Connect with us

Društvo

Kamenolom i ljudski faktor KRIVI ZA KATASTROFU u Donjoj Jablanici?

Vijest o katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini odjeknula je širom svijeta. Mnogi se pitaju da li je sve moglo da bude preduprijeđeno.

Samo na području Jablanice u poplavama i odronima poginulo je 16 osoba, dok su se u Fojnici utopile tri osobe pa se ukupan broj smrtno stradalih popeo na 19. Nadležni navode da se strahuje se da bi taj broj mogao biti i znatno veći.

Naime, u Donjoj Jablanici srušen je veliki broj kuća, urušeni su putevi, mostovi, čak i željeznička pruga. Puno se špekuliše o uzroku ove katastrofe, među građanima se pokreću i pitanja da li je kamenolom uzrok nesreće.

O ovoj temi za N1 je govorio Elmedin Konaković, ministra spoljnih poslova BiH.

“Nekoliko hiljada tona iz tog kamenoloma je napravilo jedan strašan udar na cijelo naselje. Kamenelom je napravio dio brane i onda se voda slila u jednu dolinu. Ljudi su podijelili svoja teška iskustva. U roku od minute se sve desilo. Desilo se oko dva sata iza ponoći. Ne bih da politiziram, čudno je političko vrijeme. Mora se utvrditi na koji način sve to funkcionište. Kamenelom je bio veliki problem. Da li je to priroda svojom snagom, ali ovo što imamo na terenu je užasno”, kazao je Konaković.

“Vlast ima obavezu da učini ono što može. Da utvrde koliko je kamenolom siguran ili ne. Nije bila posljedica izlijevanja rijeke. Dešavala se su se strašne katastrofe u mnogo snažnijim zemljama. To je jako teško prevenirati. Institucije imaju svoju odgovornost. Mislim da je bilo nemoguće spriječiti”, kazao je on.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak u razgovoru za N1 je otkrio da je na terenu i kriminalistička policija koja istražuje kako je došlo do klizišta.

“Žalosno je ovo što se desilo, sve nas je iznenadilo. Padavine nisu bile toliko obilne da bi se ovo desilo, nešto je po srijedi. Tu je i kriminalistička policija koja je tu da utvrdi zbog čega se dogodilo klizište”, naveo je Isak.

Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, kazao je da istraga treba da pokaže šta se moglo da uradi, a nije se uradilo.

“Neka istraga pokaže da li je moglo šta prije da se uradi i da li se moglo na vrijeme reagovati, ali postavlja se pitanje ko može protiv prirode i da li je zaista bilo moguće predvidjeti takvu situaciju? Nemojte u svemu tražiti krivca, nemojte u svemu tražiti nečiju odgovornost. Mislim da svi u ovom trenutku moramo biti složni i ujedinjeni da što prije otklonimo posljedice poplava koje su pogodile naše opštine u BiH i da svima onima koji su povrijeđeni pružimo adekvatnu pomoć, a da sve porodice koje su nekoga izgubile u nama pronađu utjehu i razumijevanje”, naveo je Nešić.

Potom je dodao: “Vidio sam taj kamenolom i zaista ne znam da li neko ima dozvolu za njegovo postojanje. Odmah da kažem da sam protiv nelegalne sječe šuma, uništavanja korita rijeka i svega onoga što može dovesti do prirodne katastrofe i ugroziti okolinu u kojoj žive ljudi. Apsolutno sam za red i da odgovaraju svi oni koji krše zakone”, naglasio je Nešić.

Kako bi se pomoglo unesrećenim u poplavama, organizacija Pomozi.ba otvorila je humanitarni broj. Tako pozivom na 17 039 donirate 2 KM.

Related Topics:

Društvo

DANAS JE TOMINDAN! jedan običaj morate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Svetog apostola Tomu, praznik u narodu poznat kao Tomindan.

Sveti apostol Toma bio je jedan od dvanaestorice prvoapostola Hristovih.

Širio je hrišćanstvo u Palestini, a potom u Persiji i Indiji, gdje je usmrćen kopljima.

Mošti su mu u četvrtom vijeku prenesene u grad Edesu, a potom u Carigrad.

Tomindan mnoge porodice u Republici Srpskoj i Srbiji proslavljaju kao krsnu slavu.

Narodna vjerovanja i običaji
U nekim krajevima Srbije vjeruje se da ovaj svetitelj štiti domaćinstvo od vukova. Srbi vjeruju i da je Sveti Toma od oblaka oduzeo pečat zahvaljujući kojem narodu donosi kišu kao blagodet, a ne oluje koje uništavaju sve pred sobom.

Srbi vjeruju i da bi Sveti Toma, kad bi se naljutio, zemaljskom svijetu mogao da donese i drugi potom, ali u tome ga koči Presveta Marija, koja ga nadgleda. Na Tomindan koji nije crveno slovo se obično nikud ne ide i postoji izreka “Sveti Toma, sedi doma”.

Dok se u nedelju po Uskrsu slavi događaj vezan za “neverovanje” Tomino, u subotu je dan posvećen samom apostolu. Sveti Toma je poznat i kao Neverni Toma, jer je smatrao da nije moguće da je Isus vaskrsao. Prema Novom zavetu, kada se Hrist pojavio pred njim i ponudio mu da opipa rane, Toma je uzviknuo reči po kojima je upamćen:

– Gospod moj, i Bog moj! Zbog toga se danas u narodu onaj ko odbija da poveruje u nešto zove ”neverni Toma”. Veruje se da je on bio jedini od svih apostola koji je propovedao izvan granica tadašnjeg Rimskog carstva.

Širio je hrišćanstvo najpre u Palestini, potom u Persiji, a stigao je i do daleke Indije, gde je navodno umro mučeničkom smrću. Tomindan mnoge porodice u Srbiji obeležavaju kao krsnu slavu, a kako je prema narodnom verovanju Toma važio za vrednog i radnog, on se smatra zaštitnikom raznih zanatlija – drvodelja, bačvara, stolara, bunardžija i zidara.

Pripreme za slavu
Nekoliko dana pred slavu, u domu počinju pripreme, kako bi se svetac zaštitnik proslavio što svečanije. Kuća se rasprema i čisti, ukućani kupuju po nešto novo od odjeće, naročito za djecu, da se baš tog dana “ponove”. U kući treba da je svečana atmosfera i vedro raspoloženje, prenosi Espreso.

Dan uoči slave, domaćica kuće mesi kolač od čistog pšeničnog brašna, u koji se dodaje malo bogojavljenske i osvećene vodice pred slavu. Kolač se ukrašava raznim ukrasima od prostog testa (brašno i voda). na centralnom delu treba da se nađe ukras sa simbolom ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, dan idealan za šetnju

U Bosni i Hercegovini se očekuje sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ujutro uglavnom vedro i hladnije, oko rijeka i po kotlinama magla i niska oblačnost. U nastavku dana preovladavaće sunčano uz promjenljivu oblačnost, dok će uveče doći do postepenog naoblačenja od zapada.

Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od jedan do pet, na jugu do devet, a u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna dnevna temperatura biće od 13 do 16, na jugu oko 19 stepeni, u višim predjelima od devet stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

POJAVA KOJA SE RIJETKO VIĐA: Stručnjaci upozoravali na “lažnu jesen”, ali je drveće zadesio drugi fenomen

Neuobičajeni vremenski obrasci predstavljaju veliki izazov za meteorologe koji pokušavaju da predvide kakva će biti nadolazeća godišnja doba.

Najtoplije ljeto ikada zabilježeno u Velikoj Britaniji, dovelo je do stvaranja ogromnog broja šumskih plodova, poput kestenja, žirova i bobičastog voća, ali stručnjaci ipak upozoravaju na fenomen poznat kao “lažna jesen”.

Britanska dobrotvorna organizacija za zaštitu prirode “National Trust” je istakla da je zbog suvih i toplih uslova u pojedinim oblastima nastupila “lažna jesen” kada drveće ranije odbacuje lišće.

Ipak, predviđa se da će u narednim sedmici u toj zemlji biti zabilježena “duga i živopisna” jesen, ali uz nezaobilazne klimatske uslove.

Neuobičajeni vremenski obrasci predstavljaju veliki izazov za stručnjake koji pokušavaju da predvide kakva će biti nadolazeća godišnja doba.

Bobičastog voća, žirova i gljiva već ima u obilju, ali ove godine su određene vrste proizvele ogroman broj plodova.

“National Trust” je saopštio da Velika Britanija proživljava “godinu šumskih plodova” koja se obično događa jednom u svake četiri godine.

Fenomen podrazumijeva da drveće i žbunje daju više hrane nego što bi životinje mogle da pojedu.

Emili Čendler, glavna baštovanka parka Danam Mesi (Dunham Massey), navela da je količina žirova koja je viđena ove godine “najveća ikada”.

Njena koleginica iz botaničke bašte Rovalen (Rowallane) u Sjevernoj Irskoj, Kler Meknali, potvrdila je da je zabilježena najbolja sezona bobičastog voća u posljednjih pet godina.

Iz dobrotvorne organizacije su saopštili da su vremenski uslovi usporili početak “lažne jeseni” kada se biljke suše i odbacuju lišće i plodove ranije nego što je uobičajeno. Ipak, septembarske kiše su dosta pomogle da stvari nastave da idu svojim predviđenim tokom.

Ipak, u Zapadnom Saseksu su neka stara stabla počela da se suše, a druga su već odbacila lišće uoči zime.

“National Trust” je u septembru izvijestio o obilnom rodu voća i bundeva. Smatra se da su klimatski uslovi tokom poslednjih godina dovele do “izazovnih uslova za razvoj biljaka”, ali da je bilo dosta voća.

Ipak, sušno vrijeme je ostavilo traga po poljoprivredu, a Nacionalno udruženje poljoprivrednika je u avgustu upozorilo da su nestašice vode značajno umanjile prinose.

Nastavi čitati

Aktuelno