Connect with us

Društvo

NE NAZIRE SE KRAJ POSKUPLJENJIMA: Pola kilograma kafe prešlo 10 KM

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj aktuelne su nove cijene omiljenog napitka među stanovnicima, te kako kažu naši sagovornici, postalo je nemoguće naći pola kilogram kafe koja košta manje od 10 maraka.

Vlasnik pržionice “Bel cafe” iz Čelinca Goran Trivić ističe da su cijene sirove kafe na berzama dostigle maksimume, a sve zbog suše koje je pogodila glavne proizvođače kafe.

“Cijene sirove kafe su skočile više od 100 odsto u zadnjih osam mjeseci, pa je tako vreća od 60 kilograma sa 400 maraka skočila je na 950 KM”, kazao je Trivić i istakao da je vrlo teško predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, upravo zato što je kafa berzanska roba.

Da cijene sirove kafe rastu i da to utiče i na naše tržište, potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemio”.

“Na berzama su cijene drastično porasle, čak i preko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sirovina poskupljuje iz razloga što je mala količina kafe u ponudi, a velika je potražnja. Cijene skaču i na londonskoj i na američkoj berzi”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

Ističe da, što se tiče robuste, tu je najveći problem, jer kako kažu, ona je sad u nekim slučajevima čak i skuplja od arabike.

“Mi pokušavamo na sve načine da ne podižemo cijene, barem ne onoliko koliko bi trebalo, već samo da se preživi”, kazao je Grbić.

Ističe da je primjetno da je po marketima nemoguće naći pola kilograma kafe koja košta manje od 10 KM.

“Prema prognozama, očekuje se dalji rast kafe pa čak i do proljeća”, kazao je Grbić.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kaže za “Nezavisne novine” da se cijene kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

“Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškovi proizvodnje, radne snage i transporta takođe igraju značajnu ulogu u određivanju cijena kafe”, kazao je Samardžija.

Kako kaže, pored ovih faktora, pandemija, geopolitička previranja, uključujući i aktuelne ratove, doprinijeli su tome da je od početka pandemije virusa korona do danas cijena sirove kafe doživjele astronomski rast, a ključni faktori koji su doprinijeli ovom trendu bili su povezani prije svega s poremećajima u lancima snabdijevanja.

“Mjere zatvaranja i ograničenja putovanja usporile su transport kafe iz zemalja proizvođača do potrošačkih tržišta, što je izazvalo zastoje i povećalo troškove. Dodatno, pandemija je uticala na dostupnost radne snage u industriji kafe, ograničavajući kapacitete za berbu i obradu. Smanjena radna snaga u ključnim fazama proizvodnje i distribucije dovela je do kašnjenja i smanjenja u isporuci, što je imalo direktan uticaj na cijene”, kaže Samardžija.

Vlasnik firme “Fabrika kafe” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da, uprkos stalnom rastu nabavnih cijena, još nisu podigli cijenu kafe, ali ističe da su to već najavili u svojim lokalima.

“Domaće vrste kafe su u posljednjih sedam do osam mjeseci poskupjele duplo, pa je tako sada nemoguće naći kafu koja košta manje od 10 KM za 500 grama”, kazao je Brkić.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da, uprkos visokim cijenama kafe, ne bi trebalo očekivati više cijene ovog napitka u ugostiteljskim objektima.

“Sama cijena kafe na berzama ne igra veliku ulogu nama u ugostiteljskim objektima, jer na samu cijenu kafe utiče niz drugih faktora”, kazao je Kurtinović.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinja, ističe za “Nezavisne novine” da je ovo poskupljenje novi udar na džep potrošača.

“Pola kilogram kafe može se naći po cijeni od 8,5 do 10 KM, zavisno od proizvođača”, kazala je Ilijićeva.

Ističe da smo takva nacija koja će teško odustati od ispijanja kafe, nebitno je kolika je cijena.

Građani kažu da nova poskupljenja nisu nikakvo iznenađenje. Banjalučanka Sanja M. kaže da bi bilo iznenađenje kada bi cijene ostale iste.

“Kafa je već odavno luksuz, a šta ćemo kada smo je navikli piti”, kazala je ona.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana postepeno naoblačenje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje sa kišom.

Ujutro će biti vedro i hladno, u višim predjelima mjestimično sa slabim mrazom, a lokalno uz rijeke i po kotlinama sa maglom.

U nastavku dana biće pretežno sunčano i toplo, a od podne se očekuje naoblačenje od sjevera, koje će se do večeri širiti ka svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Kiša i pljuskovi sa grljmavinom prvo će početi na sjeveru i zapadu, a do narednog jutra će zahvatiti sve predjele.

Biće i jakih udara vjetra, naročito u Krajini i na sjeveru.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do devet, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 na istoku do 26 na zapadu, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KPZ BANJA LUKA KUPUJE KOKE NOSILJE: Traže 1.700 komada, cijena 34.914 KM

Kazneno-popravni zavod Banja Luka- Privredna jedinica Tunjice objavio je javnu nabavku u kojoj traži koke nosilje starosti 18. nedelja.

U pozivu, u koji je Raport imao uvid, Uprava zatvora traži koke nosilje Hibrid Lohmann.

Prema javnom pozivu, KPZ Banja Luka traži 1.700 koka nosilja, a ukupna cijena s uračunatim PDV-om iznosi 34.914 maraka.

Koke se nabavljaju za potrebe zatvorenika. Inače, cijena jedne koke nosilje na internetu kreće se od 20 maraka pa nadalje.

Kada je u pitanju marka, navodi se da koke nosilje starosti 18. nedelja Hibrid Lohmann robusne, mirnog karaktera i veoma lake za držanje. Odlično se snalaze u različitim sistemima uzgoja, uključujući podni, slobodan i kavezni prostor.

