Connect with us

Svijet

ZAŠTO ORKE TOLIKO NAPADAJU i potapaju brodove u Sredozemlju? Naučnici misle da su KONAČNO NAŠLI ODGOVOR

Mornari na Mediteranu pokušavaju na sve načine da oteraju orke, pa bacaju pesak u vodu, pale vatromete ili puštaju glasnu metal muziku.

Orke su se zabile u brod nedaleko od obale Španije, na sjeverozapadu zemlje, a tom prilikom je oštećeno kormilo dok je jedan član posade ozbiljno povrijeđen. Uslijedila je komplikovana spasilačka akcija, a ovo je samo jedan u nizu napada kitova ubica na brodove u Sredozemnom moru.

Orke su u maju potopile jahtu u Gibraltarskom moreuzu, uskom prolazu koji povezuje Atlantski okean sa Mediteranom. Naftni tanker koji tuda prolazio je uspeo da spasi dva člana posade.

Posljednjih godina su napadi orki postali sve učestaliji. Broj interakcija sa ljudima se utrostručio samo u posljednje dvije godine, podaci su istraživačke grupe GTOA koja dokumentuje takve incidente na području Pirinejskog poluostrva.

Od 2020. su zabilježene stotine incidenata iako su istraživači napomenuli da su se orke od januara do maja ipak manje agresivno ponašale, u poređenju sa brojkama u prethodne tri godine u istom periodu.

Mornari pokušavaju na sve načine da oteraju orke, pa bacaju pijesak u vodu, pale vatromete ili puštaju glasnu metal muziku.

Zašto orke napadaju brodove?
Morski biolozi smatraju da bi jednostavno mogle da budu orke tinejdžerskog uzrasta koje se igraju i oponašaju jedne druge.

Napadi na plovila su unijeli zabunu među mornare i naučnike, a mnogi su posumnjali da orke uče jedne od drugih kako da potope brodove.

Brojne teorije su pokušale da objasne šta se krije iza ovakvog ponašanja – od potrage za hranom do nezadovoljstva jer se poslije pandemije u Sredozemlju povećao broj brodova koji tuda prolaze.

Biolog Aleks Zerbini, predsedavajući naučnog komiteta Međunarodne komisije za kitove (IWC) i član grupe koju su osnovale Španija i Portugal kako bi se odgonetnuo ovaj problem, smatra da orke prate neku novu “kulturnu tradiciju” koja nema jasnu svrhu.

Orke bi, zapravo, mogle samo da prate nove trendove, uvjereni su naučnici, prenio je Independent.

“Različite populacije imaju različitu ishranu koju održava kulturna razmena,a ti ekotipovi često imaju uporne obrasce u ponašanju. Jedinke mogu razviti neobično ponašanje koji ne služe nekoj svrsi koja je nama očigledna”, poručio je biolog.

Istraživači su tokom godina posmatrali nekoliko neobičnih praksi koje su se razvile među orkama.

Primjera radi, kitovi ubice u južnom Pacifiku su krajem osamdesetih počele da nose uginule losose na svojim glavama. To je počelo od mladunaca, a onda se proširilo među ostalim jedinkama.

Neobična navika je ubrzo nestala, a vratila se u ljeto 2008. posle čega je ponovo isparila.

Kada je riječ o nedavnim incidentima, većina orki koja je napadala ili potapala brodove je bila mlađeg uzrasta.

“Nije postojalo ništa u njihovom ponašanju što bi sugerisalo da su agresivne. Većina interakcija se završavala bez posljedica i materijalne štete”, rekao je Zerbini za Vašington post.

Velika je vjerovatnoća da su orke jednostavno opčinjene brodovima, pa se očekuje da će njihova igra ubrzo prestati, ali je moguće da će se i vratiti u budućnosti.

Related Topics:

Svijet

TRAMP ĆE POBJESNITI: Putin mu ispred nosa uzeo najvažniji resurs, ugrožen sporazum Kijeva i SAD

Ruske snage preuzele su kontrolu nad vrijednim nalazištem litijuma u Donjeckoj oblasti, čime su ugrozile sporazum između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o mineralima (NYT).

Kako se navodi, analitičari smatraju da je ovo nalazište od 40 hektara jedno od najvažnijih u Ukrajini zbog visoke koncentracije litijuma, koji je potreban za proizvodnju naprednih tehnologija kao što su električne baterije, a SAD navode litijum kao ključni materijal za ekonomiju i nacionalnu bezbjednost.

Ruska kontrola nad nalazištem ”Ševčenko” ukazuje na glavni problem sporazuma – što više teritorije ruske trupe zauzmu u Ukrajini, to manje resursa Kijev može da pruži Vašingtonu, navodi NYT. Ako ruske trupe budu dalje napredovale i zauzimale sve više teritorija, kontrolisaće sve više mineralnih nalazišta. To je problem za ovaj sporazum – rekao je Mihail Žernov, direktor američke kompanije Critical Metals Corp, koja je ranije imala licencu za razvoj nalazišta “Ševčenko”.

Ruska kontrola oko petine ukrajinske teritorije znači da Moskva već kontroliše mnoga nalazišta titanijuma, mangana i drugih važnih minerala, pokazuje mapa Instituta za proučavanje rata, istraživačke grupe sa sedištem u Vašingtonu.

Ruske snage su, takođe, uništile ili zauzele neke od najvećih ukrajinskih rudnika uglja, a istovremeno se približavaju novim nalazištima titanijuma i drugih sirovina, poput uranijuma.

Ukrajina ima još dva velika nalazišta litijuma, koja se nalaze u centralnom delu zemlje, ali je ruda u ”Ševčenku” izuzetnog kvaliteta i uglavnom se sastoji od spodumena, minerala koji ima visok sadržaj litijuma, prenio je danas “Njujork tajms”

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN: Ulazak Ukrajine u NATO doveo bi do TREĆEG SVJETSKOG RATA

Ulazak Ukrajine u NATO savez odmah bi doveo do rata između Rusije i Alijanse, odnosno do trećeg svjetskog rata, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.

“Ukrajina u NATO savezu? To bi značilo rat sa Rusijom i treći svjetski rat već sljedećeg dana. Pored toga, nepromišljena žurba EU da primi Ukrajinu donijela bi frontove u srce Evrope”, objavio je Orban na “Iksu”.

Mađarski premijer je dodao da to nije diplomatija nego ludilo i da se “šibice ne bacaju na bure baruta”.

“Nećemo im dozvoliti da Evropu pretvore u bojno polje”, naglasio je Orban, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

“ZASLUŽUJEM VIŠE NAGRADA ZA MIR”: Tramp tvrdi da su SAD zaslužne za mir između Beograda i Prištine (Video)

Tramp je naglasio značaj rješavanja odnosa između Beograda i Prištine kao njegove ključne inicijative.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je da je njegova administracija posljednjih nedjelja radila na odnosima Beograda i Prištine, pored toga što je radila na postizanju mira u okviru svjetskih konflikata.

“U roku od nekoliko kratkih mjeseci postigli smo mir između Indije i Pakistana, Izraela i Irana, a sada i između Demokratske Republike Kongo i Ruande, nekoliko drugih takođe, Srbije i Kosova”, rekao je Tramp u petak u Bijeloj kući, stavljajući akcenat na značaj trgovine sa SAD, prenosi televizija “Foks njuz”.

Govoreći o postignutom miru između D.R. Konga i Ruande, kojim je, uz posredovanje SAD, okončan višedecenijski sukob, Tramp je rekao da je riječ o “ogromnom proboju”, prenosi Blic pisanje Tanjuga.

Američki predsjednik je istakao da “svet ponovo poštuje” Sjedinjene Američke Države, što, prema njegovim riječima, nije bio slučaj za vrijeme administracije njegovog prethodnika Džozefa Bajdena.

Tramp je ranije ove nedjelje prvi put izjavio da je njegova administracija posljednjih nekoliko nedjelja radila na rješavanju različitih konflikata u svijetu, uključujući pitanje odnosa između Beograda i Prištine.

“U posljednjih nekoliko nedjelja rejšavali smo Indiju i Pakistan, Kosovo i Srbiju. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu, to je bio surov rat koji je dugo trajao. Uradili smo i još dvije stvari pored toga. Niko nikada nije uradio nešto slično”, rekao je Tramp tokom obraćanja novinarima na Samitu lidera zemalja članica NATO-a u Hagu.

Prethodno je Tramp rekao da misli da zaslužuje da primi više Nobelovih nagrada za mir, pored ostalog i zbog angažmana u vezi sa odnosima Beograda i Prištine.

“Trebalo je da mi dodijele Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Možete reći Srbija i Kosovo. Možete navesti mnoge takve slučajeve. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta”, rekao je Tramp.

Nekoliko dana ranije, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social najavio da će ponovo da se angažuje po pitanju nastavka dijaloga između Beograda i Prištine i naglasio da je tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata “spriječen eskalirajući sukob” između dvije strane.

Nastavi čitati

Aktuelno