Connect with us

Politika

ZORA VIDOVIĆ O SANKCIJAMA! “Ambasada SAD naredila bankama zatvaranje računa u Srpskoj”

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je za RTRS da bi pomoćnik američkog državnog sekretara Džejmsa O`Brajan trebalo da vidi zašto je Ambasada SAD u BiH naredila zatvaranje računa fizičkih i pravnih lica u Srpskoj koji se nalaze na listi američkih sankcija.

Vidovićeva je navela da sankcije uvedene fizičkim i pravnim licima u Republici Srpskoj nemaju veze sa korupcijom, kako to O`Brajan tvrdi, jer niko od njih nije procesuiran i osuđen za korupciju.

– On kaže da se zatvaraju računi koji su u dolarima, jer ne žele da se dolar kao njihova valuta koristi u koruptivne djelatnosti, ali kod nas su zatvoreni računi u konvertibilnim markama, računi preko kojih ljudi dobijaju platu u KM. Preporučila bih O`Brajanu da se javi u Ambasadu SAD i vidi šta se desilo, jer mi imamo informaciju od banaka da je njima ova ambasada naredila da se ti računi zatvore – istakla je Vidovićeva.
Ona je dodala da nije dobila bilo kakav papir i obavještenje iz Ambasade, ali da banke tvrde da im je naređeno zatvaranje računa.

– OFAK-ova lista podrazumijeva da ne možete imati račun u dolarima i da vam se plijeni imovina u SAD, a ovo što se ovdje dešava uošte nije u skladu sa našim, a ni međinarodnim zakonima. Postavlja se pitanje šta se desilo u Republici Srpskoj i mislim da se to mora u narednom periodu raščistiti – naglasila je Vidovićeva.
Linker
Komentarišući izjavu O`Brajana da SNSD kao vladajuća stranka u Srpskoj ima pristup resursima i samim tim više prilika da čini koruptivne radnje zbog kojih se uvode sankcije, Vidovićeva je rekla da ova tvrdnja počiva na pukim pretpostavkama.

– On kaže da Vlada raspolaže resursima Republike Srpske. Tako je u svakoj zemlji. Zatim kaže da, s obzirom da SNSD ima najveće učešće u Vladi, pretpostavlja se da koristi te resurse za korupciju. Možete zamisliti da nekom uvedete sankcije zato što se nešto pretpostavlja, bez dokaza i pesuda. Na bazi pretpostavki uvode sankcije, jer se pretpostavlja da SNSD vrši koruptivne radnje – rekla je Vidovićeva.

Ona je istakla da je američka Ambasada u BiH onemogućila Vladi Republike Srpske da izađe evropsko tržište, što je u suprotnosti sa svim zakonima i počiva na sili, upitavši zna li to O`Brajan.

Uprkos tome, poručila je Vidovićeva, Republika Srpska neće bankrotirati, već će i dalje napredovati, razvijati se i učvršćivati svoj položaj.

– Uvesti sankcije jednoj vladi znači onemogućiti joj rad. To znači da žele nestanak Vlade Republike Srpske, Srpske i stvaranje unitarne BiH. To je nama poznato i mi ćemo se do posljednjeg boriti politički i pravno, u skladu sa zakonom, da svoj položaj očuvamo – naglasila je Vidovićeva, dodajući da američka Ambasada i opozicija u Republici Srpskoj već tri godine govore o bankrotu Srpske, ali da se to neće desiti.

O`Brajan iznenađen da ljudi zbog sankcija ne mogu da prime platu

Svako ko pruža materijalnu podršku određenoj osobi ili instituciji koja je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) podložan je mogućim sankcijama, raniji je stav američke administracije koji je ponovo apostrofirao pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O`Brajan (James O’Brien).

Dodao je da SAD o sankcijama ne govore unaprijed, a u Bosni i Hercegovini žele da izvršna vlast funkcioniše, kako na nivou države, tako i u entitetima i da se javni novac troši efikasno za javno dobro.

“U takvim uslovima i sa tim postignućima sankcije bi prestale”, poručio je O`Brajan.

Vlast u Republici Srpskoj okrivljuje Ambasadu SAD da prijeti bankama, da joj onemogućava zaduživanje u inostranstvu i dovodi Srpsku u tešku ekonomsku situaciju.

“Mislim da žele da okrive nekoga drugog za ono što su učinili. Ono što je Ambasada SAD-a uradila jeste da je objasnila bankama rizike u okviru postojećih sankcija. Mi radimo takvu istu stvar u zemljama širom svijeta, a samo se u Banjaluci optužuje Ambasada SAD-a za njihovu ekonomsku situaciju. Sankcije podrazumijevaju da se ne može koristiti naš sistem za koruptivne aktivnosti”, odgovorio je Džejms O`Brajan u intervju za Capital.

Sankcije SAD-a, dodao je, poručuju da SAD ne želi da određena ponašanja poput korupcije koriste dolar i račune denominirane u američkim dolarima.

“Mi smo ti koji odlučuju ko može da koristi naš sistem”.

Tvrdi da je iznenađen konstatacijama da su sankcija kršenje ljudskih prava i da bez sudske presude zaposleni u nekim firmama mogu ostati bez posla i računa u bankama.

“Iznenađen sam što čujem za druge posljedice koje ste naveli. Čini mi se da je to ipak uzrokovano nečim drugim. Volio bih znati više o tome. Iznenađen sam što čujem da se ljudima ne može platiti”, rekao je O`Brajan.

Related Topics:

Politika

KOME ODLAZE MILIONI ZA KIRIJE? Bivši ministri i njihove porodice na spisku državnih stanodavaca!

Za institucije Bosne i Hercegovine koje nemaju riješeno pitanje smještaja, u prošloj godini se mjesečno iz državnog budžeta izdvajalo oko 720.000 KM po osnovu najma, odnosno 8,7 miliona maraka godišnje, podaci su Ministarstva finansija i trezora.

Najviše novca za kirije izdvaja Uprava za indirektno oporezivanje BiH, ukupno 1,7 miliona KM, a najveći ugovor, vrijedan nepunih 811.000 KM za zakup je dobilo preduzeće „Tam“ iz Banjaluke.

UIO BIH ima ukupno sedam ugovora o zakupu a drugi najveći je sklopljen sa firmom „Soling“ iz Banjaluke koja je za svoj ustupljeni prostor dobila 523.505 KM.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) ima najveći pojedinačni ugovor o zakupu. Preduzeću „Energana“ iz Banjaluke prošle godine su platili 1,1 milion maraka kirije, odnosno preko 91.000 KM mjesečno.

Ukupno IDDEEA za kirije izdvaja 1,4 miliona KM, a njihov drugi najveći zakupodavac je Nebojša Torbica koji po osnovu najma naplaćuje 19.803 KM mjesečno ili 237.636 KM kada se sve to sabere za period od godinu dana.

Na spisku onih koji dobijaju novac od IDDEEA je i firma „Oktan promet“ u vlasništvu porodice bivšeg ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojina Mitrovića.

Porodica Mitrović je državi iznajmila 120 kvadrata za 2.925 KM mjesečno.

Ozbiljan novac po osnovu najma uzima i javna ustanova Studentski centar Sarajevo koji Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH godišnje naplaćuje preko 700.000 KM.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragomir Jovičić godinama je na spisku onih koji od države naplaćuju kiriju.

U njegovim prostorijama u Banjaluci je smještena Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prema ugovoru koji je sklopljen u martu prošle godine, za 1.500 kvadrata prostora je uzeo ukupno 351.000 maraka, a saradnja će se nastaviti i u narednom periodu jer trajnog rješenja za ovu instituciju nema.

„Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH propisano je da na prijedlog Direkcije, Savjet ministara donese Odluku o kupovini objekta za smještaj a ona bi se finansirala iz prihoda od preleta i prihoda koje Direkcija ostvari na osnovu Zakona o civilnom vazduhoplovstvu. Odluka još uvijek nije donesena“, navode u resornom ministarstvu.

Generalno, u toku je nabavka prostora za UIO BiH, Kancelariju za reviziju institucija BiH, Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istragu i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Novac nedostaje za objekat IDDEEA koji od potrebnih 24,8 imaju 10,1 miliona KM na raspolaganju te nabavku objekta za smještaj Obavještajno – bezbjednosne agencije BiH u Sarajevu gdje je vrijednost projekta 30 miliona KM.

„Realizacijom navedenih višegodišnjih projekata ostvariće se značajne uštede n izdacima za zakup prostora“, navode u ministarstvu.

Prema raspoloživim podacima, od 2023. do 2025. godine riješen je problem smještaja za Državnu agenciju za istrage i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima BiH u Trebinju, Ljubuškom i Zenici, te Kancelarije za veterinarstvo BiH, odnosno Agencije za označavanje životinja u Banjaluci.
Capital

Nastavi čitati

Politika

PENZIONERI NEMAJU ZA PAŠTETU, a Fond PIO mijenja kompletan vozni park

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske odlučio je da promijeni kompletan vozni park i da iznajmi devet novih automobila putem finansijskog lizinga vrijednih 668.810 KM, saznaje CAPITAL.

