Posljednjih sedmica Evropa i dijelovi SAD-a suočavaju se s neuobičajeno velikim količinama kiše i poplavama koje su prouzročile značajne štete pa čak odnijele ljudske živote.

Kako piše Index, veliki vodeni talas u Hrvatskoj tek se očekuje, ali na sreću, ovaj put neće imati ozbiljne posljedice kakve su zabilježene u brojnim drugim srednjoevropskim zemljama.

Iako su ekstremne vremenske prilike dio prirodnih ciklusa, sve veći broj i sve veći intenzitet ovakvih događaja povezuje se s klimatskim promjenama. Za razumijevanje uzroka obilnih kiša i poplava te njihove povezanosti s globalnim zagrijavanjem potrebno je razumjeti neke ključne atmosferske pojave.

Jedna je od njih, koja utiče na vremenske prilike na srednjim geografskim širinama sjeverne polutke, kako u SAD-u tako i u Evropi i u Aziji, mlazna struja. To je naziv za brzo strujanje vazduha u gornjim slojevima atmosfere koje se kreće od zapada prema istoku.

Ova struja, među ostalim, djeluje kao barijera između hladnog vazduha iz polarnih krajeva na sjeveru i toplijega na jugu, a učestvuje u formiranju ciklona i anticiklona kao i određivanju putanja oluja.

Naučnici su primijetili da mlazna struja u posljednje vrijeme slabi, usporava i meandrira, odnosno da stvara izraženije krivine.

Ona se pokreće zahvaljujući razlici u temperaturama između toplih tropskih područja i hladnih polarnih područja. Topliji vazduh se uzdiže, pa pritisak vazduha pada. Hladni vazduh ponire, zbog čega pritisak raste. Ta razlika u pritisku u kombinaciji s rotacijom Zemlje uzrokuje formiranje strujanja. Kada postoji velika temperaturna razlika između tropskih i polarnih krajeva, atmosferski pritisak se brzo mijenja s visinom i širinom te stvara snažne vjetrove koji čine mlaznu struju.

Međutim, Arktik se zbog klimatskih promjena zagrijava brže od tropskih regiona zbog topljenja leda koji reflektira sunčeve zrake. Kako se površine pod ledom smanjuju, povećavaju se tamnije površine mora i kopna koje snažnije apsorbiraju sunčeve zrake, pa se polarna područja sve brže zagrijavaju. Ovaj efekt poznat je kao polarna amplifikacija.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu kaže da taj proces čini začarani krug otapanja i zagrijavanja.

“To se naziva pozitivnom povratnom spregom za razliku od primjerice mehaničkog njihala koje se samo vraća u ravnotežu”, kaže Grisogono. S globalnim zagrijavanjem i posljedičnim bržim zagrijavanjem u sjevernim polarnim krajevima smanjuje se horizontalni temperaturni gradijent, zbog čega slabi mlazna struja.

Iako je fokus posljednjih dana bio na poplavama u Evropi, one nisu zaobišle ni SAD i Aziju. U SAD-u je posebno puno oborina palo u sjevernoj i južnoj Karolini.

Dijelovi Azije, posebice jugoistočna regiona, zabilježili su početkom septembra obilne kiše i razorne poplave uzrokovane prvenstveno tajfunom Jagi, jednim od najjačih u posljednjih nekoliko decenija. On je prouzrokovao poplave, klizišta i velike infrastrukturne štete u zemljama poput Filipina, Laosa, Vijetnama i Mjanmara.

U Vijetnamu su posebno bili pogođeni Hanoi i provincija Kvang Ninh, gdje je poplava izazvala gubitak stotina života i štetu od oko 1.6 milijardi dolara. U Mjanmaru je više od 631.000 ljudi bilo pogođeno poplavama, a hiljade su evakuirane zbog porasta vodostaja rijeka i potoka.

Ove poplave takođe su povezana s klimatskim promjenama koje pridonose intenzivnijim i dugotrajnijim oborinama u regiji.

Ekstremni vremenski uslovi postaju sve češći i intenzivniji, a naučnici upozoravaju da će se ovaj trend nastaviti.

Kako bi se smanjila šteta od poplava, potrebna su sistemska rješenja i ulaganja u infrastrukturu. Održiva urbana planiranja, poput zamjene betonskih površina propusnijim materijalima i sadnje više drveća, mogu pomoći u ublažavanju posljedica poplava. Takođe, poboljšavanje sistema za rano upozoravanje i bolja koordinacija hitnih službi biće ključni za smanjenje ljudskih žrtava i materijalne štete.

Naravno, klimatske promjene zahtijevaju i globalno djelovanje na smanjenju emisija stakleničkih gasova kako bi se spriječilo daljnje zagrijavanje, no taj cilj nije lako dohvatljiv.

Grisogono ističe da u Hrvatskoj nedostaje klimatski centar, koji bi bio usko povezan s DHMZ-om, PMF-om i ostalim ključnim subjektima, poput poljoprivrede i šumarstva, prometa, turizma i drugo.