Connect with us

Banjaluka

RAČUNICA JE JASNA Evo koliko novca je POTREBNO STUDENTU u Banjaluci za mjesec dana

Smještaj, najam stana i režije, zatim hrana, prevoz, knjige, skripte i ostali neophodni materijal da bi slušali nastavu i učestvovali na vježbama, samo su neki od troškova koji na jesen čekaju buduće akademce u Banjaluci, gdje će, prema procjeni upućenih, za studentski život biti potrebno izdvojiti minimalno 1.000 maraka mjesečno.

Iako do početka nove akademske godine ima dva mjeseca, naša redakcija istražila je koliko košta život studenta koji dobije krevet u domu i koliko će novca biti potrebno budućem akademcu koji će biti primoran da iznajmi stan u najvećem gradu Srpske.

Potraga za privatnim smještajem, posebno u Banjaluci, započela je praktično odmah nakon završetka prijemnog ispita, jer nisu svi te sreće da “upadnu” u studenski dom i tako uštede nekoliko stotina maraka.

Svoje iskustvo u potrazi za smještajem ispričala nam je Jelena R. iz Doboja koja je u julu jedva našla stan u gradu na Vrbasu sa prihvatljivom kirijom.

“Prošle godine sam ostala bez smještaja u domu pa sam jedno vrijeme garsonjeru dijelila sa drugaricom, što nam je otežavalo učenje. Zbog toga sam odlučila sa nađem stan, ali cijene su zaista previsoke. Za kiriju najmanje 500 maraka, a gdje je u svemu tome hrana i sve što treba jednom studentu”, ispričala je Jelena, koja je lani samo za knjige, skripte i ostali materijal izdvajala najmanje 50 maraka mjesečno.

Koliko je teško odškolovati studenta najbolje zna Modričanka Dubravka P. koja jedina radi u svojoj porodici.

“Kćerka mi je treća godina studija, a do sada smo za život u Banjaluci izdvajali i do 600 maraka mjesečno, bez obzira što je bila u domu. Međutim, ove godine na fakultet kreće i njena mlađa sestra. Kako ćemo na kraj sa troškovima ni sama ne znam, ali nisam mogla da im uskratim školovanje, jer su obje bile odlični đaci”, kazala je Dubravka.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci Nikola Šobot kazao je da su studentski troškovi veoma visoki te da ova organizacija zajedno sa resornim ministarstvo pokušava da pomogne budućim akademcima.

“U studenskom domu u Banjaluci ima 1.300 kreveta i prednost imaju najbolji i redovni studenti. Kako bi što više studenata imalo bar besplatan smještaj u planu je izgradnja još jednog paviljona”, kazao je Šobot, dodajući da se soba u Banjaluci ne može naši ispod 250 maraka.

Jasna računica

Kako rast životnih troškova utiče na studente za “Glas Srpske” priča i izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić. Prema njenim riječima, roditeljima u Srpskoj je iz godine u godinu sve teže da odškoluju dijete.

“Kao prvo, danas je veoma teško naći stan za studenta jer cijene kirija su previsoke, uz to dodatni novac treba izdvajati i za režije. Osim toga, djeca nešto moraju i da jedu, a ima tu i drugih izdataka”, kazala Marićeva, dodajući da je samo za hranu dnevno potrebno oko 30 maraka.

Pristojan doručak danas se, ističe ona, ne može naći ispod pet maraka i ako se još uz to uzme neki sok i kafa, puče deset maraka.

“To znači da će samo doručak za jedan mjesec studenta koštati više od 240 maraka, a gdje je ručak i večera. Malo ko od studenata ima vremena da stalno sebi priprema jelo. Iznos koji će oni dati za hranu zbog poskupljenja je mnogo veći nego što će, čini mi se, dati i za smještaj”, priča Marićeva.

Računica je jasna da bez minimalno 1.000 maraka nijedan roditelj koji dijete pošalje na fakultet, a pri tome nije ostvarilo pravo na studentski dom, ne može da prođe mjesečno.

Marićeva kaže da je to veliki iznos, posebno ako se u obzir uzme da je to 12.000 KM godišnje, a studenti koji primaju stipendiju dobiju minimalne iznose.

“Taj trošak je podnošljiv samo ako rade oba roditelja, mada u Srpskoj ima veoma veliki broj djece u čijoj je porodici zaposlen samo jedan član. Uz ovako smanjen broj studenata i djece koja žele da nastave školovanje u našoj zemlji smatram da bi, zaista, trebalo povesti računa da im se, na neki način, omogući jeftiniji smještaj, knjige i sve ono što je potrebno prilikom studiranja kako bi ostali ovdje”, istakla je Marićeva.

Troškovi studenata u ostalim mjestima u Srpskoj, gdje ima fakulteta, biće za nijansu niži zbog kirije, jer se cijena najma ne može porediti u Banjaluci i, primjera radi, u Palama i Foči, ali će hrana otprilike isto koštati.

“Srazmjer u školovanju jednog studenta danas i ranije postaje nemoguće propratiti, jer svakodnevno nešto poskupljuje i teško je dati neke prognoze koliko će troškovi biti veći do kraja školske, odnosno akademske godine”, kazala je Marićeva.

Treća kategorija

Direktor agencije za nekretnine “Remaks” iz Banjaluke Dragan Milanović kaže da su među studentima najpopularniji manji stanovi, sa nižom kirijom i režijama.

“Uglavnom se traže stanovi blizu Univerziteta Banjaluka, najviše u Boriku ili eventualno malo udaljeniji, koji su blizu stanice za javni prevoz. Više se ne mogu naći stanovi ispod 400 maraka. To je neka najniža cijena i uglavnom su to garsonjere, bez režijskih troškova, a i do toga je teško doći jer je u Adi, malo udaljenijem naselju, za stan manji od 50 kvadrata potrebno izdvojiti 500 i više maraka”, kazao je Milanović.

Dodao je da posrednici nekretnina klijente dijele u tri grupe, odnosno poslovne, koje vlasnici nekretnina najviše vole, zatim porodice, jer su u pitanju dugoročni najmovi i studenti.

“Vlasnici nekretnina najmanje žele da izdaju stanove studentima, jer im je cilj da imaju kontinuitet izdavanja bez praznog hoda, a ta kategorija stanara dolazi u oktobru i odlazi u maju”, pojašnjava Milanović.

Potražnja za stanovima počela je i na području Bijeljine. Agenti za nekretnine u ovom gradu kažu da je teško naći stan manje kvadrature.

“Kako bi na vrijeme našli stan studenti i đaci još u julu počnu sa potragom. Cijene najma su manje-više iste kao lani, tako da se garsonjera može naći i za 200 KM”, rekao je direktor agencije Darko Milošević.

Gotovo slična situacija u vezi sa potražnjom i ponudom je i u istočnom dijelu Srpske, gdje se garsonjere kreću od 280 maraka pa naviše.

Platne kartice

Nikola Šobot kazao je da je u planu izrada studentskih platnih kartica, na osnovu kojih bi mogli ostvariti popuste na raznu robu i usluge.

“O tome smo nedavno razgovarali i sa kolegama iz Kragujevca, koji su zastupnici organizacije koja to radi. Nadam se da ćemo i to uskoro realizovati”, kazao je Šobot.

Related Topics:

Banjaluka

SAVIĆ-BANJAC DEMANTOVALA NAVODE Nije tačno da Grad nije podnio inicijativu za izgradnju sportske gimnazije

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac osvrnula se na navode Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske da Grad nije podnosio inicijativu za osnivanje sportske gimnazije u Banjaluci.

Kako je poručila – upravo ona je bila dio te inicijative, kazavši kako za sve to postoje i jasni dokazi.