Fond je ugovor dodijelio firmama „Porsche leasing“ iz Sarajeva i „Auto rad“ iz Pelagićeva.

Trajanje ugovora je četiri godine, a okvirni sporazum je zaključen 25. maja.

U Fondu su za CAPITAL rekli da su na osnovu odobrenog plana nabavki za 2026. godinu sproveli otvoreni postupak nabavke devet vozila putem lizinga za potrebe Centralne službe fonda i šest filijala sa poslovnicama.

„U sprovedenom postupku nabavljena su vozila marke škoda. Fond trenutno raspolaže sa 13 vozila od čega je 12 škoda i jedan volkswagen. Tokom 2014. godine nabavljeno je 11 vozila, dok su dva vozila nabavljena 2019. godine i prešla su više od 300.000 kilometara“, istakli su u Fondu.

Kažu da će nakon ovog postupka Fond 11 vozila nabavljenih tokom 2014. godine prodati u skladu sa propisima putem javne licitacije, dok će zadržati dva vozila nabavljena 2019. godine.

„Sa ovom nabavkom Fond će smanjiti vozni park sa postojećih 13 na 11 vozila“, navode u Fondu.

Dodali su da je značajno smanjenje voznog parka Fonda izvršeno i 2014. godine kada je sa 23 vozila smanjeno na sadašnjih 13 vozila.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto

Vlada Republike Srpske dala je garanciju „Autoputevima Republike Srpske“ za zaduženje od 48,7 miliona maraka kod „Unicredit banke“ za kapitalne investicije.

Riječ je o dva kredita u bankama u Mostaru i Banjaluci, međutim, po ocjeni ekonomista veoma nepovoljnim po preduzeće.

Iako Vlada garantuje budžetom da će obaveze biti vraćene, a „Autoputevi“ imaju ogromnu dobit, ugovoreni uslovi i kamate su daleko iznad tržišnog prosjeka za sigurne klijente.

Primjera radi, kredit kod mostarske „Unicredit banke“ od 33,47 miliona maraka na deset godina i grejs periodom od godinu dana ugovoren je po fiksnoj marži od 4,91 odsto godišnje uz šestomjesečni EURIBOR.

Riječ je o prosječnoj kamatnoj stopi po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a koji trenutno iznosi 2,62 odsto što u konačnici dovodi do kamate od oko 7,5 odsto.

Na sve to treba dodati i 0,3 odsto troškova obrade kredita.

Drugi kredit, kod banjalučke „Unicredit banke“ iznosi 15 miliona maraka i na njega će se plaćati fiksna kamatna stopa od čak 7,8 odsto. Period otplate je takođe deset godina.

„U slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta od strane “Autoputeva Republike Srpske” prema poslovnim bankama, Republika Srpska izvršiće plaćanje svih dospjelih, a neplaćenih obaveza iz budžeta u skladu sa anuitetnim planom“, navodi se u odluci Vlade.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je odluka Vlade problematična po više osnova.

Prema njegovom mišljenju nije logično da preduzeću koje ima toliku dobit uopšte treba kredit.

Zbog toga on sumnja da ranije ostvarena dobit nije odraz stvarnog stanja.

„Preuzimanje ovakve apsolutne garancije direktno opterećuje poreske obveznike u Republici Srpskoj koji dolaze u rizik nadoknade štete uzrokovane lošim upravljanjem ovim preduzećem i javnim finansijama“, kaže Gavran.

Ocjenjuje da su uslovi kredita izuzetno nepovoljni, pogotovo onog sa manjim iznosom.

„Generalno, cjelokupan kredit je podložan rizicima daljeg rasta kamatnih stopa jer je ugovorena varijabilna kamata, a EUROBOR bukvalno sada raste i ova referentna stopa će rasti jer na nju utiče stopa ECB koja je nedavno povećana. Dakle, kamatne stope će biti uskoro još više“, izjavio je Gavran.

Smatra i da je naknada za obradu kredita besramno visoka jer niko razuman ne može prihvatiti da je trošak obrade nekoliko stotina hiljada KM.

„Mislim da je ovakav način određivanja naknade za obradu kredita nezakonit za potrošače jer nema nikakve dodirne tačke sa stvarnim troškovima usluge. Nisam siguran o legalnosti za pravna lica ali je jasno da je nerazuman. Na nivou lihvarenja“, zaključuje Gavran.

Podsjećamo, „Autoputevi Republike Srpske“ su prijavili preko 175 miliona maraka prihoda u prošloj godini i dobit od skoro 114 miliona maraka.

Direktor preduzeća Radovan Višković nam se nije javljao na telefon.
CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno