Connect with us

Društvo

ZAŠTO RS NEMA MINIMALNU POTROŠAČKU KORPU: Srbija primjer kako odrediti minimalac

Minimalna plata u Srbiji od naredne godine biće 457 evra, odnosno oko 891 KM, i pokrivaće minimalnu potrošačku korpu.

Odluka je donesena na sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta Srbije i bila je dogovor sva tri socijalna partnera, tačnije predstavnika Vlade Srbije, sindikata i Unije poslodavaca Srbije, za razliku od Republike Srpske gdje je odluku o povećanju minimalca donijela Vlada.

Prema podacima koji su izneseni, minimalna plata u Srbiji u narednoj godini biće uvećana za 13,7 odsto, pa će iznositi 53.592 dinara.

Tako će, kaže premijer Srbije Miloš Vučević, minimalna zarada prvi put pokrivati troškove minimalne potrošačke korpe.

Siniša Mali, ministar finansija Srbije, istakao je da je cijena rada povećana sa 271 na 308 dinara, a podsjetio je da je u maju ove godine minimalna potrošačka korpa iznosila 53.518 dinara, odnosno oko 891 KM.

“Prvi put posle šest godina Vlada Republike Srbije neće biti ta koja donosi odluku o visini minimalne zarade, nego da je to bio konsenzus poslodavaca, sindikata i vlade, i s druge strane da smo uspeli da pokrijemo minimalnom zaradom minimalnu potrošačku korpu iz maja, što je bio zahtev sindikata i naš veliki cilj”, rekao je Mali za RTS.

Za razliku od Srbije koja računa minimalnu potrošačku korpu za tročlano domaćinstvo i nju pokriva minimalnom platom, u Republici Srpskoj se računa samo sindikalna potrošačka korpa bazirana na potrebama četvoročlane porodice, tačnije dva roditelja i dvoje djece školskog uzrasta, iako prema ranijim podacima Zavoda za statistiku Srpske prosječno domaćinstvo u Republici Srpskoj broji 2,8 članova.

Takođe, minimalna plata u Republici Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM pa će, ako ne dođe do promjena, i dalje biti veća od minimalne plate u Srbiji. Takođe treba uzeti u obzir da se na minimalnu platu u Srpskoj dodaje i topli obrok.

Ekonomista Marko Đogo u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da treba da imamo na umu da je prosječna plata u Srbiji premašila 1.600 KM, tako da je tih nešto manje od 900 KM koliko će iznositi u narednoj godini minimalna plata i dalje niži minimalac nego što je u Republici Srpskoj. Takođe, kako kaže, Srpskoj nedostaju ekspertski timovi, a nije siguran ni da li ih ima i Srbija.

“U većini razvijenih zemalja imate ekspertski tim koji daje prijedlog o promjeni visine minimalne plate. Kod nas je usvojen model da se dogovaraju socijalni partneri, sindikati i poslodavci, i ako se oni ne dogovore onda Vlada sama dekretom na kraju godine donosi odluku. To je vrlo, da ne kažem, nesrećno rješenje iz nekoliko razloga, prije svega zbog toga što se Vlada nalazi pod stalnim pritiskom javnosti da poveća minimalne plate, bilo to objektivno moguće ili ne bilo. Drugi problem kod nas je što se to donosi u decembru, a većina poslova, posebno kod proizvodnog i izvoznog sektora, dogovara se u septembru ili oktobru, tako da poslodavci praktično saznaju kolika će biti minimalna plata za narednu godinu tek nakon što su ugovorili poslove za narednu godinu”, objašnjava Đogo.

Prema njegovim riječima, dok Srbija, Hrvatska i Crna Gora objavljuju podatke o plati na medijani, kod nas to nije slučaj za sada, ali će se morati objavljivati kada postanemo dio EU.

Takođe, Đogo predlaže da u situacijama kao što su utvrđivanje minimalne plate ne bi bilo loše konsultovati se sa Srbijom i vidjeti kako su oni to uradili jer je Srbija, kako navodi, veća država i ima veći broj eksperata te bliže prati evropske i svjetske trendove.

“S obzirom na to da smo manji od Srbije i da razvijamo paralelne veze, mislim da bi naša vlada trebalo malo više da razgovara sa Vladom Srbije i takva rješenja u velikoj mjeri da preuzme. Čak ne bi bilo loše, ako već gradimo neki zajednički ekonomski prostor na prostoru bivše Jugoslavije, da ta odluka o minimalnoj plati poprilično prati jedna drugu, da ne dolazimo u poziciju da jedni drugima konkurišemo nižom platom ili da imamo tu neku vrstu efekta prelijevanja”, objašnjava Đogo za “Nezavisne novine”.

Inače, minimalnu potrošačku korpu u Srbiji u maju su činili hrana i piće u iznosu od 25.330,04 dinara, odnosno oko 421,99 KM, alkoholna pića i duvan u vrijednosti od 4.244,35 dinara, to jest oko 70,71 KM, odjeća i obuća za šta je izdvajano 1.372,06 dinara, to jest 22,86 KM.

Takođe, u minimalnu potrošačku korpu uključeni su i stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, što je činilo 10.678,77 dinara ili oko 177.91 KM, namještaj, opremanje domaćinstva i održavanje u vrijednosti 2.202,05 dinara ili 36,69 KM. Tu su i zdravstvo u iznosu od 1.807,87 dinara, to jest 30,12 KM, a za transport je izdvajano 2.716,29 dinara ili 45,25 KM.

Komunikacije su vrijedile 1.045,94 dinara, odnosno 17,43 KM, rekreacija i kultura 1.863,27 dinara ili oko 31,04 KM. Za obrazovanje se u minimalnoj potrošačkoj korpi izdvajalo 136,83 dinara ili 2,28 KM. Za restorane i hotele izdvajano je 421,54 dinara, odnosno 7,02 KM, a ostala dobra i usluge bili su 1.689,54 dinara ili 28,15 KM. Kada se sve sabere, minimalna potrošačka korpa iznosila je 53.517,55 dinara ili oko 891,59 KM.

Related Topics:

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Aktuelno