-Kada sam čula tu informaciju, a s obzirom da sam i sama bila dio te inicijative – prvo sam se zapitala da li satira to što čitam, pa sam onda potražila i sve dokaze koji dokazuju da smo inicijativu i podnijeli. Naime, 13. okobra 2023. godine Grad je podnio inicijativu za organizovanje sportskog odjeljenja u okviru postojeće Gimnazije. Nakon toga podnijeli smo i urgenciju 10. novembra 2023. godine Ministarstvu. Poslije je uslijedio niz sastanaka sa rukovodstvom Gimnazije, a dobili smo i informacije da dio posla ipak treba da odradi sama škola. Međutim, tadašnje rukovodstvo Gimnazje, iz samo njima poznatih razloga, odbija da odradi sve što potrebno – istakla je ona.

Dodala je i to kako je Grad i tu vrstu posla preuzeo na sebe, jer je gradskoj administraciji stalo do toga da priča o sportskoj gimanziji zaživi.

-Smatramo da smo uradili veliku stvar, ne samo u Banjaluci, nego i u cijeloj Republici Srpskoj s obzirom da je sportsko odjeljenje u Gimnaziji formirano zahvaljujući upravo nama. Odlučili smo da prikupimo svu potrrebnu dokumentaciju u roku koji je propisan zakonom. Uporedo sa tim, sami smo radili i anketiranje sportskih organizacija, te prikupljanje mnogih drugih papira, te smo sve to zajedno poslali i Ministarstvu. Stoga, navodi da nismo predali inicijativu nisu tačni i mi smatramo da jedna takva institucija, kao što je Ministarstvo prosvjete i kulture mora da vodi računa o nekim svojim izjavama u javnosti – zaključila je Savić – Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Banjaluka je porodica NASTAVLJAMO SA PODRŠKOM”

Banjaluka je grad porodice. I ove godine nastavljamo da pružamo konkretnu podršku višečlanim porodicama, jer znamo da je porodica najvažnija.

Na osnovu Javnog poziva za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece, po 5.000 KM dobiće čak 12 porodica iz našeg grada.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je istakao i to kako od prošle godine, ovaj vid podrške je proširen.

-Nastavićemo tim putem, jer želimo da što više naših sugrađana osjeti podršku svog grada. Ovo je još jedan dokaz da Banja Luka ostaje grad sigurnosti, ljubavi i podrške. Grad koji je uz svaku porodicu – istakao je on.

Podsjećamo, Komisija za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece danas je objavila rang-listu, po kojoj će ovaj vid podrške dobiti 12 višečlanih porodica.

Naime, Grad Banjaluka je 6. juna 2025. godine raspisao Javni poziv za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece. Javni poziv bio je objavljen na sajtu Grada Banja Luka i na oglasnoj tabli Gradske uprave Grada Banja Luka u trajanju od 21 dan.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUČANKI POTREBNA POMOĆ! Dvije bebe čekaju da im mama ozdravi, tri godine bije bitku sa karcinomom

Dok mnogi stanovnici Republike Srpske ovih dana planiraju ljetovanja i uživanje na plažama, u jednoj podstanarskoj kući u banjalučkom naselju Motike, ispunjenoj dječijim igračkama i grajom, odvija se tiha, ali herojska borba četvoročlane porodice Serdar kojoj je neophodna pomoć humanih ljudi.

Stub porodice, majka Sanja, već tri godine bije bitku sa karcinom, opakom bolešću koja je pogodila sve segmente njihovog života, od finansija do bezbrižnih dana trogodišnjih mališana. Početkom 2022. Sanja Velimir (31) i njen suprug Marijo Serdar (45) dobili su prvo dijete, kćerkicu koja je ih je preplavila radošću, planovima i svim onim što donosi novi život. Dva mjeseca kasnije saznali su da stiže još jedna beba. Porodičnoj sreći nije bilo kraja. Međutim, sudbina je ubrzo krenula drugim tokom.

Polovinom druge trudnoće Sanju je počeo mučiti učestao kašalj i bolovi u kičmi što su ljekari pripisivali trudničkim tegobama. Tada se pojavila i mala promjena na dojci, ali nije okarakterisana kao nešto opasno.

Kako je trudnoća odmicala Sanja je sve teže hodala, bolovi u kičmi su se pojačavali, kao i kašalj, zbog čega je, mjesec dana pred porod hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS.

