Connect with us

Svijet

KLIZIŠTA I POPLAVE ŠIROM SVIJETA, NAUČNICI UPOZORAVAJU: “To je tek najava onoga što stiže”

Posljednjih sedmica Evropa i dijelovi SAD-a suočavaju se s neuobičajeno velikim količinama kiše i poplavama koje su prouzročile značajne štete pa čak odnijele ljudske živote.

Kako piše Index, veliki vodeni talas u Hrvatskoj tek se očekuje, ali na sreću, ovaj put neće imati ozbiljne posljedice kakve su zabilježene u brojnim drugim srednjoevropskim zemljama.

Iako su ekstremne vremenske prilike dio prirodnih ciklusa, sve veći broj i sve veći intenzitet ovakvih događaja povezuje se s klimatskim promjenama. Za razumijevanje uzroka obilnih kiša i poplava te njihove povezanosti s globalnim zagrijavanjem potrebno je razumjeti neke ključne atmosferske pojave.

Jedna je od njih, koja utiče na vremenske prilike na srednjim geografskim širinama sjeverne polutke, kako u SAD-u tako i u Evropi i u Aziji, mlazna struja. To je naziv za brzo strujanje vazduha u gornjim slojevima atmosfere koje se kreće od zapada prema istoku.

Ova struja, među ostalim, djeluje kao barijera između hladnog vazduha iz polarnih krajeva na sjeveru i toplijega na jugu, a učestvuje u formiranju ciklona i anticiklona kao i određivanju putanja oluja.

Naučnici su primijetili da mlazna struja u posljednje vrijeme slabi, usporava i meandrira, odnosno da stvara izraženije krivine.

Ona se pokreće zahvaljujući razlici u temperaturama između toplih tropskih područja i hladnih polarnih područja. Topliji vazduh se uzdiže, pa pritisak vazduha pada. Hladni vazduh ponire, zbog čega pritisak raste. Ta razlika u pritisku u kombinaciji s rotacijom Zemlje uzrokuje formiranje strujanja. Kada postoji velika temperaturna razlika između tropskih i polarnih krajeva, atmosferski pritisak se brzo mijenja s visinom i širinom te stvara snažne vjetrove koji čine mlaznu struju.

Međutim, Arktik se zbog klimatskih promjena zagrijava brže od tropskih regiona zbog topljenja leda koji reflektira sunčeve zrake. Kako se površine pod ledom smanjuju, povećavaju se tamnije površine mora i kopna koje snažnije apsorbiraju sunčeve zrake, pa se polarna područja sve brže zagrijavaju. Ovaj efekt poznat je kao polarna amplifikacija.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu kaže da taj proces čini začarani krug otapanja i zagrijavanja.

“To se naziva pozitivnom povratnom spregom za razliku od primjerice mehaničkog njihala koje se samo vraća u ravnotežu”, kaže Grisogono. S globalnim zagrijavanjem i posljedičnim bržim zagrijavanjem u sjevernim polarnim krajevima smanjuje se horizontalni temperaturni gradijent, zbog čega slabi mlazna struja.

Iako je fokus posljednjih dana bio na poplavama u Evropi, one nisu zaobišle ni SAD i Aziju. U SAD-u je posebno puno oborina palo u sjevernoj i južnoj Karolini.

Dijelovi Azije, posebice jugoistočna regiona, zabilježili su početkom septembra obilne kiše i razorne poplave uzrokovane prvenstveno tajfunom Jagi, jednim od najjačih u posljednjih nekoliko decenija. On je prouzrokovao poplave, klizišta i velike infrastrukturne štete u zemljama poput Filipina, Laosa, Vijetnama i Mjanmara.

U Vijetnamu su posebno bili pogođeni Hanoi i provincija Kvang Ninh, gdje je poplava izazvala gubitak stotina života i štetu od oko 1.6 milijardi dolara. U Mjanmaru je više od 631.000 ljudi bilo pogođeno poplavama, a hiljade su evakuirane zbog porasta vodostaja rijeka i potoka.

Ove poplave takođe su povezana s klimatskim promjenama koje pridonose intenzivnijim i dugotrajnijim oborinama u regiji.

Ekstremni vremenski uslovi postaju sve češći i intenzivniji, a naučnici upozoravaju da će se ovaj trend nastaviti.

Kako bi se smanjila šteta od poplava, potrebna su sistemska rješenja i ulaganja u infrastrukturu. Održiva urbana planiranja, poput zamjene betonskih površina propusnijim materijalima i sadnje više drveća, mogu pomoći u ublažavanju posljedica poplava. Takođe, poboljšavanje sistema za rano upozoravanje i bolja koordinacija hitnih službi biće ključni za smanjenje ljudskih žrtava i materijalne štete.

Naravno, klimatske promjene zahtijevaju i globalno djelovanje na smanjenju emisija stakleničkih gasova kako bi se spriječilo daljnje zagrijavanje, no taj cilj nije lako dohvatljiv.

Grisogono ističe da u Hrvatskoj nedostaje klimatski centar, koji bi bio usko povezan s DHMZ-om, PMF-om i ostalim ključnim subjektima, poput poljoprivrede i šumarstva, prometa, turizma i drugo.

Related Topics:

Svijet

CENTCOM POKRENUO ŽESTOK NAPAD NA IRAN: Pogođeni komandni centri, baze dronova i raketni položaji

Američka vojska saopštila da je tokom noći izveden snažan talas udara na desetine ciljeva Revolucionarne garde, nakon pokušaja iranskog raketnog napada na američke snage.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da je tokom protekle noći izvela opsežan talas vazdušnih udara na vojne ciljeve u Iranu, kao odgovor na, kako navodi, prethodni pokušaj raketnog napada na američke snage raspoređene na Bliskom istoku.

Prema saopštenju objavljenom na društvenoj mreži X, pogođene su desetine objekata Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

Meta bili komandni centri i baze dronova

Iz CENTCOM-a navode da su među pogođenim ciljevima bili vojni komandni centri, raketni položaji, objekti za bespilotne letjelice, lokacije obalskog nadzora i protivodbrane, kao i pomorski kapaciteti Iranske revolucionarne garde.

Američka vojska tvrdi da je cilj operacije bio dodatno smanjenje prijetnje koju, prema njihovoj ocjeni, Iran i njegove savezničke grupe predstavljaju za američke snage, međunarodni pomorski saobraćaj i zemlje Persijskog zaliva.

SAD tvrde da su presrele sve iranske rakete

CENTCOM je saopštio da je dan ranije Iran ispalio više balističkih raketa prema američkim vojnim položajima na Bliskom istoku.

Kako navode, sve rakete su uspješno presretnute, a u napadu nije bilo pogodaka na američke baze.

Američka vojska ističe da je u regionu trenutno raspoređeno više od 50.000 američkih vojnika, koji ostaju u stanju pune borbene pripravnosti.

Tramp najavio snažan odgovor

Američki predsjednik Donald Tramp ranije je poručio da će Sjedinjene Američke Države odlučno odgovoriti na svaki napad na svoje snage.

– Udarićemo ih veoma snažno jer je sada red na nas, izjavio je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

On je dodao da je napad na američke položaje, prema njegovim informacijama, naredila jedna frakcija iranskog rukovodstva, različita od one sa kojom Vašington vodi pregovore.

– Već su se izvinili, ali znate da moramo malo da ih udarimo, rekao je Tramp.

Nastavlja se eskalacija u regionu

Novi američki udari uslijedili su nakon zajedničke vojne akcije Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije protiv više ciljeva na sjeveru i jugu Iraka, izvedene poslije napada proiranskih oružanih grupa na američke vojnike i saudijska naftna postrojenja.

Najnovija dešavanja dodatno povećavaju napetosti na Bliskom istoku i bude strah od šire regionalne eskalacije sukoba.

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFALNI POŽARI U GRČKOJ: Poginula tri vatrogasca, hiljade turista evakuisane

U gašenju požara na Kritu i Peloponezu u Grčkoj poginula su tri vatrogasca, a vlasti su nastavile sa preventivnim evakuacijama naselja i turističkih područja, dok je samo sa ostrva Krit evakuisano oko 2.000 posjetilaca i 29 lokalnih stanovnika sa plaža morskim putem, saopštile su grčke vlasti.

Dva vatrogasca poginula su u velikom šumskom požaru koji je juče u poslijepodnevnim časovima izbio na jugu Krita, u oblasti Retimno.

Prema prvim informacijama, oni su ostali zarobljeni u vozilu u blizini mjesta Sahturija, gdje su kasnije pronađeni mrtvi, dok je jedan vatrogasac kolabirao usljed patoloških uzroka u Ageranosu, na Peloponezu, prenosi Prototema.

Dva dobrovoljca takođe su lakše povrijeđena tokom operacija gašenja požara.

Vatrogasne snage cijelu noć vodile su borbu na velikim požarnim frontovima u Retimnu, gdje je linija vatre dugačka 20 kilometara, kao i u Sitiji i Plomariju, uz jake vjetrove koji su izazivali nova izbijanja požara i dodatno otežavali gašenje.

Najteža situacija zabilježena je u opštini Agios Vasilios na Kritu, gdje se požar koji je izbio juče poslije podne širio velikom brzinom.

Tokom noći na tom području djelovalo je 198 vatrogasaca, deset grupa pješačkih jedinica i 43 vozila, a snage bi danas trebalo da budu pojačane sa još 18 vatrogasaca, tri grupe pješačkih jedinica i šest vozila, koji će stići iz Pireja.

Grčki vatrogasci bore se i sa raštrkanim žarištima požara na ostrvu Paros.

Veoma visok rizik od požara prognozira se i za veći dio zemlje, a vatrogasne snage nalaze se u pojačanoj pripravnosti.

U Iraklionu na Kritu stotine posjetilaca zbog požara su evakuisane u zatvorenu teretanu u Miresu, koju je otvorila opština Festos, gdje su obezbijeđeni dušeci za spavanje i pribor za prvu pomoć.

Veoma visok rizik od požara, kategorije četiri, prognoziran je i za danas u velikom dijelu zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO IRANU: “Sada je red na nas”, najavio žestoke vojne udare

 Američki predsjednik Donald Tramp najavio je danas, 29. jula, da će snažno odgovoriti na pokušaj napada Irana na američke vojne položaje na Bliskom istoku, rekavši da je sada “red” na Sjedinjene Američke Države.

“Udarićemo ih veoma snažno jer je na nama red da ih udarimo”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, javlja CNN.

Tramp je naveo da Iran navodno traži da SAD to ne čine, i istakao da je sva dolazna vatra ka američkim položajima oborena.

“Ali oni su ipak pokušali, tako da je sada red na nas. Vidjećemo da li ćemo u nekom trenutku doći do sporazuma, ali udarićemo ih veoma snažno”, rekao je američki predsjednik, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, napad na američke položaje naredila je frakcija iranskog rukovodsta različita od one sa kojima SAD pregovaraju.

“Već su se izvinili, ali znate da moramo malo da ih udarimo”, rekao je Tramp.

SAD i Saudijska Arabija izveli su ranije danas napade na više lokacija na sjeveru i jugu Iraka, nakon napada oružanih grupa koje podržava Iran na američke snage i saudijska naftna postrojenja.

Nastavi čitati

Aktuelno