Connect with us

Svijet

Na Balkanu se odvija najveća evropska pravna drama, MILIONI U IGRI

Rumunski princ Paul je na poziv Malteških vitezova, jednog od katoličkih viteških redova, došao u ovu ostrvsku državu u Sredozemnom moru.

Njegov advokat pokušao ga je odgovoriti od putovanja, upozoravajući ga da bi mu njegovi neprijatelji iz kraljevske porodice mogli napakostiti.

No princ Paul nije ga poslušao i odazvao se pozivu. Nakon što se te nedjelje 28. Jula sa suprugom Lijom Georgiom Triff vraćao s događaja na kojem je bio počasni gost, na ulazu u raskošno odmaralište Westin Dragonara zaskočila su ga četiri malteška policajca u civilu.

Rekli su mu da je uhapšen po evropskom nalogu za hapšenje i da mora odmah poći s njima do policijske stanice. Rumunski princ je tvrdio da su optužbe protiv njega odbačene i zamolio ih je da ode do svoje hotelske sobe po dokumente kojima bi to dokazao.

“Nisu me poslušali, odmah su me uhapsili i odveli u stanicu”, rekao je princ Paul za Politico u telefonskom intervjuu s Malte.

“Nisu maltretirali mog muža. Ali bilo je zaprepašćujuće jer je policija bila u civilu i u neoznačenom autu, pa nismo bili sigurni što se događa. Srećom, hapšenje se nije dogodilo pred uglednicima. To bi bio pravi cirkus”, rekla je prinčeva supruga za Times of Malta.

Princu je kaucija odbijena zbog ozbiljnosti optužbi za korupciju podignutih protiv njega u Rumuniji te je proveo više od dva mjeseca u zatvoru boreći se protiv naloga za izručenje, koji opisuje kao politički motivisan.

Princa Paula rumunski je sud u decembru 2020. osudio na tri godine i četiri mjeseca zatvora nakon što je proglašen krivim za optužbe za korupciju u vezi s nekretninama za koje su vlasti rekle da ih je pokušao nelegalno obezbijediti. Međutim, princ je pobjegao iz Rumunije i protiv njega je raspisana Interpolova potjernica. Uhapšen je 2022. u Parizu, no francuski sud odbio ga je izručiti Rumuniji i prihvatio je žalbu.

Nakon hapšenja na Malti, njegov advokat žalio se protiv izručenja, tvrdeći da bi Paulova ljudska prava mogla biti povrijeđena zbog uvjeta pritvora u Rumuniji. Sud je prihvatio žalbu i princ Paul se u međuvremenu sa suprugom vratio u Pariz, gdje ima status izbjeglice.

“U konačnici, to je pitanje pohlepe. Mnogi su političari željeli tu imovinu i nije im bilo drago što je ja želim tražiti natrag, iako imam sva prava kao svaki rumunski građanin”, ovako Paul započinje priču o nasljeđivanju i prevari, koja je podjednako bizarna i komplicirana.

Pravna saga počela je davne 1989., kada je svrgnut komunistički režim i kada su se članovima rumunske kraljevske porodice, koji su u egzilu proveli više od 40 godina, otvorila vrata da se konačno vrate u svoju zemlju. Među njima je bio i princ Paul-Philippe od Rumunije. On je unuk rumunskog kralja Karola II., koji je vladao između 1930. i 1940., i sin Mircee Hohenzollerna. Paul je rođen u Parizu 1948. godine i školovao se u elitnim školama u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Pohađao je internat Gordonstoun u Škotskoj, i to u isto vrijeme kao i britanski kralj Charles III., s kojim je u dalekom srodstvu.

Nakon pada komunizma u Rumuniji, Paul je sa suprugom prvim letom doletio u Bukurešt. Ali prognani princ, koji je do tada radio kao trgovac umjetninama, nije govorio rumunski jezik i imao je britanski pasoš, nije dočekan otvorenih ruku.

Paula, naime, rumunska kraljevska porodica nikada nije prihvatila jer njegov otac u toj zemlji nikad nije bio priznati sin kralja Karola II. Naime, portugalski i francuski sudovi su potvrdili da je Mircea Hohenzollern legalni sin Karola II. iz prvog braka sa Zizi Lambrino, ali to nije učinila rumunska kraljevska porodica.

To nije pokolebalo Paula da svoju petospratnicu u Bukureštu pretvori u neku vrstu kraljevskog dvora u sjeni i sa suprugom ugošćuje dostojanstvenike, ambasadore i neke manje poznate osobe. Princ se odazivao na razne događaje, pa je tako 2007. godine bio i počasni gost Konferencije evropskog savjeta međunarodnih škola u Hrvatskoj te je sa suprugom Lijom odsjeo u predsjedničkom apartmanu cavtatskog hotela Croatia.

Otprilike u to vrijeme započela je i njegova borba za zemljište u Rumuniji za koje je vjerovao da mu pripada. Paulu je 2006. pristupio Remus Truică, bogati preduzetnik i nekadašnji šef osoblja korumpiranog premijera Adriana Năstasea. On je tvrdio da mu uz pomoć svoje kompanije Reciplia može pomoći da vrati sporne posjede Paulovih predaka, šumu Snagov i kraljevsku farmu Băneasa. Šuma Snagov nalazi se na nešto manje od sat vremena vožnje sjeverno od Bukurešta i danas je najpoznatija po manastiru za koji se vjeruje da je posljednje počivalište Vlada Tepeša III., kneza i zloglasnog vojskovođe koji je kasnije postao inspiracija za knjige i filmove o krvožednom vampiru Drakuli.

Dio šume Snagov nekad je pripadao Karolu II., a konfiskovala ju je prvo fašistička, a potom komunistička vlada Rumunije. Truică je obećao Paulu vratiti zemljište i platiti mu predujam od četiri miliona evra ako Paul zauzvrat prepusti više od 50 do 80 posto imovine Recipliji. Prema rumunskim vlastima, to je zemljište vrijedno oko 145 miliona evra. Paul je pristao i Truică se brzo bacio na posao. Nakon što je direktor odjela za šumarstvo bio zamijenjen Truicinim prijateljem, princu je dodijeljen posjed šume u zamjenu za 1000 kvadratnih metara zemlje, vrijedne 50.000 evra. Truică je podmitio i čelnika poljoprivrednog instituta, saznaje Politico, tako što mu je platio put u Meksiko te vožnju brodom i večeru u restoranu s Michelinovom zvjezdicom u Monte Karlu.

Sve je išlo glatko dok Paul nije saznao da je u priču uključen izraelski milijarder Benjamin Steinmetz, inače dijamantski tajkun. Reciplia je, naime, bila u gotovo 90-postotnom vlasništvu Steinmetza, a Truică je bio tek njen manji dioničar. Paul je bio prestravljen.

“Nismo znali da ih imamo kao partnere”, rekao je za Politico misleći na Izraelce.

Nije mu se svidjelo ono što je čuo o Steinmetzu, koji je nekad bio najbogatiji čovjek u Izraelu, prije nego što su njegovi poslovi u Africi došli pod lupu i doveli do optužbi za mito i korupciju. Paul se u tom trenutku pokušao izvući iz dogovora, tvrdio je, ali bezuspješno. Paul je na kraju dobio vlasništvo nad šumom Snagov i kraljevskom farmom Băneasa te je potpisao oba posjeda na Recipliju, kao što je dogovoreno.

Pjenos vlasništva je finaliziran 2009., a Paul tvrdi da nikada nije dobio obećani udio od prodaje imovine. Zaprijetio je partnerima da će ih prijaviti policiji, što je natjeralo Steinmetza da hitno otputuje u Bukurešt, iako inače rijetko dolazi u Rumuniju.

“Mi smo ozbiljne osobe, smatrajte nas vrlo ozbiljnim, poštenim ljudima”, rekao je Steinmetz princu obećavši da će dobiti svoj novac.

Ali kako je vrijeme više prolazilo, Paulovo strpljenje je postajalo sve tanje. Godine 2015. otišao je na policiju i podnio prijavu protiv Truice i Steinmetza. Vjerovao je da je on oštećena strana u cijeloj priči. No istraga rumunskih vlasti utvrdila je da je Paul bio uključen u zavjeru i sud je 2020. odredio da je bio “dio interesne grupe koja se vrtjela oko njega i čiji je cilj bio nezakonit ulazak u posjed imovine koja pripada rumunskoj državi”.

Od tada je Paul traženi čovjek u većini evropskih država, prenosi Jutarnji.

Svijet

Gotovo DOGOVOREN sastanak – TRAMP najavio susret Putina i Zelenskog

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da američke trupe neće biti raspoređene američke trupe da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbednosnom garancijom koja proizilazi iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.

On je u intervjuu za Foks njuz rekao je da su evropski saveznici spremni da pošalju svoje vojnike na teren u Ukrajini kao deo bezbednosne garancije i da su SAD “spremne da im pomognu u vezi sa stvarima”.

“Kada je reč o bezbednosnim garancijama, oni (EU) su spremni da postave ljude na zemlji. Mi smo spremni da im pomognemo, posebno, možda, u vazduhu. Jer niko nema stvari koje mi imamo”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, ako se postigne mirovni sporazum, “neće biti problema u dužem vremenskom periodu”.

“Postojaće određene bezbednosne garancije. Ali neće biti NATO-a , to je nešto što se definitivno nikada neće dogoditi”, dodao je.

On je istakao da je “na neki način već dogovorio” sastanak između ruskog lidera Vladimira Putina Putina i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju da donesu konačnu odluku.

“Nekako sam se dogovorio sa Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju da donose odluke, mi smo 7.000 milja daleko. Oni su ti koji moraju da povuku poteze”, rekao je Tramp i dodao da bi, ako bilateralni sastanci uspeju, on bio spreman da organizuje trilateralni sastanak i ” zaključio sporazum”.

Na pitanje Foks njuza o planovima da pokuša da organizuje bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog, Tramp je istakao i da neki evropski lideri nemaju istu hitnost kao on kada je reč o zaustavljanju rata u Ukrajini i da je jedan od evropskih lidera u Beloj kući preporučio ponovni sastanak za “još mesec ili dva”.

“Jedan od gospodina, koji je sjajan momak, nadam se da ga nisam uvredio. Rekao je: ‘Pa, hajde da se vidimo za mesec ili dva i da vidimo’. Rekao sam: ‘Mesec ili dva? Imaćete još 40.000 mrtvih za mesec ili dva. to mora da se uradi večeras’. I jesam, zapravo. Pozvao sam predsednika Putina i pokušavam da zakažem sastanak sa predsednikom Zelenskim”, rekao je Tramp.

On je naveo da postoji “toplina” u odnosima između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, što se, kako kaže, moglo videti prilikom njihovog susreta prošlog petka u Enkoridžu na Aljasci.

“Videli ste to kada je on izašao iz aviona, kada sam i ja izašao iz aviona, postoji toplina… postoji taj prijatan osećaj… i to je dobra stvar, a ne loša stvar”, rekao je američki lider.

Na pitanje o jučerašnjem telefonskom razgovoru između njega i Putina, koji se odigrao dok su evropski lideri i ukrajinski predsednik bili u Beloj kući, Tramp je rekao da nije razgovarao sa predsednikom Rusije pred ostalim svetskim liderima jer je smatrao da bi to, kako je naveo, “bilo nepoštovanje” prema Putinu.

“Nisam to uradio pred njima, mislio sam da bi to bilo nepoštovanje prema predsedniku Putinu, znate da to ne bih uradio, jer nisu imali najtoplije odnose i zapravo predsednik Putin nije hteo da razgovara sa ljudima iz Evrope. Mislim, to je bio deo problema”, dodao je Tramp.

Tramp je naveo da su, po njegovom osećaju, Putin i Zelenski “u malo boljim odnosima nego što je očekivao”, iako i dalje postoji “ogromno nepoverenje”.

Nastavi čitati

Svijet

Medvedev: “Koalicija ŽELJNIH RATA protiv RUSIJE” nije nadmudrila TRAMPA

Antiruska ratnohuškačka “koalicija voljnih” nije uspjela da nadmudri predsjednika SAD na njegovom terenu, napisao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Iksu.

– Antiruska ratnohuškačka “koalicija voljnih” nije uspjela da nadmudri predsjednika SAD na njegovom terenu. Evropa mu se zahvalila i uvlačila. Pitanje je koju će melodiju svirati kijevski klovn o garancijama i teritorijama kod kuće, kada se ponovo presvuče u svoju zelenu uniformu – istakao je Medvedev.

Јuče je američki lider Donald Tramp u Vašingtonu održao susret sa Zelenskim, a takođe je primio i lidere evropskih država.

U Bijelu kuću su zajedno sa Zelenskim došli predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijer Velike Britanije Kir Starmer, kancelar Njemačke Fridrih Merc, premijerka Italije Đorđa Meloni, predsjednik Finske Aleksander Stub, kao i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

Tramp je dan ranije naglasio da je ovo prvi put u istoriji da Bijela kuća prima toliki broj evropskih lidera.

RT Balkan

Nastavi čitati

Svijet

Kina će na vojnoj paradi predstaviti svoj TORPEDO SUDNJEG DANA

Kina će na predstojećoj vojnoj paradi u Pekingu, 3. septembra, prvi put predstaviti novu klasu podvodnih besposadnih plovila velikih dimenzija. Ovaj projekat, do sada uglavnom skriven od očiju javnosti, svjedoči o ambiciji Pekinga da stekne prednost u podvodnom domenu, a zapadni mediji ga upoređuju sa ruskim oružjem sudnjeg dana – Posejdon.

Kina će prikazati AJX002, dugačak oko 18–20 metara i prečnika do 1,5 metara i konfiguracijom koja ga čini uporedivim sa ruskim strateškim torpedom „Posejdon“. Iako nije potvrđeno da je kineska varijanta nuklearno-pogonska, njezina veličina i konstrukcija ukazuju da bi mogla imati dug domet i potencijal za nosivost različitih bojevih glava. Zapadni analitičari već naglašavaju da bi ovo oružje moglo predstavljati značajan izazov za postojeće sisteme protivpodmorničke obrane.

Još veći interes izaziva drugi, skriveni model koji je tokom generalnih proba bio prekriven ceradom. Prema dostupnim snimcima, riječ je o plovilu slične dužine, ali znatno šireg trupa, što ukazuje na još snažniji pogon ili veću nosivost.

Iako se malo toga još zna o stvarnim operativnim mogućnostima ovih podvodnih dronova, sama njihova pojava u javnosti ima snažan signalni efekat: Kina više ne želi da sakriva svoje ambicije u podvodnom ratovanju. Čak su i američki eksperti odali priznanje novom kineskom razvoju podmornica. Angažovanje podvodnih autonomnih plovila, poput ruskog „Posejdona“, posmatra se kao oružje koje može iz temelja promijeniti stratešku ravnotežu, što će sigurno izazvati zabrinutost u Vašingtonu, ali i u prijestolnicama na Pacifiku.

Nastavi čitati

Aktuelno