– U više navrata je morala da prima kiseonik, toliko je bila loše. Ujutro 26. oktobra primio sam poziv sa UKC-a. Tražili su da hitno dođem. Mislio sam da kreće porod, a kada sam došao dočekao me tim ljekara. Čim sam ih vidio znao sam da nešto nije kako treba. Saopštili su mi da Sanja ima karcinom dojke, četvrti stadijum, koji je metastazirao na pluća, kosti i šesti pršljen. Rekli su da je moraju odmah poroditi, ali da ne garantuju ni za njen ni za bebin život – prisjeća se za “Glas” Marijo Serdar.

Po rođenju beba je provela 15 dana na intenzivnoj njezi, a Sanja je samo dva dana kasnije morala na odjeljenje Pulmologije jer je imala emboliju pluća.

– Bila je izuzetno loše, na 90 odsto kiseonika. Ugrađen joj je dren da izvuče vodu iz pluća, nakon čega je započela onkološko liječenje. Uslijedile su hemioterapije i zračenja. Metastaze sa pluća su se povukle, na kostima i šestom pršljenu stabilizovale i polovinom 2023. godine činilo se da se Sanja oporavila. Osjećala se odlično uprkos prognozama ljekara koji su joj nakon poroda davali mjesec života – priča Serdar.

Početkom 2024. godine zdravstveni problemi su se vratili. Sanja je prvo počela osjećati slabost u desnoj ruci, pa je urađen CT, a na snimku je ustanovljeno da je karcinom metastazirao na mozak.

– Istovremeno joj je dijagnostifikovana i epilepsija koja je povezana sa njenom osnovnom bolešću. Nakon nekog vremena desna ruka je potpuno izgubila funkciju. Unazad tri, četiri mjeseca isto se počelo dešavati sa desnom nogom, a tokom posljednjeg epileptičnog napada, prošle subote, otkazala joj je i noga. Već sedam dana je u bolnici, ima problema i sa govorom – kazuje Marijo, otac i njegovatelj, koji već tri godine danonoćno brine o svojoj ženi i njihovo dvoje djece.

Prije nevolje koja ih je snašla oboje su radili u jednom banjalučkom tržnom centru, međutim kada je Sanja počela zdravstveno da slabi Marijo je bio primoran da da otkaz kako bi brinuo o supruzi i devetomjesečnoj bebi.

– Imao sam jako dobar posao, platu, ali nije bilo drugog rješenja. Sanja je bila prikovana za krevet. Moji roditelji su u Novom Gradu, a njena majka u Krminama koje su udaljene desetinama kilometara od Banjaluke. Vrata moje firme su mi i danas otvorena, mogu se vratiti odmah, ali moram brinuti o supruzi i djeci tako da to trenutno nije moguće – pojašnjava Marijo.

Iako tek u tridesetim, Sanja je penzionisana, ima nešto više od 300 KM penzije, koliko porodica dobija i socijalne pomoći.

– Primam još 500 maraka za tuđu njegu i pomoć, tako da mjesečno imamo nešto više od 1.000 KM prihoda. Podstanari smo, kupujem razne lijekove, tu je hrana, računi, djeca pohađaju vrtić što je po nas neophodno zbog čestih odlazaka na terapije, pretrage i ljekarske preglede. Imali smo nešto ušteđevine, pomagala nam je porodica, prijatelji, ali tokom tri godine liječanja novac se potrošio i sada je jako teško premostiti finansijske probleme – navodi Serdar koji se za pomoć obratio humanitarnoj organizaciji “Budimo ljudi” koja im je obećala da će uskoro pokrenuti humanitarni broj za liječenje Sanje Velimir.

Uplate

Organizacija “Budimo ljudi” humanitarni telefonski broj otvoriće u septembru, a do tada, ljudi velikog srca koji žele pomoći porodici Serdar uplate mogu izvršiti na račun ove organizacije s naznakom za pomoć u liječenju Sanje Velimir. Novac je moguće uplatiti na žiro-račun UniCredit banke 3383502257446268. Uplate iz inostranstva u evrima moguće su na račun BA393383504857447654 SWIFT:UNCRBA 22.

Nastavi čitati

Aktuelno