Svijet
MOGUĆE DA SE I NE DODIJELI: Ko su favoriti za Nobelovu nagradu za mir?
Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.
Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), Međunarodni sud pravde i generalni sekretar UN Antonio Gutereš među favoritima su za Nobelovu nagradu za mir za 2024. godinu, obilježenu ratovima u Gazi i Ukrajini, ocijenili su evropski eksperti u izjavama za Rojters.
Norveški Nobelov komitet, imajući u vidu ranije odluke, sposoban je da napravi kompletno iznenađenje 11. oktobra, kada tradicionalno objavljuje ko je dobitnik Nobelove nagrade za mir, a nije isključeno ni da ne dodijeli to priznanje.
Kladionice su proglašavale favoritom ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je preminuo u zatvoreničkoj koloniji na Arktiku u februaru, ali on ne može dobiti nagradu posthumno.
Među favoritima kladionica je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali je malo vjerovatno da bi mogao da bude laureat, jer je lider nacije koja je u ratu.
Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.
Direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu Henrik Urdal izjavio je Rojtersu da bi UNRWA mogla da bude takav kandidat, jer radi izuzetno važan posao za palestinske civile koji trpe posljedice rata u pojasu Gaze.
Dodjeljivanje nagrade UNRWA moglo bi, s druge strane, da bude kontroverzno, imajući u vidu izraelske optužbe da su pojedini službenici te agencije učestvovali 7. oktobra 2023. godine u napadu militantne grupe Hamas na jug Izraela, što je bio povod za rat u Gazi. Pojedine zemlje zaustavile su finansiranje UNRWA kao rezultat tih optužbi, ali je većina donatora u međuvremenu obnovljena.
Unutrašnja istraga UN utvrdila je da je devet članova osoblja te agencije bilo umiješano u napad Hamasa i oni su dobili otkaze.
UNRWA, inače, optužuje Izrael da pokušava da rasturi tu agenciju, koja je osnovana 1949. godine, a pruža humanitarnu pomoć milionima Palestinaca u Pojasi Gaze, na Zapadnoj obali, u Jordanu, Siriji i Libanu.
“Petočlani Nobelov komitet, koji imenuje norveški parlament, mogao bi da se fokusira prilikom odlučivanja i na potrebu jačanja međunarodnog svjetskog poretka uspostavljenog poslije Drugog svjetskog rata i njegovu krovnu instituciju – UN, što bi značilo da bi Nobela za mir mogao da dobije Gutereš, samostalno ili sa najvišim sudom UN – Međunarodnim sudom pravde”, izjavio je Rojtersu istoričar Asle Sven, koji godinama proučava Nobelovu nagradu za mir.
Nobelov komitet mogao bi da odluči i da ne dodijeli nagradu ove godine, što se dogodilo do sada već 19 puta, posljednji put 1972.
„Možda bi ove godine Nobelov komitet mogao jednostavno da se uzdrži od dodjele nagrade i skrene pažnju na činjenicu da je ovo zaraćena planeta“, izjavio je rukovodilac Instituta za istraživanje mira u Stokholmu Den Smit.
Nominacije za Nobelovu nagradu za mir su tajna već 50 godina, ali oni koji nominuju mogu da odluče da objave koga su predložili.
Među nominacijama koje su već poznate su Agencija UN za izbjeglice (UNHCR), papa Franja i britanski istoričar prirode i borac za zaštitu divlje prirode Dejvid Atenboro.
Svijet
Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”
Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.
Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao dječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.
“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.
Godine borbe i unutrašnjeg pritiska
Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.
Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.
Tragedija koja je obilježila život
Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.
Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.
Svijet
PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”
Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.
Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.
Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.
Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.
Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.
Svijet
“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori
Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.
Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.
Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Banjaluka3 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Svijet2 dana agoTRAMP: “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao”
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
