Connect with us

Svijet

Na Balkanu se odvija najveća evropska pravna drama, MILIONI U IGRI

Rumunski princ Paul je na poziv Malteških vitezova, jednog od katoličkih viteških redova, došao u ovu ostrvsku državu u Sredozemnom moru.

Njegov advokat pokušao ga je odgovoriti od putovanja, upozoravajući ga da bi mu njegovi neprijatelji iz kraljevske porodice mogli napakostiti.

No princ Paul nije ga poslušao i odazvao se pozivu. Nakon što se te nedjelje 28. Jula sa suprugom Lijom Georgiom Triff vraćao s događaja na kojem je bio počasni gost, na ulazu u raskošno odmaralište Westin Dragonara zaskočila su ga četiri malteška policajca u civilu.

Rekli su mu da je uhapšen po evropskom nalogu za hapšenje i da mora odmah poći s njima do policijske stanice. Rumunski princ je tvrdio da su optužbe protiv njega odbačene i zamolio ih je da ode do svoje hotelske sobe po dokumente kojima bi to dokazao.

“Nisu me poslušali, odmah su me uhapsili i odveli u stanicu”, rekao je princ Paul za Politico u telefonskom intervjuu s Malte.

“Nisu maltretirali mog muža. Ali bilo je zaprepašćujuće jer je policija bila u civilu i u neoznačenom autu, pa nismo bili sigurni što se događa. Srećom, hapšenje se nije dogodilo pred uglednicima. To bi bio pravi cirkus”, rekla je prinčeva supruga za Times of Malta.

Princu je kaucija odbijena zbog ozbiljnosti optužbi za korupciju podignutih protiv njega u Rumuniji te je proveo više od dva mjeseca u zatvoru boreći se protiv naloga za izručenje, koji opisuje kao politički motivisan.

Princa Paula rumunski je sud u decembru 2020. osudio na tri godine i četiri mjeseca zatvora nakon što je proglašen krivim za optužbe za korupciju u vezi s nekretninama za koje su vlasti rekle da ih je pokušao nelegalno obezbijediti. Međutim, princ je pobjegao iz Rumunije i protiv njega je raspisana Interpolova potjernica. Uhapšen je 2022. u Parizu, no francuski sud odbio ga je izručiti Rumuniji i prihvatio je žalbu.

Nakon hapšenja na Malti, njegov advokat žalio se protiv izručenja, tvrdeći da bi Paulova ljudska prava mogla biti povrijeđena zbog uvjeta pritvora u Rumuniji. Sud je prihvatio žalbu i princ Paul se u međuvremenu sa suprugom vratio u Pariz, gdje ima status izbjeglice.

“U konačnici, to je pitanje pohlepe. Mnogi su političari željeli tu imovinu i nije im bilo drago što je ja želim tražiti natrag, iako imam sva prava kao svaki rumunski građanin”, ovako Paul započinje priču o nasljeđivanju i prevari, koja je podjednako bizarna i komplicirana.

Pravna saga počela je davne 1989., kada je svrgnut komunistički režim i kada su se članovima rumunske kraljevske porodice, koji su u egzilu proveli više od 40 godina, otvorila vrata da se konačno vrate u svoju zemlju. Među njima je bio i princ Paul-Philippe od Rumunije. On je unuk rumunskog kralja Karola II., koji je vladao između 1930. i 1940., i sin Mircee Hohenzollerna. Paul je rođen u Parizu 1948. godine i školovao se u elitnim školama u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Pohađao je internat Gordonstoun u Škotskoj, i to u isto vrijeme kao i britanski kralj Charles III., s kojim je u dalekom srodstvu.

Nakon pada komunizma u Rumuniji, Paul je sa suprugom prvim letom doletio u Bukurešt. Ali prognani princ, koji je do tada radio kao trgovac umjetninama, nije govorio rumunski jezik i imao je britanski pasoš, nije dočekan otvorenih ruku.

Paula, naime, rumunska kraljevska porodica nikada nije prihvatila jer njegov otac u toj zemlji nikad nije bio priznati sin kralja Karola II. Naime, portugalski i francuski sudovi su potvrdili da je Mircea Hohenzollern legalni sin Karola II. iz prvog braka sa Zizi Lambrino, ali to nije učinila rumunska kraljevska porodica.

To nije pokolebalo Paula da svoju petospratnicu u Bukureštu pretvori u neku vrstu kraljevskog dvora u sjeni i sa suprugom ugošćuje dostojanstvenike, ambasadore i neke manje poznate osobe. Princ se odazivao na razne događaje, pa je tako 2007. godine bio i počasni gost Konferencije evropskog savjeta međunarodnih škola u Hrvatskoj te je sa suprugom Lijom odsjeo u predsjedničkom apartmanu cavtatskog hotela Croatia.

Otprilike u to vrijeme započela je i njegova borba za zemljište u Rumuniji za koje je vjerovao da mu pripada. Paulu je 2006. pristupio Remus Truică, bogati preduzetnik i nekadašnji šef osoblja korumpiranog premijera Adriana Năstasea. On je tvrdio da mu uz pomoć svoje kompanije Reciplia može pomoći da vrati sporne posjede Paulovih predaka, šumu Snagov i kraljevsku farmu Băneasa. Šuma Snagov nalazi se na nešto manje od sat vremena vožnje sjeverno od Bukurešta i danas je najpoznatija po manastiru za koji se vjeruje da je posljednje počivalište Vlada Tepeša III., kneza i zloglasnog vojskovođe koji je kasnije postao inspiracija za knjige i filmove o krvožednom vampiru Drakuli.

Dio šume Snagov nekad je pripadao Karolu II., a konfiskovala ju je prvo fašistička, a potom komunistička vlada Rumunije. Truică je obećao Paulu vratiti zemljište i platiti mu predujam od četiri miliona evra ako Paul zauzvrat prepusti više od 50 do 80 posto imovine Recipliji. Prema rumunskim vlastima, to je zemljište vrijedno oko 145 miliona evra. Paul je pristao i Truică se brzo bacio na posao. Nakon što je direktor odjela za šumarstvo bio zamijenjen Truicinim prijateljem, princu je dodijeljen posjed šume u zamjenu za 1000 kvadratnih metara zemlje, vrijedne 50.000 evra. Truică je podmitio i čelnika poljoprivrednog instituta, saznaje Politico, tako što mu je platio put u Meksiko te vožnju brodom i večeru u restoranu s Michelinovom zvjezdicom u Monte Karlu.

Sve je išlo glatko dok Paul nije saznao da je u priču uključen izraelski milijarder Benjamin Steinmetz, inače dijamantski tajkun. Reciplia je, naime, bila u gotovo 90-postotnom vlasništvu Steinmetza, a Truică je bio tek njen manji dioničar. Paul je bio prestravljen.

“Nismo znali da ih imamo kao partnere”, rekao je za Politico misleći na Izraelce.

Nije mu se svidjelo ono što je čuo o Steinmetzu, koji je nekad bio najbogatiji čovjek u Izraelu, prije nego što su njegovi poslovi u Africi došli pod lupu i doveli do optužbi za mito i korupciju. Paul se u tom trenutku pokušao izvući iz dogovora, tvrdio je, ali bezuspješno. Paul je na kraju dobio vlasništvo nad šumom Snagov i kraljevskom farmom Băneasa te je potpisao oba posjeda na Recipliju, kao što je dogovoreno.

Pjenos vlasništva je finaliziran 2009., a Paul tvrdi da nikada nije dobio obećani udio od prodaje imovine. Zaprijetio je partnerima da će ih prijaviti policiji, što je natjeralo Steinmetza da hitno otputuje u Bukurešt, iako inače rijetko dolazi u Rumuniju.

“Mi smo ozbiljne osobe, smatrajte nas vrlo ozbiljnim, poštenim ljudima”, rekao je Steinmetz princu obećavši da će dobiti svoj novac.

Ali kako je vrijeme više prolazilo, Paulovo strpljenje je postajalo sve tanje. Godine 2015. otišao je na policiju i podnio prijavu protiv Truice i Steinmetza. Vjerovao je da je on oštećena strana u cijeloj priči. No istraga rumunskih vlasti utvrdila je da je Paul bio uključen u zavjeru i sud je 2020. odredio da je bio “dio interesne grupe koja se vrtjela oko njega i čiji je cilj bio nezakonit ulazak u posjed imovine koja pripada rumunskoj državi”.

Od tada je Paul traženi čovjek u većini evropskih država, prenosi Jutarnji.

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno