Connect with us

Region

PRAVI HIT! Stranci se otimaju za biljku koja se gaji u samo u Srbiji

U toku je berba hmelja na plantaži “Petrovec” sa 12 hektara u Bačkom Petrovcu, jedinom mjestu u Srbiji gdje se još gaji.

Očekivanja su da će hmelj biti dobrog kvaliteta, a prinosi iznad prosjeka, veći od dvije i po tone po hektaru. Na plantaži je sedam sorti, četiri američke i tri domaće, od kojih se izdvaja autohtona sorta bačka, koja se u Bačkom Petorvcu gaji dva vijeka.

“U berbi smo tek drugu sedmicu pa još ne možemo sa sigurnošću da kažemo preciznije koliko će hmelja biti ove sezone i kakvog će kvaliteta biti, ali je vidljivo da je hmelj, za razliku od drugih poljoprivrednih kultura, dobro podneo sušu i visoke dnevne temperature”, kazao je komercijalista na plantaži Karol Maljah i dodao:

“Broj šišarica na stablima je zadovoljavajući, a kada se one otvore ima dosta zlatnog praha, što je pokazatelj da ima u sebi dobar sadržaj alfakiseline. Ali, podatak o procentu alfakiseline znaćemo kada se berba završi krajem meseca i urade analize u Češkoj”.

Po Maljahovim riječima, celokupan rod otići će u izvoz, Njemačku, Italiju, Poljsku, a u proteklih nekoliko godina ide i na tržište Ruske Federacije.

“Biće korišćen u pivarskoj i farmaceutskoj industriji i manji deo za čajeve u prehrambenoj industriji. Kilogram hmelja vredi od šest-sedam evra do 20 evra, u zavisnosti od količine koja se prodaje, načina pakovanja i prometa – da li se odvija na osnovu dugogodišnjeg sklopljenog ugovora ili se nudi u slobodnoj trgovini”, rekao je on.

U Bačkom Petrovcu hmelj se gajio na 2.000 hektara, a u Vojvodini ga je bilo na oko 8.000 hektara prije Drugog svjetskog rata, kazao je Karol Maljah.

“Planiramo da plantažu širimo na još 12 hektara. Imamo postavljene stubove, što je jedna od najvećih investicija u podizanju hmeljarnika, ali ne žurimo. Osluškujemo tržište i ne širimo hmeljarstvo po svaku cenu, već na osnovu potreba tržišta”, rekao je sagovornik.

Za podizanje hmeljarnika na hektar površine treba uložiti oko 30.000 evra. Samo za sadnice treba od 10.000 do 12.000 evra, pošto jedna košta dva evra, a po hektaru treba da ih bude 5.000 – 6.000.

Onaj ko se bavi hmljarstvom treba da ima i mehanizaciju, da bi rod skinuo, preradio i skladištio. To je osnovni razlog zašto se hmelj ponovo ne sadi na vojvođanskim poljima, premda je isplativ po koštanju, ali i po dužini trajanja hmeljarnika. Jer, hmelj kada se posadi, narednih 15 godina treba samo da se održava. Svake godine u martu-aprilu izdanci se orezuju i primjenjuje se agrotehnika kao i kod drugih biljnih kultura, naveo je Maljah.

Kakva je zarada?

Hmelj ne voli visoke terene, odgovora mu vlažna klima i vazduh, te najbolje uspijeva kada se sadi u blizini neke vode. Prosječan prinos hmelja je oko dvije tone po hektaru, a kilogram košta od četiri do 20 evra, u zavisnosti od toga da li se prodaje cvijet – šišarica ili kao pelet, koji je skuplji, jer predstavlja viši stepen obrade.

U prosjeku može da se zaradi bruto oko 15.000 evra, ali treba imati u vidu da i troškovi proizvodnje nisu mali, posebno što u hmeljarstvu treba puno ručnog rada, pa su sezonski radnici neizbježni. Za hmelj postoji sigurno inostrano tržište, dobra cijena i državni podsticaji. Nije berzanska roba, a kada se gleda zarada uzima se desetogodišnji prosjek.

S druge strane, ono što vjerovatno sputava ratare da pokrenu sopstveni uzgoj hmelja jesu velika ulaganja. U samom početku proizvodnje treba čak 30.000 do 35.000 evra po hektaru. Međutim poslije tog ulaganja nema novih, već samo svake godine treba da se održava novi korijen, prenosi Espreso.

Related Topics:

Region

STUDENTI VEĆ IZABRALI PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE SRBIJE? Šoškić otkrio da postoji dogovor, ali ime još kriju

Predstavnici studentske liste već su se dogovorili o tome ko bi trebalo da bude novi predsjednik Skupštine Srbije, ali ime kandidata za ovu funkciju još neće biti objavljeno. To je otkrio nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i kandidat za poslanika sa liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ Dejan Šoškić.

Gostujući u emisiji „Utisak nedelje“ na televiziji N1, Šoškić je rekao da su budući poslanici u stalnoj komunikaciji i da se već pripremaju za preuzimanje poslaničkih obaveza.

„Mi smo u konstantnoj komunikaciji kao budući poslanici, upoznajemo se sa mehanizmom funkcionisanja parlamenta, sa dokumentima koji su nužni da se znaju, uključujući Poslovnik o radu, sa praksama koje su bile do sada u našoj zemlji, sa nekim komparativnim međunarodnim praksama“, naveo je Šoškić.

Dodao je da je dogovor o kandidatu za predsjednika parlamenta već postignut, ali da će njegovo ime objaviti studentski pokret.

## Nakon konstituisanja Skupštine slijedi formiranje odbora i Vlade

Šoškić očekuje da će se nakon konstituisanja novog saziva parlamenta politički procesi ubrzati i da će Narodna skupština početi da funkcioniše u punom kapacitetu.

Prema njegovim riječima, nakon izbora rukovodstva parlamenta slijedi formiranje skupštinskih odbora, a potom i nove Vlade Srbije.

Cijeli proces, kako je naveo, trebalo bi da bude zaokružen predsjedničkim izborima do kraja godine.

Šoškić je naglasio da su studenti svjesni činjenice da poslanički mandati pripadaju izabranim poslanicima, koji nakon ulaska u parlament samostalno odlučuju.

„Studenti znaju da ova grupa izabranih ljudi sa studentske liste koja će ući u parlament, po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje. Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces“, rekao je Šoškić.

## Šoškić najavio i brzo formiranje nove Vlade

Podsjećanja radi, Šoškić je ranije, gostujući u emisiji „Stav dana BiH“, izjavio da bi nova Vlada Srbije mogla biti formirana u narednih mjesec dana.

Taj rok je povezao s formalnim završetkom izbornog procesa i konstituisanjem novog saziva Skupštine.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se očekuje početak rada parlamenta u kojem će Studentska lista imati značajan broj poslaničkih mandata, a izbor predsjednika Skupštine predstavljaće jedan od prvih važnih političkih koraka novog saziva.

Nastavi čitati

Region

Hapšenje u Novom Sadu zbog malverzacija teških više od 800.000 evra: NOVCEM FIRME KUPOVALI AKCIJE TE ISTE FIRME

Predsjednik i član odbora direktora novosadskog holdinga osumnjičeni su da su preko povezane firme izveli finansijsku transakciju vrijednu 98 miliona dinara.

Pripadnici Uprave kriminalističke policije – Odjeljenja za borbu protiv korupcije i Sektora poreske policije, po nalogu Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su dvije osobe osumnjičene za privredni kriminal i višemilionske zloupotrebe.

Slobode su lišeni D. Lj. i P. B., kojima se na teret stavlja krivično djelo zloupotreba položaja odgovornog lica u saizvršilaštvu.

Kako se sumnja, D. Lj. je u svojstvu predsjednika odbora direktora preduzeća “Holding Centroslavija” a.d. Novi Sad, zajedno sa članom odbora direktora P. B., tokom decembra 2022. godine prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja. Time su firmi “Tehnogradnja” d.o.o. Novi Sad – u kojoj je D. Lj. stoprocentni vlasnik, direktor i odgovorno lice – pribavili protivpravnu imovinsku korist od čak 98 miliona dinara (oko 850.000 evra).

Novcem holdinga kupili njegove akcije
Prema navodima iz predistražnog postupka, osumnjičeni su, suprotno odredbama Zakona o privrednim društvima, donijeli odluku da “Holding Centroslavija” odobri pozajmicu od 98 miliona dinara povezanoj firmi “Tehnogradnja”.

Taj novac potom nije iskorišćen za redovno poslovanje, već je poslužio da “Tehnogradnja” otkupi paket od 35 odsto akcija same “Holding Centroslavije” od privrednog društva “Bobar – Beška” d.o.o., čije je faktički odgovorno lice bio upravo drugi osumnjičeni, P. B.

Kroz ovu kružnu finansijsku transakciju, “Tehnogradnja” je podigla svoj udio na ukupno 70 odsto i postala većinski vlasnik “Holding Centroslavije” – praktično koristeći novac samog holdinga da preuzme potpunu kontrolu nad njim.

Zadržavanje do 48 sati
Po odobrenju postupajućeg javnog tužioca Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, osumnjičenima D. Lj. i P. B. određeno je policijsko zadržavanje do 48 časova.

Nastavi čitati

Region

ŠOŠKIĆ ILI IVANKA POPOVIĆ? Svjetska berza predviđa ko dolazi na čelo Srbije

Dejan Šoškić, kandidat na Studentskoj listi i Ivanka Popović, bivša rektorka Beogradskog univerziteta imaju najveće šanse da budu na čelu nove Vlade Srbije, pokazuju najnovije prognoze svetske platforme i najveće berze “Polymarket”.

Prema toj platformi, Šoškić ima 42 odsto šansi da bude novi premijer, a Popović 38 procenata. Na trećem mestu je Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi sa devet odsto dok se Radomiru Saičiću daje osam procenata šansi.

Zanimljivo da prema Polymarket-u Aleksandar Vučić, nosilac SNS liste koja je izgubila na vanrednim parlamentarnim izborima, i dalje ima određene šanse da bude predsednik nove Vlade Srbije.

Na listi potencijalnih premijera još se nalaze i Vladan Đokić, rektor Beogradskog univerziteta i Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji.

Obojica imaju po jedan odsto šansi, prema Polymarket-u.

(Blic) Foto: Tanjug/Rade Prelić

Nastavi čitati

Aktuelno