Connect with us

Društvo

LJUDI SU GLADNI! Idu na mitinge svih stranaka, kao u javne kuhinje, da se NAJEDU

Uz stranačke aktiviste, koji na predizborne skupove dolaze da bi podržali “svoje” ili “špijunirali” političke protivnike, te dokonih radoznalaca, na mitinzima su redovni gosti i oni koji dođu da se – najedu!

Čitaoci Srpskainfo tvrde da u skoro svakom selu ili prigradskom naselju ima takvih “posvuduša”, koji pomno prate kad će koja stranka, u njihovom ili susjednom kraju, podići šator i nakon predizbornih govora poslužiti piće i hranu.

Takvi idu od mitinga do mitinga, strpljivo odslušaju obraćanja kandidata, a potom navale na džabno iće i piće. Ako još ima i muzike, puna šaka brade!

Istina, predizbornih šatorskih hepeninga sa čorbom, hladnim pečenjem i mlakom pivom, ove jeseni je manje nego u prethodnim izbornim ciklusima, ali ih još uvijek ima.

Brojni su mitinzi, na kojima nema ništa “konkretno”, pa čak ni sokova i sendviča, ali takvi su skupovi, u pravilu, slabije posjećeni.

Oni drugi, koji nude “ol inkluziv” paket, mnogo su omiljeniji u širokim narodnim masama.

– Vidio sam da su na skup SNSD došli i neki, koji Dodika ne mogu očima gledati, ali im to ne smeta da se besplatno najedu, napiju i zabave – prokomentarisao je jedan stanovnik Gradiške.

Slične se scene ponavljaju i na mitinzima drugih stranaka.

Mlada Banjalučanka porijeklom iz okoline Doboja, kaže da to nije ništa novo.

– Ima muškaraca, pa čak i žena, koji na isti način obilaze ostveštanje hramova, crkvene zborove, pomene i daće, dakle sve događaje na kojima mogu da besplatno jedu i piju. Predizborni mitinzi su njima samo još jedna prilika za to – kaže naša sagovornica.

Tvrdi da to nisu nužno gladni i siromašni ljudi, više je, kaže, onih koji “vole džabnicu”, pa poslije sebi sličnima naširoko prepričavaju gdje je bila ukusnija čorba ili bolje pečenje, a ko se “osramotio”.

O čemu svjedoči ovakva uvriježena praksa? Da li je “posvuduše”, koje u nekim krajevima, ne baš pristojno, zovu “krmećaci”, na ovakvo ponašanje natjerala glad? Ili je u pitanju očaj, zbog politike bez cilja i smisla, koja građanima nema šta ponuditi osim besplatne hrane i pića, jednom u dvije godine?

Da gladnih ima, možemo vidjeti na svakom koraku. Ozbiljna istraživanja iz ranijih godina potvrdila su da svaki 6. stanovnik BiH preživljava na ivici gladi. Teško da se nakon korona krize, ekonomske dubioze i rastuće inflacije, ta statistika popravila.

Kako je ranije objavio Republički zavod za statistiku RS, u 2022. godini skoro 11.000 stanovnika Srpske nije imalo dovoljno novaca za osnovne potrebe, a njih  22.320 je bilo u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba.

Ovo su samo ljudi koji su evidentirani u sistemu socijalne zaštite, ali armiji siromašnih i gladnih pridružio se i veliki broj penzionera sa mizernim penzijama i radnika koji rade za minimalac.

Samo u Banjaluci više od 2.000 ljudi se hrani u javnim kuhinjama, a među njima je najviše penzionera.

Da li su oni redovni gosti šatortskih predizbornih mitinga? Ili su gladni ljudi isključeni čak i sa ovakvih društvenih zbivanja?

Iako nije akademski obrazovan, Miroslav Subašić, osnivač Udruženja “Mozaik prijateljstva”, koje godinama hrani siromašne Banjalučane, dobro poznaje psihologiju gladnih.

– Siromaštvo i glad imaju više lica. Neki ljudi, koji su iskusili glad, nikad se ne uspijevaju osloboditi straha da, koliko sutra, neće imati šta da jedu. Takvih ima i među našim korisnicima. Neki uzimaju po 2 hljeba dnevno, iako žive sami i dolaze u javnu kuhinju svaki dan, pa ne mogu pojesti, realno, ni jedan čitav hljeb. Oni višak hljeba slažu u zamrzivač – priča Miroslav Subašić za Srpskainfo.

Dodaje da i među korisnicima javne kuhinje “Mozaika” ima mnogo onih koji obilaze sve stranačke mitinge, pa čak i prate čitulje da bi saznali kad je neka sahrana ili daća.

– Sve to rade da ugrabe još jedan besplatan obrok – kaže Miroslav i dodaje da je to i grotesno i tužno.

Akademski pogled nije mnogo drugačiji. Sociologinja Mirjana Čeko smatra da priča o redovnim gostima, koji besplatno jedu i piju na stranačkim skupovima, otkriva mnogo toga: i o politici i o društvu u kojem živimo.

