Connect with us

Region

PRAVI HIT! Stranci se otimaju za biljku koja se gaji u samo u Srbiji

U toku je berba hmelja na plantaži “Petrovec” sa 12 hektara u Bačkom Petrovcu, jedinom mjestu u Srbiji gdje se još gaji.

Očekivanja su da će hmelj biti dobrog kvaliteta, a prinosi iznad prosjeka, veći od dvije i po tone po hektaru. Na plantaži je sedam sorti, četiri američke i tri domaće, od kojih se izdvaja autohtona sorta bačka, koja se u Bačkom Petorvcu gaji dva vijeka.

“U berbi smo tek drugu sedmicu pa još ne možemo sa sigurnošću da kažemo preciznije koliko će hmelja biti ove sezone i kakvog će kvaliteta biti, ali je vidljivo da je hmelj, za razliku od drugih poljoprivrednih kultura, dobro podneo sušu i visoke dnevne temperature”, kazao je komercijalista na plantaži Karol Maljah i dodao:

“Broj šišarica na stablima je zadovoljavajući, a kada se one otvore ima dosta zlatnog praha, što je pokazatelj da ima u sebi dobar sadržaj alfakiseline. Ali, podatak o procentu alfakiseline znaćemo kada se berba završi krajem meseca i urade analize u Češkoj”.

Po Maljahovim riječima, celokupan rod otići će u izvoz, Njemačku, Italiju, Poljsku, a u proteklih nekoliko godina ide i na tržište Ruske Federacije.

“Biće korišćen u pivarskoj i farmaceutskoj industriji i manji deo za čajeve u prehrambenoj industriji. Kilogram hmelja vredi od šest-sedam evra do 20 evra, u zavisnosti od količine koja se prodaje, načina pakovanja i prometa – da li se odvija na osnovu dugogodišnjeg sklopljenog ugovora ili se nudi u slobodnoj trgovini”, rekao je on.

U Bačkom Petrovcu hmelj se gajio na 2.000 hektara, a u Vojvodini ga je bilo na oko 8.000 hektara prije Drugog svjetskog rata, kazao je Karol Maljah.

“Planiramo da plantažu širimo na još 12 hektara. Imamo postavljene stubove, što je jedna od najvećih investicija u podizanju hmeljarnika, ali ne žurimo. Osluškujemo tržište i ne širimo hmeljarstvo po svaku cenu, već na osnovu potreba tržišta”, rekao je sagovornik.

Za podizanje hmeljarnika na hektar površine treba uložiti oko 30.000 evra. Samo za sadnice treba od 10.000 do 12.000 evra, pošto jedna košta dva evra, a po hektaru treba da ih bude 5.000 – 6.000.

Onaj ko se bavi hmljarstvom treba da ima i mehanizaciju, da bi rod skinuo, preradio i skladištio. To je osnovni razlog zašto se hmelj ponovo ne sadi na vojvođanskim poljima, premda je isplativ po koštanju, ali i po dužini trajanja hmeljarnika. Jer, hmelj kada se posadi, narednih 15 godina treba samo da se održava. Svake godine u martu-aprilu izdanci se orezuju i primjenjuje se agrotehnika kao i kod drugih biljnih kultura, naveo je Maljah.

Kakva je zarada?

Hmelj ne voli visoke terene, odgovora mu vlažna klima i vazduh, te najbolje uspijeva kada se sadi u blizini neke vode. Prosječan prinos hmelja je oko dvije tone po hektaru, a kilogram košta od četiri do 20 evra, u zavisnosti od toga da li se prodaje cvijet – šišarica ili kao pelet, koji je skuplji, jer predstavlja viši stepen obrade.

U prosjeku može da se zaradi bruto oko 15.000 evra, ali treba imati u vidu da i troškovi proizvodnje nisu mali, posebno što u hmeljarstvu treba puno ručnog rada, pa su sezonski radnici neizbježni. Za hmelj postoji sigurno inostrano tržište, dobra cijena i državni podsticaji. Nije berzanska roba, a kada se gleda zarada uzima se desetogodišnji prosjek.

S druge strane, ono što vjerovatno sputava ratare da pokrenu sopstveni uzgoj hmelja jesu velika ulaganja. U samom početku proizvodnje treba čak 30.000 do 35.000 evra po hektaru. Međutim poslije tog ulaganja nema novih, već samo svake godine treba da se održava novi korijen, prenosi Espreso.

Related Topics:

Region

VUČIĆ U UN-U: „Srbija će braniti teritorijalni integritet i Rezoluciju 1244“ – poručio i šta je nauk Briselskog sporazuma

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na Generalnoj debati 81. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija da je deset godina suočen sa svim mogućim pritiscima kako bi se odustalo od pune implementacije Briselskog sporazuma, koji je potvrđen potpisom EU, i istovremeno poručio da će Srbija odbraniti svoju zemlju, teritorijalni integritet, Povelju Ujedinjenih nacija i Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244, navodi Tanjug.

Vučić je rekao da već četiri i po godine sluša lekcije o tome kako su mnogi na zapadu preostali svjetionik demokratije u svijetu, zaštitnici ne ukrajinskih, već pravila i principa međunarodnog prava.

“A kada povise ton, misleći da su mnogo moralni, a njihovi stavovi jedini ispravni, samo se osmehnemo i zapitamo – a kako ste se vi odnosili prema Kosovu i Metohiji i teritorijalnom integritetu Srbije koji je garantovan Poveljom UN i Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244?”

Kako je rekao, na to, ili nema odgovora, ili nam, tobož, dobronamjerno kažu i posavjetuju da ne gledamo u prošlost, već u budućnost.

“Kada ih pitamo: ‘Je l’ i Ukrajini kažete da nisu važne teritorije za koje se bore?’, besmisleni razgovor prekidamo i prelazimo na drugu temu. I želim sve da vas upozorim. Sve vas ovde koji pripadate Globalnom jugu. Sve ugovore koje potpisujete sa velikim silama, otvorite četvore oči”, ukazao je Vučić.

On je podsjetio da je Briselski sporazum potpisan 2012. godine, u želji da se kompromisom rješavaju problemi između Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji i istakao da sve obaveze koje je imala Srbija, ispunjene su, a jedna jedina koju su imali Albanci, o formiranju Zajednice srpskih opština, do dana današnjeg nije.

“Zanimljivo da je sporazum prihvaćen, ne samo u prisustvu već potvrđen i potpisom EU, ali to ništa nije vredelo”, rekao je Vučić.

On je istakao da je kao predsjednik Srbije, deset godina suočen sa svim mogućim trikovima i pritiscima kako bi se odustalo od pune implementacije onoga što je potpisano.

“To je nauk nama Srbima, ali i svima drugima u svetu koji žele da zaštite i sačuvaju svoju zemlju. Pored svega, Srbija će odbraniti svoju zemlju, svoj teritorijalni integritet, Povelju UN i Rezoluciju Saveta bezbednosti UN 1244”, poručio je Vučić.

Predsjednik je zahvalio svakoj od 107 država pojedinačno koja nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnost samoproglašenog Kosova.

“Znamo da su mnoge od tih država bile izložene pritiscima i znamo da je čuvanje principijelne pozicije ponekad mnogo teže nego što izgleda sa strane. Hvala vam za doslednost u nepriznavanju nezavisnosti dela teritorije Srbije”, istakao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

SRBIN UHAPŠEN U SRED UTAKMICE U HRVATSKOJ: Policija ušla na teren i odvela ga

Srpski fudbaler B.J. uhapšen je tokom utakmice u Hrvatskoj zbog objave o Ratku Mladiću, što je dovelo do njegovog protjerivanja.

Srpski fudbaler B.J. (37) uhapšen je na terenu hrvatskog niželigaškog fudbala, kada su policijski službenici prekinuli utakmicu kako bi ga odveli sa terena. B.J. je fudbaler iz Sombora i nastupao je kao prvotimac za FK “Jovan Lazić” iz mesta Bolman.

Prema saznanjima Dokumentacionog centra “Veritas”, direktan povod za nesvakidašnju akciju policije na samom travnjaku bila je fotografija nedavno preminulog Ratka Mladića, koju je pomenuti igrač plasirao na svojoj društvenoj mreži “Fejsbuk”, gdje se zadržala tokom 24 sata bez popratnog teksta (stori).

Privedeni sportista, koji nema državljanstvo Hrvatske, već gotovo čitavu deceniju gradi karijeru u tamošnjim nižim rangovima takmičenja, redovno putujući na relaciji Sombor–Bolman radi treninga i takmičarskih obaveza.

Nakon privođenja u stanicu i sprovedene kriminalističke obrade, nadležni organi su 37-godišnjem Somborcu uručili rješenje o otkazivanju boravka i hitnom protjerivanju iz Hrvatske, odnosno time mu je zabranjeno da ponovo igra fudbal za pomenuti klub – ili bilo koji drugi u Hrvatskoj, do isteka zabrane.

Njemu je naloženo da u najkraćem roku napusti zemlju, čime je njegov višegodišnji angažman na hrvatskim fudbalskim terenima naprasno prekinut.

Nastavi čitati

Region

NEVJEROVOVATAN SLUČAJ U KOMŠILUKU: Uhapšeni Knez Trpimir i Kralj Ladislav

Nesvakidašnji slučaj zabilježen je na splitskom aerodromu, gdje su dvojica državljana Avganistana otkrivena sa falsifikovanim dokumentima na kojima su bila upisana imena hrvatskih srednjovjekovnih vladara – Knez Trpimir i Kralj Ladislav.

Sudija Županijskog suda u Splitu odredio je istražni zatvor punoljetnom Avganistancu, dok je njegov maloljetni brat smješten u dom.

Odakle im dokumenti sa imenima vladara?
Tokom kriminalističke istrage utvrđeno je da je su mladim Avganistancima lične karte sa falsifikovanim imenima isporučene u Atini te da su iz Grčke stigli u Hrvatsku. Cilj im je bio da nastave put ka Njemačkoj.

Ovaj slučaj izazvao je brojne reakcije. Iako su se neki našalili kako su se kraljevi vratili, drugi su izrazili i saosjećanje navodeći da su Avganistanci prevareni i da se neko gorko našalio sa njima sa ciljem da im napravi problem upravo zbog imena koja su im se našla na ispravama, prenosi Hina.

Nastavi čitati

Aktuelno