Smještaj, najam stana i režije, zatim hrana, prevoz, knjige, skripte i ostali neophodni materijal da bi slušali nastavu i učestvovali na vježbama, samo su neki od troškova koji na jesen čekaju buduće akademce u Banjaluci, gdje će, prema procjeni upućenih, za studentski život biti potrebno izdvojiti minimalno 1.000 maraka mjesečno.

Iako do početka nove akademske godine ima dva mjeseca, naša redakcija istražila je koliko košta život studenta koji dobije krevet u domu i koliko će novca biti potrebno budućem akademcu koji će biti primoran da iznajmi stan u najvećem gradu Srpske.

Potraga za privatnim smještajem, posebno u Banjaluci, započela je praktično odmah nakon završetka prijemnog ispita, jer nisu svi te sreće da “upadnu” u studenski dom i tako uštede nekoliko stotina maraka.

Svoje iskustvo u potrazi za smještajem ispričala nam je Jelena R. iz Doboja koja je u julu jedva našla stan u gradu na Vrbasu sa prihvatljivom kirijom.

“Prošle godine sam ostala bez smještaja u domu pa sam jedno vrijeme garsonjeru dijelila sa drugaricom, što nam je otežavalo učenje. Zbog toga sam odlučila sa nađem stan, ali cijene su zaista previsoke. Za kiriju najmanje 500 maraka, a gdje je u svemu tome hrana i sve što treba jednom studentu”, ispričala je Jelena, koja je lani samo za knjige, skripte i ostali materijal izdvajala najmanje 50 maraka mjesečno.

Koliko je teško odškolovati studenta najbolje zna Modričanka Dubravka P. koja jedina radi u svojoj porodici.

“Kćerka mi je treća godina studija, a do sada smo za život u Banjaluci izdvajali i do 600 maraka mjesečno, bez obzira što je bila u domu. Međutim, ove godine na fakultet kreće i njena mlađa sestra. Kako ćemo na kraj sa troškovima ni sama ne znam, ali nisam mogla da im uskratim školovanje, jer su obje bile odlični đaci”, kazala je Dubravka.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci Nikola Šobot kazao je da su studentski troškovi veoma visoki te da ova organizacija zajedno sa resornim ministarstvo pokušava da pomogne budućim akademcima.

“U studenskom domu u Banjaluci ima 1.300 kreveta i prednost imaju najbolji i redovni studenti. Kako bi što više studenata imalo bar besplatan smještaj u planu je izgradnja još jednog paviljona”, kazao je Šobot, dodajući da se soba u Banjaluci ne može naši ispod 250 maraka.

Jasna računica

Kako rast životnih troškova utiče na studente za “Glas Srpske” priča i izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić. Prema njenim riječima, roditeljima u Srpskoj je iz godine u godinu sve teže da odškoluju dijete.

“Kao prvo, danas je veoma teško naći stan za studenta jer cijene kirija su previsoke, uz to dodatni novac treba izdvajati i za režije. Osim toga, djeca nešto moraju i da jedu, a ima tu i drugih izdataka”, kazala Marićeva, dodajući da je samo za hranu dnevno potrebno oko 30 maraka.

Pristojan doručak danas se, ističe ona, ne može naći ispod pet maraka i ako se još uz to uzme neki sok i kafa, puče deset maraka.

“To znači da će samo doručak za jedan mjesec studenta koštati više od 240 maraka, a gdje je ručak i večera. Malo ko od studenata ima vremena da stalno sebi priprema jelo. Iznos koji će oni dati za hranu zbog poskupljenja je mnogo veći nego što će, čini mi se, dati i za smještaj”, priča Marićeva.

Računica je jasna da bez minimalno 1.000 maraka nijedan roditelj koji dijete pošalje na fakultet, a pri tome nije ostvarilo pravo na studentski dom, ne može da prođe mjesečno.

Marićeva kaže da je to veliki iznos, posebno ako se u obzir uzme da je to 12.000 KM godišnje, a studenti koji primaju stipendiju dobiju minimalne iznose.

“Taj trošak je podnošljiv samo ako rade oba roditelja, mada u Srpskoj ima veoma veliki broj djece u čijoj je porodici zaposlen samo jedan član. Uz ovako smanjen broj studenata i djece koja žele da nastave školovanje u našoj zemlji smatram da bi, zaista, trebalo povesti računa da im se, na neki način, omogući jeftiniji smještaj, knjige i sve ono što je potrebno prilikom studiranja kako bi ostali ovdje”, istakla je Marićeva.

Troškovi studenata u ostalim mjestima u Srpskoj, gdje ima fakulteta, biće za nijansu niži zbog kirije, jer se cijena najma ne može porediti u Banjaluci i, primjera radi, u Palama i Foči, ali će hrana otprilike isto koštati.

“Srazmjer u školovanju jednog studenta danas i ranije postaje nemoguće propratiti, jer svakodnevno nešto poskupljuje i teško je dati neke prognoze koliko će troškovi biti veći do kraja školske, odnosno akademske godine”, kazala je Marićeva.

Treća kategorija

Direktor agencije za nekretnine “Remaks” iz Banjaluke Dragan Milanović kaže da su među studentima najpopularniji manji stanovi, sa nižom kirijom i režijama.

“Uglavnom se traže stanovi blizu Univerziteta Banjaluka, najviše u Boriku ili eventualno malo udaljeniji, koji su blizu stanice za javni prevoz. Više se ne mogu naći stanovi ispod 400 maraka. To je neka najniža cijena i uglavnom su to garsonjere, bez režijskih troškova, a i do toga je teško doći jer je u Adi, malo udaljenijem naselju, za stan manji od 50 kvadrata potrebno izdvojiti 500 i više maraka”, kazao je Milanović.

Dodao je da posrednici nekretnina klijente dijele u tri grupe, odnosno poslovne, koje vlasnici nekretnina najviše vole, zatim porodice, jer su u pitanju dugoročni najmovi i studenti.

“Vlasnici nekretnina najmanje žele da izdaju stanove studentima, jer im je cilj da imaju kontinuitet izdavanja bez praznog hoda, a ta kategorija stanara dolazi u oktobru i odlazi u maju”, pojašnjava Milanović.

Potražnja za stanovima počela je i na području Bijeljine. Agenti za nekretnine u ovom gradu kažu da je teško naći stan manje kvadrature.

“Kako bi na vrijeme našli stan studenti i đaci još u julu počnu sa potragom. Cijene najma su manje-više iste kao lani, tako da se garsonjera može naći i za 200 KM”, rekao je direktor agencije Darko Milošević.

Gotovo slična situacija u vezi sa potražnjom i ponudom je i u istočnom dijelu Srpske, gdje se garsonjere kreću od 280 maraka pa naviše.

Platne kartice

Nikola Šobot kazao je da je u planu izrada studentskih platnih kartica, na osnovu kojih bi mogli ostvariti popuste na raznu robu i usluge.

“O tome smo nedavno razgovarali i sa kolegama iz Kragujevca, koji su zastupnici organizacije koja to radi. Nadam se da ćemo i to uskoro realizovati”, kazao je Šobot.