Connect with us

Politika

MIRNA SAVIĆ BANJAC “Da li Solomunova vidi beton u parku Mladen Stojanović”

Ne znam otkud Solomunovoj podatak da se u mandatu Draška Stanivukovića betoniralo agresivno i bez konsultacije sa strukom. Neozbiljno je izlaziti u javnost sa ovako bombastičnim izjavama bez pokrića.

Rekla je ovo Mirna Savić-Banjac, kandidat za odbornika u Skupštini grada Banjaluka, reagujući na izjavu kandidata SNSD-a za odbornika u Skupštini grada Banjaluka Marijane Kapović Solomun da se Grad Banjaluka u protekle četiri godine, umjesto zelenilom, bavio betoniranjem površina, i to veoma agresivno i bez ikakvih konsultacija sa stanovnicima, a posebno sa strukom.

– Podsjetiću je da je u mandatu Stanivukovića urađeno 7 parkova. Ne znam da li joj je poznato da je SNSD kojem pripada, na primjer, na mjestu kina Kozare planirao neboder, a u mandatu Stanivukovića je ta površina sačuvana kao kino na otvorenom, park i zelenilo. Dakle, od nebodera za investitora prostor je prenamijenjen za javno dobro i prostor koji služi svim građanima – rekla je Savić-Banjac.

Savić-Banjac pita da li Solomunova vidi beton u parku Mladen Stojanović kojem se nakon preko 20 godina vladavine SNSD-a konačno posvetila pažnja?

– Da li vidi beton u najvećem novom parku kod Delte, tik uz Kampus? Zna li da je to prvi planski park koji naš grad dobija i da 4 godine trpimo opstrukcije SNSD-a koji želi da ga betonira i na tom mjestu napravi zgrade? – dalje pita Savić-Banjac.

Ona pita i da li Solomunova zna da su se aleje koje spominje i koje su formirane u prethodnom periodu dijelom posušile baš zbog nestručne uprave pod rukovodstvom Snsd-a, jer su sadili sadnice u šljunak pored puteva i to je osnovni razlog sušenja?

– Mi ovom poslu pristupamo sistematično i stručno, mijenjamo kompletno zamljište u sadnim jamama i naše sednice se ne suše. Kako su radili, govori i jedna od najljepših i najdužih aleja, Bulevar Stepe Stepanovića, gdje je zbog nebrige prethodne vlasti osušen i unakažen cijeli drvored, a prošle godine smo počeli rekonstrukciju i zamjenu koja se odvija u 3 faze.
Ako prođemo kroz ovu aleju, vidjećemo da su sve sadnice zdrave i da imamo obnovljene zelene trake uz saobraćajnice – ističe ona.

Savić Banjac pita i da li Solomunova zna da je u mandatu Stanivukovića SNSD svjesno umanjivao novac za sađenje? Da je njihova politika bila protiv zelenila, a da je ipak posađeno preko 1000 novih sadnica?

– I za kraj, zna li podatak da su se stabla prije uklanjala zbog proširenja saobraćajnica, a sada se presađuju? Voljela bih da dobijemo konstruktivne kritike i prijedloge koji će ići u korist svim građanima, a ne paušalne populističke izjave. Tako bi svima bilo bolje – poručuje Savić-Banjac.

Related Topics:

Politika

NEBOJŠA DRINIĆ NA SLAVI HRAMA SVETOG PROKOPIJA: “Ovo mjesto za mene ima poseban značaj”

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska prisustvovao je hramovnoj slavi u Verića Polju, ističući da ga za ovaj hram vežu posebne uspomene.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju hramovne slave Hrama Svetog velikomučenika Prokopija u Verića Polju, gdje je zajedno sa sveštenstvom i vjernicima učestvovao u proslavi ovog značajnog praznika.

Tom prilikom Drinić je istakao da za njega ovo mjesto ima posebnu emotivnu vrijednost.

“U Verića Polju se osjećam kao kod svoje kuće”

Drinić je podsjetio da je ranije bio kum u ovom hramu, zbog čega mu je svaki dolazak posebno drag.

– Ovo je mjesto koje za mene ima poseban značaj. Prije nekog vremena ovdje sam bio kum, a svaki dolazak budi isti osjećaj – kao da sam kod svoje kuće – poručio je Drinić.

Čestitka povodom hramovne slave

Uputio je čestitke sveštenstvu i vjernicima povodom praznika Svetog velikomučenika Prokopija, uz želju da hram i okupljeni narod nastave da njeguju vjeru, zajedništvo i tradiciju.

– Neka Sveti Prokopije čuva ovaj sveti hram, njegovo sveštenstvo i sav vjerni narod. Srećna hramovna slava – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Aktuelno