Nastavi čitati

Društvo

REGION REAGUJE NA SKOK CIJENA GORIVA, A ŠTA JE SA BiH? Hrvatska, Srbija i Crna Gora smanjile namete

Dok vlade Hrvatske, Srbije i Crne Gore posljednjih mjeseci koriste akcize i druge fiskalne mjere kako bi ublažile udar visokih cijena goriva, u BiH na državnom nivou nema primijenjenog smanjenja akciza. Postojao je prijedlog za njihovo privremeno smanjenje ili ukidanje, ali procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH nije završena.

Rast cijena nafte ponovo je otvorio pitanje koliko prostora države imaju da kroz poreze i druge namete ublaže udar na građane i privredu.

Dok su susjedne zemlje u proteklom periodu posezale za različitim mjerama, u Bosni i Hercegovini na državnom nivou nije uvedeno privremeno smanjenje akciza na gorivo.

Hrvatska ponovo smanjila trošarine

Vlada Hrvatske je 21. septembra dodatno intervenisala kako bi ublažila rast cijena goriva.

Trošarina na dizel smanjena je za još 0,03 evra po litru, pa je ukupno spuštena 0,10 evra ispod minimuma propisanog direktivom EU, uz saglasnost Evropske komisije. Istovremeno su uvedene najviše maloprodajne cijene koje važe od 22. septembra.

Prema odluci Vlade Hrvatske, najviša cijena benzina iznosi 1,74 evra, a dizela 1,91 evro po litru.

Vlada navodi da bi, bez ranijih mjera i intervencija, cijena benzina iznosila 1,95 evra, a dizela 2,26 evra po litru.

Crna Gora smanjila akcize do 40 odsto

Istog dana reagovala je i Vlada Crne Gore.

Od 22. septembra benzin i dizel se obračunavaju uz privremeno umanjene akcize – 30 odsto za benzin i 40 odsto za dizel. Maksimalna cijena eurosupera 98 iznosi 1,78 evra, eurosupera 95 1,74 evra, dok je eurodizel 1,95 evra po litru.

Ove cijene važe do 28. septembra, nakon čega slijedi novi obračun.

Srbija produžila niže akcize

I Srbija je posegnula za privremenim smanjenjem akciza.

Vlada Srbije produžila je 19. septembra važenje odluke o smanjenim akcizama na derivate nafte do 27. septembra 2026. godine. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku“.

Prema trenutno važećim stopama, akcize su za period do 27. septembra niže nego redovne zakonske stope, čime država dio udara viših svjetskih cijena preuzima na sebe.

Šta je uradila BiH?

Na državnom nivou situacija je drugačija.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 16. marta 2026. godine po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama, kojim bi Vijeće ministara dobilo mogućnost da u uslovima poremećaja na tržištu privremeno smanji ili ukine akcize na naftne derivate.

Predstavnički dom je tada pozvao Dom naroda da zakon razmotri po hitnom postupku i u što kraćem roku.

Međutim, sama odluka Predstavničkog doma nije bila dovoljna da mjera počne da se primjenjuje.

Dom naroda je zahtjev za razmatranje ovog zakona imao uvršten na dnevni red hitne sjednice zakazane za 8. april, ali prema dostupnim parlamentarnim podacima nije došlo do njegovog konačnog usvajanja koje bi omogućilo primjenu predložene mjere.

Entiteti reagovali ograničavanjem marži

Za razliku od državnog nivoa, entitetske vlade jesu preduzimale određene mjere.

Vlada Federacije BiH propisala je maksimalnu maržu od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji za neaditivirane naftne derivate, kao mjeru neposredne kontrole cijena. Odluka je donesena sa ciljem ublažavanja posljedica poremećaja na energetskom tržištu.

U Republici Srpskoj takođe su na snazi maksimalne marže od 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji, a uvedena je i mogućnost umanjenja cijene benzina i dizela za 0,10 KM po litru na pumpama koje učestvuju u toj mjeri.

To znači da tvrdnja da u BiH „nije urađeno apsolutno ništa“ nije potpuno precizna. Preciznije je reći da na državnom nivou nije uvedeno smanjenje akciza, dok su entiteti koristili druge mehanizme za ublažavanje rasta cijena.

Zašto se ponovo govori o akcizama?

Akcize na gorivo predstavljaju prihod države i jedan su od elemenata konačne cijene koju građani plaćaju na benzinskim pumpama.

Zagovornici smanjenja akciza smatraju da bi dio prihoda trebalo privremeno ustupiti kako bi se smanjio udar na domaćinstva, prevoznike i privredu.

Sa druge strane, smanjenje akciza znači i manji poreski prihod, zbog čega svaka takva mjera ima direktne posljedice po javne finansije.

Predstavnički dom je upravo u martu kao razlog za hitno postupanje naveo ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata i njihove posljedice po građane i privredu.

Građani plaćaju i posljedice skupljeg goriva

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, smatra da visoke cijene goriva ne pogađaju samo vozače.

„Imate ljude koji rade, putuju 50 kilometara, koji moraju natočiti gorivo bez obzira na to kolika je cijena. Ti ljudi su pogođeni, ali i svi mi. Osim toga, cijene energenata ‘vuku’ sve druge cijene“, rekao je Omerbašić za „Nezavisne novine“.

Upravo zbog toga pitanje cijena goriva ponovo se našlo u središtu rasprave o tome koliko država može i treba da interveniše kada globalni poremećaji podignu cijene energenata.

Dok su Hrvatska, Srbija i Crna Gora trenutno koristile fiskalne mjere na akcize, u BiH je prijedlog za takvu intervenciju ostao u parlamentarnoj proceduri, dok su entitetske vlasti primjenjivale mjere ograničavanja marži.

Nastavi čitati

Aktuelno