Connect with us

Svijet

DO 2050. MOGLO BI UMRIJETI 39 MILIONA LJUDI: Prekomjerno korišćenje antibiotika uzrokovalo je globalnu prijetnju

Više od 39 miliona ljudi širom svijeta moglo bi da umre od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u časopisu The Lancet, koja naglašava da je još uvijek moguće izbjeći taj crni scenario.

Već identifikovana kao veliki zdravstveni problem, procjenjuje se da će se otpornost na antibiotike još povećati.

Od 1990. do 2021. više od miion ljudi u svijetu umrlo je upravo zbog posljedica otpornosti na antibiotike, naglasili su autori studije.

Oni su analizirali 22 patogena, 84 kombinacije između patogena i liječenja kao i 11 infektivnih sindroma kod ljudi svih uzrasta iz 204 zemlje i teritorija, koristeći podatke više od 520 miliona ljudi.

Kroz ta tri decenije smrtnost djece mlađe od 5 godina koja bi bila direktna posljedica otpornosti na antibiotike pala je za 50 posto, što je posljedica poboljšanja prevencije i kontrole infekcija u njihovom uzrastu.

Paralelno, smrtnost kod odraslih starosti od 70 godina ili starijih podigla se za 80 posto u tom razdoblju, zajedno sa rapidnim starenjem stanovništva i većom osjetljivošću te populacije na infekcije.

Vrijeme za djelovanje

Što se tiče patogena, smrtnost je najviše porasla nakon infekcija zlatnom stafilokokom otpornom na meticilin (MRSA).

Kada se gledaju gram negativne bakterije, najviše je došlo do otpornosti na karbapeneme, antibiotike širokog spektra.

Sljedećih decenije smrtnost zbog otpornosti na antibiotike samo će rasti, kaže studija.

Broj direktnih žrtava mogao bi dostići 1.91 miliona godišnje u svijetu do 2050., što je skok od više od 67 posto u poređenju sa 2021, pokazuju modeli koje su izradili autori studije.

Do polovine ovog vijeka otpornost na antibiotike igraće ulogu u 8.22 slučaja smrti svake godine, što je porast od 74.5 posto u odnosu na 2021.

Ukupno će između 2025. i 2050. otpornost na antibiotike direktno biti uzrok smrti više od 39 miliona ljudi u svijetu i biće povezana sa još 169 miliona smrtnih slučajeva, ocjenjuju stručnjaci, a mogući su i manje pesimistični scenariji.

Stručnjaci kažu da je “sada vrijeme za djelovanje” da bi se zaštitili ljudi širom svijeta od opasnosti koju predstavlja otpornost na antibiotike.

Studija naglašava potrebu za mjerama koje kombinuju prevenciju infekcija, vakcinaciju, minimiziranje neprikladne upotrebe antibiotika i istraživanja novih antibiotika kako bi se ublažio broj smrtnih slučajeva koji se predviđaju do 2050.

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Svijet

“TRAMP SPREMA MAJKU SVIH BOMBI'”: Ova zemlja je na nišanu najvećeg nuklearnog oružja, evo šta može moćni GBU-43/B

Američka vojska pripremila je planove za napade na iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu koji uključuju upotrebu bombe GBU-43/B, poznatije kao “majka svih bombi”.

Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane “majke svih bombi” protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predjsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, prenio je danas CNN pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem.

Upotreba bombe GBU-43/B, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, u sukobu sa Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju sukoba, ocenjuje CNN.

Ipak, prema riječima više izvora upućenih u interne vojne diskusije o mogućoj primjeni ovog oružja, postoje sumnje u to koliko bi ona bila efikasna u ostvarivanju Trampovih strateških ciljeva ili u promijeni odnosa snaga u ratu.

Kako je naveo jedan od izvora, Tramp je naložio vojsci da pripremi dodatne planove za udare na iranske ciljeve, koji uključuju “značajan dio energetske infrastrukture”, kao i moguću upotrebu pomenute bombe.

Isti izvor navodi da je u planovima navedeno kako bi do napada došlo prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), što sugeriše da bi Trampova administracija mogla da izvede dodatne udare i pokuša da proglasi pobjedu, a zatim brzo povuče sve snage.

Drugi izvor je rekao da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja takođe izričito predviđaju upotrebu bombe GBU-43/B.

Neimenovani američki zvaničnik napomenuo je da vojska prilikom planiranja sastavlja čitav niz opcija za donosioce odluka, od onih najintenzivnijih do onih blažih.

Ciljevi koji zahtjevaju snažnije dejstvo, uključujući one koji se nalaze duboko pod zemljom, iziskuju upotrebu većih bombi, a GBU-43/B je najveća među njima, dodao je ovaj zvaničnik.

Iako je ta bomba, koja se navodi pomoću GPS-a, sposobna da uništi područje veličine devet gradskih blokova, ona, prema riječima izvora, vjerovatno nema sposobnost da prodre dovoljno duboko ispod površine kako bi uništila ona nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita.

Nastavi čitati

Svijet

NEZAPAMĆENI HAOS NA ULICAMA FRANCUSKE! Skoro 8.000 srednjoškolaca privedeno, policija na nogama!

Skoro 8.000 ljudi privedeno je od početka protesta srednjoškolaca u Francuskoj, od kojih je za 26 određen pritvor, pokazuju podaci francuskog Ministarstva pravde objavljeni danas.

Od ukupno 7.950 osoba koje su bile u policijskom pritvoru, 1.177 su punoljetne, a 6.773 maloljetne osobe, prenosi Figaro.

Protiv 2.735 osoba pokrenut je krivični postupak, dok su u 2.225 slučajeva primijenjene alternativne mjere umjesto krivičnog gonjenja, a 1.263 predmeta su obustavljena bez daljeg postupanja.

Protesti francuskih srednjoškolaca počeli su 21. septembra u gimnaziji „Sent Egziperi“ u Kretjeju, u predgrađu Pariza, zbog nedostatka nastavnika i sredstava za rad, a potom su se proširili širom zemlje.

Francuski srednjoškolci traže veća ulaganja u obrazovanje, bolje uslove u školama, više nastavnika i reformu sistema upisa na fakultete Parkursap, preko kojeg se učenici prijavljuju za upis na fakultete i druge programe visokog obrazovanja.

Blokade pojedinih srednjih škola i fakulteta i dalje traju.

Poslije jučerašnjeg, petog velikog dana mobilizacije, danas je bilo blokirano nešto manje od 200 srednjih škola, dok organizatori pozivaju na nastavak protesta.

Istovremeno, srednjoškolske i studentske organizacije pozvale su učesnike da se priključe novom velikom protestu 17. oktobra.

Nastavi čitati

Aktuelno