U velikom protestnom defileu ulicama Sarajeva naći će se 543 kamiona iz svih dijelova BiH, koji će na simboličan način iskazati nezadovoljstvo odnosom institucija prema njihovim problemima. Prema riječima koordinatora Konzorcija “Logistika BiH” Velibora Peulića, u protestima će sudjelovati prijevoznici iz Krajine, Posavine, Podrinja, Hercegovine, centralne Bosne.

Drumski prevoz

– Praktično nema grada u BiH iz kojeg ne dolazi bar jedna vozna jedinica. Pod sloganom “Dosta je bilo”, protestna vožnja odvijaće se rutom Stupska petlja – Bulevar Meše Selimovića – Trg Bosne i Hercegovine, te se potom vozila vraćaju i napuštaju grad. Želimo pokazati da je drumski prevoz krvotok privrede i da je vrijeme da se čuje naš glas – kazao je Peulić za Avaz.

“Dosta je bilo birokratije koja koči razvoj, dosta je podjela među nama i vrijeme je za jedinstvo i istinu”, poruka je prevoznika koji zahtijevaju hitno uvođenje dvogodišnjeg moratorija na primjenu pravila 90/180 s EU, povrat akciza na gorivo, kraća zadržavanja na granicama i carinama kroz ubrzanu digitalizaciju procesa, te rasterećenje troškova poslovanja u drumskom prevozu.

Blokada granica

Na ovaj način nastoje sačuvati industriju s 47.000 zaposlenih. Ako do 25. aprila ne budu dobili poziv na sastanak iz Ministarstava saobraćaja, odnosno vanjskih poslova BiH, najavili su da će od 28. aprila krenuti u blokadu graničnih prelaza i carinskih terminala.

Niko ih ne doživljava

Zbog toga što ih malo ko u državi doživljava ozbiljno, prevoznici su se odlučili na radikalnije poteze. Takođe zahtijevaju hitno uvođenje dvogodišnjeg moratorija na primjenu pravila 90/180 s EU, povrat akciza na gorivo prema modelu Crne Gore, kraća zadržavanja na granicama i carinama kroz ubrzanu digitalizaciju procesa, te rasterećenje troškova poslovanja u drumskom prevozu.

Savjet ministara naložio je Ministarstvu finansija i trezora da do sutra dostavi korigovani tekst Nacrta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu u kojem će se, bez povećanja okvira za finansiranje zajedničkih institucija, planirati sredstva za izvršenje arbitražne presudu predmetu “Vijadukt”.

Ove korekcije neće uključivati izmjene budžetskih stavki koje se odnose na plate i naknade zaposlenih, materijalne troškove i neto izdatke za finansijsku imovinu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Savjet ministara donio je ove zaključke da bi se hitno pristupilo izvršenju arbitražne presude u kojoj je izvršenik BiH, čime bi se stekli uslovi za, kako se navodi, “pokretanje regresne tužbe i na kraju naplate štete od Republike Srpske”.

Ministarstvo komunikacija i transporta zaduženo je da do naredne sjednice Savjeta ministara zakazane za sutra dostavi prijedlog odluke o finansiranju troškova Agencije za pružanje usluga u vazduhoplovstvu BiH na privremenoj osnovi, radi omogućavanja njenog neometanog rada i otklanjanja problema poslovanja.

Jaja su popularna i vrlo hranljiva hrana, bogata vitaminima, mineralima, antioksidansima, proteinima i mastima. U dijelovima svijeta gdje su jaja pristupačna i lako dostupna, mnogi ljudi ih jedu redovno, pa čak i svakodnevno.

Vjerovatno ste čuli da holesterol iz jaja može doprinijeti srčanim bolestima, koje su jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu.

Iako su jaja nesumnjivo bogatija holesterolom nego mnoge druge namirnice, ona su takođe puna korisnih bioaktivnih jedinjenja i drugih hranljivih materija koje se bore protiv bolesti.

Koliko jaja je bezbjedno jesti dnevno?
Istraživanja pokazuju da rizik od unosa previše jaja zavisi od pojedinca. Faktori poput genetike, porodične istorije, načina pripreme jaja, ishrane i mjesta života mogu uticati na to koliko jaja je bezbjedno jesti.

Takođe, važno je razmotriti ukupan unos holesterola iz drugih izvora. Ako je vaša ishrana već niskog holesterola, možete si priuštiti više jaja. Međutim, ako imate visok holesterol, bolje je ograničiti unos.

Za zdrave odrasle osobe sa normalnim holesterolom i bez faktora rizika za srčane bolesti, 1-2 jaja dnevno smatraju se bezbjednim, a neka istraživanja pokazuju da unos troje jaja dnevno može poboljšati nivoe holesterola. Stručnjaci ipak obično savjetuju da se ne prelazi dvoje jaja dnevno.

Studija među korejskim odraslim osobama pokazala je da 2-7 jaja sedmično može povećati nivo “dobrog” HDL holesterola i smanjiti rizik od metaboličkog sindroma, dok konzumiranje dvoje ili više jaja dnevno nije imalo iste efekte. Metabolički sindrom povećava rizik od bolesti poput dijabetesa i srčanih bolesti.

Rizik može varirati za različite grupe
Iako je unos nekoliko jaja dnevno generalno bezbjedna za većinu zdravih odraslih osoba, neka istraživanja sugerišu da to nije slučaj za određene grupe.

Jedno istraživanje na skoro 200.000 američkih veterana pokazalo je da konzumacija jednog jajeta dnevno može blago povećati rizik od srčanog udara, posebno kod osoba koje imaju dijabetes ili višak kilograma. Ovo ukazuje na to da opšte zdravstveno stanje igra važnu ulogu u tome koliko je jaja bezbjedno jesti.

Slična istraživanja u Evropi i Koreji pokazala su da konzumiranje 2-4 jaja sedmično može povećati unos holesterola i rizik od srčanih bolesti, posebno kod osoba sa dijabetesom.

Studija u SAD-u, koja je obuhvatila više od 100.000 ljudi, pokazala je da su stariji ljudi koji su jeli više od 5-6 jaja sedmično imali 30 odsto veći rizik od srčanih bolesti, ali nije jasno da li su jaja bila jedini faktor.

Rizik od srčanih bolesti raste sa godinama zbog promjena u organizmu, kao što su nakupljanje masti i ukrućenje arterija. Stoga je važno uzeti u obzir cjelokupno zdravlje prilikom odlučivanja o količini jaja u ishrani.

Važno
Ako imate visok LDL holesterol, prekomjernu težinu, dijabetes ili porodičnu istoriju srčanih bolesti, možda bi bilo bolje ograničiti unos na jedno jaje dnevno ili 4-5 jaja sedmično, prenosi Kurir.