NATO ne bi trebalo da precjenjuje vojne sposobnosti Rusije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute, pokušavajući da umanji zabrinutost zbog hibridnih aktivnosti Moskve usmjerenih protiv saveznika.

– Vjerujmo našim vojskama. Nemojmo Ruse shvatati preozbiljno – rekao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu. Njegovi komentari dolaze usred rastućih tenzija između Alijanse i Rusije, koje su podstaknute ruskim upadima u saveznički vazdušni prostor, sabotažama i sajber napadima.

Rute je naglasio da su zemlje NATO-a “25 puta jače od Rusije” u ekonomskom smislu.

Govoreći o nedavnim upadima u vazdušni prostor, istakao je da je teško utvrditi da li su oni bili namjerni ili ne.

– Toliko smo jači od Rusa da ne moramo da obaramo njihove avione kada uđu u naš vazdušni prostor – rekao je.

Niz incidenata prethodnih nedjelja
Ova izjava se razlikuje od rastuće uzbune među pojedinim zapadnim zvaničnicima, od kojih su neki pozivali na obaranje ruskih aviona ukoliko pređu granice članica NATO-a.

U septembru su poljske snage oborile nekoliko ruskih dronova koji su ušli na teritoriju Poljske. Nekoliko dana kasnije, ruski dron ušao je u rumunski vazdušni prostor, ali ga Bukurešt nije oborio.

Tri ruska lovca MiG-31 ušla su 19. septembra u estonski vazdušni prostor iznad Finskog zaliva i tu se zadržala 12 minuta, što je podstaklo Estoniju da pokrene konsultacije u skladu sa članom 4 NATO sporazuma. Takođe, sumnjivi dronovi poremetili su rad aerodroma u Njemačkoj, Norveškoj i Danskoj prethodnih nedelja.

Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da veruje da je Rusija odgovorna za veliki broj neidentifikovanih dronova koji su primijećeni iznad nemačke teritorije, ponavljajući zabrinutost koju dele i drugi članovi NATO-a.

Mondo / Index

Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je zaprijetio uvođenjem carina Španiji zbog njenih niskih izdvajanja za odbranu, nazvavši odbijanje Madrida da ispuni kriterijume NATO-a “nevjerovatnim nepoštovanjem”. Ove kritike dolaze usred stalnih nastojanja Vašingtona da evropski saveznici preuzmu veću odgovornost za vlastitu bezbjednost i postanu manje zavisni od američke vojne moći, piše politico.eu.

“Vrlo sam nezadovoljan Španijom. Oni su jedina zemlja koja nije povećala svoj udio na pet posto. Svaka druga zemlja u NATO-u povećala je udio na pet posto”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodavši kako smatra da je potez Španije “vrlo loša stvar za NATO”.

U svojim dosad najoštrijim primjedbama na ovu temu, najavio je i moguće posljedice: “Razmišljam o tome da im (Španiji) uvedem trgovinsku kaznu putem carina zbog onoga što su učinili”.

Pitanje poštovanja i geografije

Tramp je sugerisao da Španija neozbiljno shvata svoje obaveze jer se oslanja na bezbjednosne garancije koje joj pruža njen geografski položaj u južnoj Evropi, rekavši da zemlja “dobija zaštitu” jednostavno zbog “načina na koji je smještena”.

Problem je dodatno zakomplikovao španski premijer Pedro Sančez, koji je ranije ove godine izjavio da Moskva ne predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju njegovoj zemlji, što je izazvalo nezadovoljstvo drugih članica EU, posebno onih koje graniče s Rusijom i Ukrajinom.

Prošle sedmice Tramp je Španijuu nazvao “zaostalom zemljom” i čak predložio njeno izbacivanje iz NATO-a, iako za takav potez ne postoji mehanizam unutar saveza. “Možda biste ih trebali izbaciti iz NATO-a, iskreno”, rekao je finskom predsjedniku Aleksandru Stubu.

Novi cilj od pet posto

Na NATO samitu u Hagu u junu, saveznici su se dogovorili o novom cilju izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a, koji uključuje 3,5 posto za osnovnu vojnu potrošnju i 1,5 posto za srodna područja. Međutim, Sančez je zatražio izuzeće, tvrdeći da Madrid može ispuniti svoje dužnosti i s manjim ulaganjima, na što je Tramp već tada zaprijetio “dvostrukim” carinama.

Madrid trenutno ima najnižu vojnu potrošnju među članicama NATO-a, s izdvajanjem od samo 1,3 posto BDP-a u 2024. godini. Ipak, suprotno Trumpovim tvrdnjama, tek nekoliko saveznika, poput Poljske, trenutačno dostiže cilj od 5 posto, a ostatak saveza ima rok do 2035. da to postigne.

“Mislim da je to nevjerovatno nepoštovanje”, ponovio je Tramp. “I mislim da bi ih trebalo kazniti zbog toga. Da, mislim.”

Sančez brani stav Madrida

Uprkos pritisku, španski premijer Pedro Sančez u utorak je u intervjuu za radijsku mrežu Cadena SER branio politiku svoje vlade. “Predani smo odbrani, bezbjednosti NATO-a i, istovremeno, jednako smo predani odbrani naše države blagostanja”, izjavio je, dodajući da Španija već čini “više nego dovoljno”.

Sančez je u aprilu obećao podići izdvajanja na dva odsto BDP-a do kraja 2025. godine, što je u skladu s ranijim ciljem NATO-a, ali i dalje znatno ispod Trampovog novog zahtjeva. Priznao je neslaganja s Vašingtonom, ali je naglasio da su njegovi odnosi s Trampom i dalje “savršeno srdačni”.

“Osim očite razlike koju možda imamo u mnogim politikama, vjerujem da su odnosi između Sjedinjenih Država i Španije vrlo pozitivni i vrlo duboki”, zaključio je Sančez.

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.