotografisali određene razgovore sa njihovom ćerkom. Policajci su, međutim, bez njihovog znanja povezali WhatsApp naloge sa računarom Savezne kriminalističke službe i omogućili trajno praćenje buduće komunikacije.

Carinska kriminalistička služba testirala je ovu vrstu nadzora od kraja 2023. godine, a od avgusta 2025. ona je postala stalno sredstvo u istragama teškog i organizovanog kriminala. Dokument od 20. februara 2026. pokazuje da službe smatraju da je metoda donijela značajne istražne rezultate, ali upozoravaju da se informacije o njenoj primjeni moraju čuvati u strogoj tajnosti.

Pravni osnov ovakvog nadzora veoma je sporan. Njemački Savezni sud je u januaru 2026. ocijenio da tajno povezivanje na nalog nije obična telefonska kontrola, već oblik nadzora izvornog uređaja. Profesor IT krivičnog prava Kristijan Rikert smatra da standardni alati aplikacija ne ispunjavaju zakonske uslove jer omogućavaju pristup starim porukama, slanje poruka u ime korisnika i promjenu podataka. Korisnicima se zato savjetuje da redovno provjeravaju listu povezanih uređaja i odmah uklone svaki koji ne prepoznaju.

Nakon napada dronovima, izraelska vojska izvela je udare na južni Liban u znak odmazde protiv Hezbolaha i izdala upozorenje za evakuaciju u gradu Arab Salim.

“Nalazite se u blizini objekta koji pripada terorističkoj organizaciji Hezbolah, protiv kojeg će izraelska vojska sprovoditi operacije”, objavila je vojska u poruci na arapskom jeziku na Telegramu, uz koju je priložena mapa zone evakuacije. Iz te grupe, koju podržava Iran, nije bilo komentara. Izraelska vojska prekjuče je saopštila da je pogodila skladišta oružja u južnom Libanu koja su bila namijenjena Hezbolahu. Sukobi u Libanu smanjili su se od juna, nakon okvirnog sporazuma Sjedinjenih Država i Irana.

Međutim, Izrael nastavlja sporadične vojne operacije na jugu, gdje održava prisustvo duž graničnog pojasa širokog oko deset kilometara.

Hezbolah je u znak podrške Teheranu od početka marta počeo da izvodi napade na Izrael, čime je uvukao Liban u regionalni rat. Izraelske odmazde su, prema libanskim vlastima, do sada odnijele više od 4.300 života.

Birači u Saksoniji-Anhalt danas odlučuju o sastavu pokrajinskog parlamenta, a krajnje desna AfD ima realnu šansu da napravi istorijski proboj

Birači u njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt danas izlaze na birališta na izborima koji bi mogli predstavljati prekretnicu za političku scenu Njemačke.

AfD, stranka koja je posljednjih godina snažno ojačala posebno u istočnim dijelovima zemlje, ubjedljivo vodi uoči glasanja i prema posljednjim anketama ima oko 41 odsto podrške, dok je CDU na približno 23 odsto.

Ukoliko bi AfD ostvarila dovoljno snažan rezultat za apsolutnu većinu, mogla bi postati prva krajnje desna politička snaga koja samostalno formira pokrajinsku vladu u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

AfD ubjedljivo ispred CDU-a

Izbori u Saksoniji-Anhalt privukli su pažnju cijele Njemačke jer AfD već mjesecima ima veliku prednost nad ostalim strankama.

Prema zbirnom trendu posljednjih istraživanja, AfD je na oko 41,7 odsto, CDU na 22,5, Ljevica na 12,1, SPD na 7,9, a Zeleni na oko 5,5 odsto.

Jedno od posljednjih istraživanja Forschungsgruppe Wahlen, objavljeno pred izbore, AfD je mjerilo na 40 odsto, CDU na 23, Ljevicu na 13, SPD na 9, a Zelene na 6 odsto.

Takav rezultat predstavlja veliki pad podrške za CDU u odnosu na prethodne pokrajinske izbore, dok AfD pokušava da kapitalizuje nezadovoljstvo građana stanjem u zemlji.

Sve zavisi od cenzusa

Iako AfD ima veliku prednost, pitanje apsolutne većine nije unaprijed riješeno.

Pokrajinski parlament ima najmanje 83 mjesta, a za većinu je potrebno 42. Posljednje projekcije daju AfD-u oko 39 mandata, što znači da bi stranci za samostalno formiranje vlade mogao nedostajati određeni broj mjesta.

Ključ bi zato mogao biti u strankama koje se nalaze oko izbornog praga od pet odsto.

Ljevica, SPD i Zeleni prema posljednjim anketama prelaze cenzus, dok su BSW i FDP ispod njega. Međutim, i relativno mali pomaci na dan izbora mogli bi promijeniti raspodjelu mandata.

Upravo zbog toga se mogućnost apsolutne većine AfD-a i dalje smatra otvorenim scenarijem, iako ankete same po sebi nisu garancija konačnog rezultata.

Izbori su i test za vladu Fridriha Merca

Glasanje u Saksoniji-Anhalt ima značaj koji prevazilazi granice ove pokrajine.

Rezultat će biti važan pokazatelj raspoloženja birača prema saveznoj vladi kancelara Fridriha Merca, koja se suočava sa nezadovoljstvom zbog ekonomskih problema, migracija i pitanja bezbjednosti.

AfD je upravo na tim temama izgradila veliki dio svoje kampanje, dok su ostale stranke pokušavale da zadrže podršku birača insistirajući na tome da sa AfD-om neće ulaziti u koalicije.

Za CDU bi eventualni ubjedljiv poraz bio posebno težak udarac. Ta stranka je u Saksoniji-Anhalt na vlasti već 24 godine.

Prvi rezultati izbora očekuju se nakon zatvaranja biračkih mjesta u 18 časova.

Ako AfD uspije da osvoji apsolutnu većinu, Njemačka bi dobila potpuno novu političku situaciju – prvu pokrajinsku vladu koju predvodi ova stranka, što bi predstavljalo jedan od najvećih političkih potresa u zemlji u poslijeratnom periodu.