– To, prije svega, ukazuje na nivo siromaštva i nesigurnosti s kojim se mnogi suočavaju. Kada politika postane sredstvo za preživljavanje, onda je jasno koliko su ozbiljni naši problemi – kaže Mirjana Čeko za Srpskainfo.

S druge strane, dodaje naša sagovornica, ovakvi događaji pokazuju i duboko ukorijenjeno otuđenje i beznađe. Građani, umjesto da aktivno učestvuju u političkom procesu, sve su više obeshrabreni.

– Na političke skupove se ne dolazi zbog razgovora o budućnosti ili ozbiljnih rasprava o problemima s kojima se društvo suočava, već zbog trenutne koristi, kratkotrajnog užitka i zaborava. Ova praksa ilustruje ne samo ekonomske nevolje, već i opasno povlačenje iz aktivne uloge u oblikovanju društva – kaže Mirjana Čeko.

Na kraju, ističe ona, ovaj fenomen pokazuje koliko je naša politička scena dehumanizovana.

– Umjesto stvarne političke participacije, imamo “redovne goste” koji su postali dio jednolične mase: obespravljeni, otuđeni, vođeni osnovnim potrebama, umjesto kritičkim promišljanjem i aktivnim doprinosom. Naše društvo, čini se, nije samo gladno u materijalnom smislu, već je gladno i u smislu nade i zajedništva, prepušteno partijskim karnevalima i instant zadovoljstvima – zaključuje Mirjana Čeko.

Related Topics:

Društvo

ZAKUKALA POLICIJA U ISTOČNOM SARAJEVU “Ne možemo sami”

Đorđe Ždrale, koji je osumnjičen za pokušaj ubistva Koste Pandurevića u Istočnom Sarajevu, još je u bjekstvu i u toku je potraga za njim, rečeno je danas, 5. avgusta, iz MUP-a Republike Srpske, odakle su dodali da borbu protiv kriminala ne mogu da završe sami, već je potrebna veća efikasnost pravosuđa.

Mještane Istočnog Sarajeva uznemirila su dva krvava, vatrena i, po svemu sudeći, mafijaška obračuna, koja su se dogodila u nepunih 27 sati.

“Sve bilo zadovoljavajuće”
U pitanju su ranjavanje Koste Pandurevića u nedjelju oko 18.15, za šta je osumnjičen Đorđe Ždrale, te ranjavanje Davora Dabića, u ponedjeljak oko 20.50, iza čega stoji zasad nepoznati napadač.

Tim povodom danas su se iz policije obratili medijima. Branimir Šehovac, načelnik Policijske uprave (PU) Istočno Sarajevo, rekao je da je stanje bezbjednosti na području ove PU u prvih šest mjeseci bilo zadovoljavajuće, sve do prije četiri dana.

“Niko ne može da kaže da policija ne radi svoj posao i radićemo ga i dalje. Želim da pozovem pravosudne institucije da ove predmete uzmu kao prioritet u radu”, rekao je Šehovac.

Akteri obračuna
Siniša Kostrešević, direktor Policije Republike Srpske, naglasio je da MUP radi u kontinuitetu po pitanju lica koja su akteri ovih obračuna u Istočnom Sarajevu.

“Bitno je da se preduzmu adekvatne pravosudne mjere prema tim licima”, rekao je Kostrešević, te potvrdio da je Đorđe Ždrale u bjekstvu i da je za njim u toku intenzivna potraga.

I Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, naveo je takođe da se za Ždralom intenzivno traga.

“Želim da poručim građanima Istočnog Sarajeva da će policija uraditi sve što može u borbi protiv ovog kriminala na području Istočnog Sarajeva”, rekao je Budimir.

Zabrinutost građana
Naveo je da policija ovo ne može da završi sama i govoreći o radu pravosuđu, upitao je zašto neki predmeti traju po pet godina.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić naveo je da postoji zabrinutost sugrađana.

Podsjetimo, blindirani audi A8, za koji se sumnja da ga je u nedjelju koristio Đorđe Ždrale, sarajevska policija je pronašla juče, 4. avgusta, na području Kantona Sarajevo.

Pritom, pripadnici Policijske uprave Istočno Sarajevo uhapsili Aleksandra Nikolića iz Istočnog Sarajeva zbog sumnje da je pomagao u pokušaju teškog ubistva Davora Dabića.

Nastavi čitati

Društvo

OTKRIVENE TAČNE ZARADE NA PUMPAMA U SRPSKOJ! Dozvoljeno im 0,25 KM po litru, a evo sa kolikom maržom distributeri stvarno rade!

Iako je maksimalna maloprodajna marža na gorivo u Republici Srpskoj zakonom ograničena na 0,25 KM po litru, podaci Privredne komore pokazuju da distributeri u praksi posluju sa znatno nižom maržom, dok iz Ministarstva trgovine i turizma ističu da upravo ovakva ograničenja štite građane od naglog rasta cijena goriva.
Uredba o određivanju marže prilikom formiranja cijena naftnih derivata na snazi je od 2021. godine, a njome su propisane maksimalne marže koje svi učesnici na tržištu moraju poštovati.
„Uredbom je propisana maksimalna marža u iznosu od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM po litru u maloprodaji. Riječ je o fiksno utvrđenim iznosima, a ne procentualnim ograničenjima”, navode iz Ministarstva trgovine i turizma RS. Iz Ministarstva ističu da je ovakvo ograničenje jedan od ključnih mehanizama zaštite građana i privrede od prekomjernog rasta cijena.
„Trgovci prilikom formiranja maloprodajnih cijena ne mogu obračunavati marže iznad zakonom propisanih maksimalnih iznosa. Da ovakva mjera daje rezultate potvrđuju i analize Ministarstva, prema kojima Republika Srpska i dalje ima najniže cijene goriva u regionu”, ističu iz Ministarstva trgovine i turizma RS.
Ipak, podaci Privredne komore Republike Srpske pokazuju da trgovci u praksi ne koriste ni približno maksimalno dozvoljenu maržu.

„Prema podacima kojima raspolaže Privredna komora Republike Srpske, distributeri nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj posluju na prosječnoj marži od 0,18 do 0,20 KM po litru”, navode iz Privredne komore RS. Iz Komore objašnjavaju i koji sve elementi, pored marže, ulaze u konačnu cijenu goriva na pumpama.
„Parametri koji utiču na formiranje cijene goriva su akcize, na dizel 0,30 KM i benzin 0,35 KM po litru, takse za puteve 0,15 KM i autoputeve 0,25 KM, PDV 17 odsto, troškovi transporta i visina marže koja je ograničena do 0,25 KM po litru. Ti parametri se dodaju na ulaznu cijenu koja u posljednje vrijeme uveliko zavisi od geopolitičkih dešavanja”, pojašnjavaju iz Privredne komore RS.
Iz Ministarstva dodaju da bi bez ograničenja marži situacija na tržištu goriva u Srpskoj vjerovatno izgledala drugačije.

„U slučaju da ograničenje marži ne postoji, trgovci bi cijene formirali isključivo u skladu sa tržišnim uslovima, bez ograničenja u pogledu visine marže, što bi neminovno uticalo na više maloprodajne cijene goriva u odnosu na sadašnji režim ograničenih marži”, ističu iz Ministarstva trgovine i turizma.
Prema njihovim riječima, mjera se do sada pokazala i kao stabilna, bez negativnih posljedica po snabdijevanje tržišta.
„Od početka primjene Uredbe nisu evidentirani poremećaji u snabdijevanju tržišta koji bi bili posljedica ograničenja marži, a na sastanku koji je nedavno održan sa predstavnicima distributera i trgovaca naftnim derivatima potvrđeno je da je snabdijevanje tržišta Republike Srpske stabilno i uredno”, navode iz Ministarstva trgovine i turizma RS.
Podaci tako pokazuju da ograničenje marže u Republici Srpskoj funkcioniše kao svojevrsna gornja granica koju trgovci u praksi rijetko dostižu, dok istovremeno ostaje ključni mehanizam koji sprečava nagle skokove cijena goriva u trenucima kada tržište postane nestabilno.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI U BiH IMATI KO DA ŽIVI? Objavljena prognoza UN-a do 2100. godine koja je zabrinula region

Prema demografskoj analizi i infografici koju je objavila edukativna platforma, pozivajući se na najnovije projekcije Ujedinjenih nacija (UN World Population Prospects 2024, srednji scenario), nekoliko evropskih i azijskih zemalja suočava se sa dramatičnim demografskim padom do 2100. godine. Na listi od 12 država za koje se prognozira smanjenje populacije veće od 50 procenata, dominantno mjesto zauzimaju zemlje Baltika, Istočne Evrope, kao i države sa područja Zapadnog Balkana.

Prednjače baltičke i istočnoevropske zemlje

Kako navodi GEOINSTA (@geografija_insta) na osnovu podataka UN-a, na vrhu ove liste nalazi se Litvanija, za koju prognoze pokazuju pad sa 2,9 miliona stanovnika u 2024. godini na svega 1,1 milion do 2100. godine (pad od 62%).

Odmah iza nje je Letonija, sa prognoziranim padom od 61% (sa 1,8 miliona na 0,7 miliona), dok je na trećem mjestu Moldavija sa padom od 59% (sa 3,4 miliona na 1,4 miliona).

Visoko pozicionirane i zemlje regiona

Zemlje regiona takođe zauzimaju visoka mjesta na ovoj listi:

Srbija je na 4. mjestu sa prognoziranim padom od 58% (sa 6,6 miliona na 2,8 miliona stanovnika).

Bosna i Hercegovina zauzima 5. mjesto sa padom od 56% (sa 3,2 miliona na 1,4 miliona stanovnika).

Hrvatska se nalazi na 7. mjestu sa padom od 53% (sa 4,0 miliona na 1,9 miliona stanovnika).

Crna Gora je na 10. mjestu sa padom od 52% (sa 0,6 miliona na 0,3 miliona stanovnika).
Pored njih, među 12 najpogođenijih nalaze se i Bugarska (-55%), Ukrajina (-53%), Japan (-52%), Gruzija (-52%) i Mađarska (-51%).

(Buka) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno