Na ostrvu Naksos u Grčkoj pojavili su se novi “turisti” u Alikiju. Na nekoliko sati, more je dobilo roze nijansu kada je jato od 160 flamingosa napravilo pauzu na ovoj divnoj lokaciji.

Jedan fotograf uspIo je da napravi snimak kroz svoj objektiv i predivan prizor podIJelio na Fejsbuku.

Prošlo jato sastojalo se od 70 flamingosa, koji su se zadržali nekoliko sati, a prizor je ovoga puta bio još impresivniji, jer je karakteristična ružičasta boja flamingosa dominirala Alikijem, iznenadivši sve one koji su imali sreće da uživaju u prizoru.
Udruženje za zaštitu divljih životinja Naksosa stalno prati područje Alikija, jer osim flaminga, u lagunu stižu ili se gnezde mnoge druge vrste divljih ptica.

Iako svi želimo da vidimo i fotografišemo ova veličanstvena stvorenja, neophodno je poštovati njihovu potrebu za odmorom. O tome su stanovnici ovog ostrva obavjšteni i trude se da to razumiju i turisti.
Njihovoj ljepoti prolaznici se dive sa ulice, koristeći dvogled ili kamere, ali se niko ne približava jatu.

Šokantni dokumenti objavljeni od strane CIA otkrili su detalje tajne misije da se pronađe nacistički lider Adolf Hitler, deset godina nakon što je, kako se navodi, navodno umro.

Prema više izvještaja iz CIA arhiva, agenti u Južnoj Americi bili su uvjereni da je diktator i dalje živ 1950-ih godina i da je promijenio ime kako ga ne bi prepoznali.

Jedan operativac je čak rekao da su pronašli fotografiju u Kolumbiji na kojoj je bio čovjek koji je ličio na zloglasnog nacističkog lidera.

Iako su savezničke snage pronašle spaljeno tijelo koje sugeriše da je Hitler oduzeo sebi život u njemačkom bunkeru aprila 1945. godine, dokumenti objavljeni 2020. godine otkrili su da su američki obavještajci pokušavali da lociraju njegovo “skrovište u Argentini” samo nekoliko mjeseci nakon završetka Drugog svetskog rata.

Tokom naredne decenije, ta potraga očigledno nije prestajala, a CIA je i dalje razgovarala sa izvorima koji su navodno znali o Hitlerovom tajnom bijegu 1955. godine.

Iako se čini da trag dokumenata završava u novembru 1955. godine, šokantna najava iz Argentine sada ponovo pokreće slučaj.

U martu, predsjednik Argentine, Havier Milej, naredio je svojoj vladi da deklasifikuje sve dokumente o nacistima koji su potražili utočište i bili zaštićeni od strane te zemlje nakon Drugog svjetskog rata.

Argentina je bila poznata kao skrovište za bivše članove nacističke partije koji su bježali od kazne za ratne zločine prije 80 godina, a sada ovi dokumenti mogu dati više informacija o ovom CIA slučaju.

U dokumentima piše kako je američki Ratni departman poslao informacije FBI-u da Hitler možda ima tajno skrovište u hotelu u ljetovalištu u La Faldi u Argentini, piše Daily Mail.

Dokument iz oktobra 1945. godine otkrio je da su vlasnici ovog hotela bili veliki podržavaoci nacističke partije, finansijski su doprinosili šefu propagande Josefu Gebelsu, i postali bliski prijatelji sa Hitlerom.

Prema američkom obavještaju, Hitler nikada nije zaboravio lojalnost ove porodice nacistima i čak je živio sa njima u istom hotelu tokom njihovih odmora u Njemačkoj.

Ratni departman je obavijestio FBI da su bili uvjereni da bi Hitler otišao u hotel ako bi Njemačka izgubila Drugi svjetski rat ili ako bi bio smijenjen sa čela nacista.

Iako su savezničke snage tvrdile da su pronašle spaljene ostatke Hitlera, drugi CIA dokument, objavljen 2020. godine, uključivao je fotografiju čovjeka za kojeg se vjeruje da je nacistički lider, kako sjedi sa prijateljem u Kolumbiji 1954. godine.

Hitler nakon rata živio u Južnoj Americi?
Izvještaj od 3. oktobra 1955. godine jasno je naveo da je američka obavještajna operacija bila u toku kako bi se potvrdilo da li je Adolf Hitler preživio i tajno se preselio u Južnu Ameriku.

Dokument je otkrio da je informator poznat kao CIMELODY-3 razgovarao sa pouzdanim prijateljem koji je služio pod Hitlerovim komandama u Evropi i pobjegao u Marakaibo u Venecueli.

Prijatelj je rekao da je čovjek po imenu Filip Citroen, bivši SS vojnik, tvrdio da je Hitler još uvijek živ u Kolumbiji, da je mjesečno razgovarao sa bivšim nacističkim liderom i da je nedavno napravio fotografiju sa njim.

​Prema izvještaju agenta pod pseudonimom CIMELODY-3, prijatelj bivšeg SS vojnika Filipa Citroena, koji je živio u Marakaibu, Venecuela, obavijestio je CIA u oktobru 1955. da je Citroen tvrdio da je Adolf Hitler još uvijek živ.

Citroen je naveo da je tokom boravka u Tunji upoznao osobu koja je tvrdila da je Hitler i koja je ličila na njega.

Citroen je čak pokazao fotografiju na kojoj sjedi pored ovog čovjeka, nazvavši ga Adolf Šritelmajor. Iako su agenti CIA bili skeptični prema ovim tvrdnjama i smatrali ih glasinama, odlučili su da zabilježe informacije i obavijeste nadređene. ​

Dana 4. novembra 1955, obavještajni štab u Vašingtonu je odobrio da agenti stupe u kontakt sa osobom poznatom u dosijeima kao “GIRELLA” kako bi dalje istražili istoriju Adolfa Šritelmajora u Kolumbiji prije 1955. godine.

Međutim, isti tajni dokument koji je distribuiran agentima u Južnoj Americi takođe je predložio da se odustane od slučaja.

“Osjeća se da bi se na ovo pitanje mogli uložiti ogromni napori uz daleke mogućnosti da se utvrdi bilo šta konkretno”, priznali su obavještajni zvaničnici.

Čini se da nijedan drugi dokument u ovom nizu izvještaja nije javno dostupan u dosijeima CIA sa kojih je deklasifikovana, što sugeriše da je stvar odbačena ili da bilo šta drugo što je otkriveno još uvijek može da skine tajnost od strane američke vlade.

Odluka Argentine da slijedi SAD u uklanjanju povjerljivih podataka sa starih slučajeva mogla bi uskoro da otvori još više informacija o odnosima Pentagona sa nacistima u Južnoj Americi.

Činjenica je da je američka vlada regrutovala bivše njemačke naučnike poslije Drugog svjetskog rata da rade za Ameriku.

Ovaj program, poznat kao Operacija spajalica, na kraju je doveo oko 1.600 njemačkih naučnika u SAD – uključujući Vernera fon Brauna, koji je slavno otvorio put NASA i ranim američkim svemirskim misijama.

Očekuje se da će novi argentinski dokumenti detaljno opisati umiješanost zemlje u “pacovske linije” – tajne međunarodne rute za bjekstvo koje su nacisti koristili da bježe iz Njemačke prije i poslije završetka Drugog svjetskog rata.

Trenutno nije poznato da li će neki od izvještaja koji će uskoro biti skinuti tajnost dodati još neke dokaze u dosijeima CIA o Hitlerovom navodnom bjekstvu od smrti, prenosi Telegraf.

Amerikanci imaju lošiju stopu preživljavanja od Evropljana na svim nivoima bogatstva, a postoji i jaz u preživljavanju između bogatih i siromašnih Amerikanaca, pokazalo je istraživanje Škole javnog zdravlja Univerziteta Braun.

Istraživači su uporedili bogatstvo i stope preživljavanja 73.000 stanovnika SAD i Evrope, starosti 50-85 godina sa ciljem da utvrde da li postoje razlike u očekivanom životnom vijeku između ovih populacija i da li bogatstvo može uticati na preživljavanje.

Utvrđeno je da su tokom protekle decenije Amerikanci znatno češće umirali nego ljudi na Starom kontinentu, kao i da su bogatiji ljudi živjeli mnogo duže od siromašnijih, dok su u Evropi ove disproporcije bile mnogo manje.

„Očekivaniživotni vijeku SAD značajno se smanjuje posljednjih godina. Na svakom nivou bogatstva, Amerikanci imaju višu stopu smrtnosti od Evropljana“, naglašavaju autori studije objavljene u časopisu ” New England Journal of Medicine”.

Istraživanje je pokazalo da su najbogatiji ljudi u SAD imali čak 40 odsto nižu stopu smrtnosti od najsiromašnijih ljudi koji tamo žive.

Ista razlika (40 odsto) utvrđena je između Evropljana i Amerikanaca, s tim što su južni Evropljani imaju 30 odsto nižu stopu smrtnosti, dok je stopa smrtnosti za stanovnike južne Evrope i između 13 i 20 procenata niža nego u SAD.

Najbogatiji ljudi u SAD živjeli su kraće u prosjeku od najbogatijih Evropljana i imali su stope preživljavanja uporedive sa najsiromašnijim stanovnicima zapadnih dijelova Evrope, kao što su Nemačka, Francuska i Holandija.

„Ovi rezultati su jasan dokaz da čak ni najbogatiji Amerikanci nisu zaštićeni od sistemskih problema koji doprinose kraćem životnom vijeku, kao što je ekonomska nejednakost, ili od faktora rizika kao što su stres, ishrana ili opasnosti po životnu sredinu“, rekla je jedna od autora studije, prof. Iren Papanikolas.

Među faktorima koji mogu izazvati velike razlike u preživljavanju između dva kontinenta, istraživači su ukazali na lošije funkcionisanje sistema socijalne zaštite i velike strukturne nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Iako izgleda da utiču na najsiromašnije ljude u Sjedinjenim Američkim Državama, ti faktori na kraju čine da čak i najbogatiji ljudi umiru“, primijetili su istraživači.

Drugi uzroci uključuju faktore kulture i ponašanja kao što su ishrana, pušenje i ograničena socijalna mobilnost.

Na primjer, visoka stopa pušenja i život u ruralnim područjima, što su faktori koji se povezuju sa lošijim zdravljem, bili su češći u SAD.

Naučnici su takođe naglasili da je u SAD veoma uočljiv tzv. efekat preživljavanja.

Poenta je da siromašniji ljudi, lošijeg zdravlja, češće umru ranije, pa imućniji ljudi dominiraju među starijim društvenim grupama.

Ovo stvara iluziju da se nejednakost u bogatstvu smanjuje sa godinama, ali je u stvarnosti drugačije.

„U SAD nejednakost u bogatstvu opada nakon 65. godine isključivo zato što najsiromašniji Amerikanci umiru mnogo ranije“, navela je Papanikolas.

Ona je rekla da bi rezultati trebalo da alarmiraju službenike javnog zdravlja u SAD i da ih navedu da se pozabave rastućim jazom između bogatih i siromašnih.

„Druge zemlje su imale mnogo bolje rezultate, što znači da treba da učimo od njih i da unaprijedimo naš sistem. I ne mora se nužno raditi o trošenju više novca, već o rješavanju faktora koje previđamo i koji mogu imati veliki uticaj na očekivani životni vijek“, zaključuju autori studije.