Connect with us

Društvo

12 ZNAKOVA da ste odrasli u TOKSIČNOJ porodici

Za ljude koji su odrasli u nefunkcionalnim porodicama, život može biti težak na načine koje “normalni” drugi ne razumiju.

Ako je vaš partner odrastao u funkcionalnoj porodici, onda on vjerovatno ne zna zašto govorite ili radite određene stvari ili ih ne govorite ili radite. I uvijek se možete osjećati kao da se jednostavno ne uklapate.

Evo 12 znakova da ste odrasli u toksičnoj porodici, čak i ako vam je rečeno da je to normalno:

1. Borite se sa konceptom “normalnog”
Kada odrastete u disfunkcionalnoj porodici, nemate pojma šta drugi ljudi rade, i da li tuđe porodice liče na porodice koje vidite na televiziji ili ne (odgovor: na neki način jesu, nažalost za one koji su odrasli daleko, daleko drugačiji scenariji), piše “Your tango”.

2. Borite se da se oslonite na članove porodice
Za odraslu djecu iz disfunkcionalnih porodica, čudno je čuti druge ljude kako govore stvari poput “Želim da moja mama bude tamo kada se porodim” ili “Nervira me što je moj tata otišao poslije samo nekoliko sati”. Za ljude koji se oslanjaju samo na sebe, a možda i na prijatelje, može biti zapanjujuće čuti o tome kako roditelji drugih ljudi pomažu djeci, finansijama i, što je najteže, pružaju emocionalnu podršku. Ovo nije svijet onih koji su odrastali u disfunkcionalnoj porodici, koji su naučili da ne očekuju nikakvu podršku, iako često može pružiti podršku ove prirode.

3. Mučite se da razumijete šta je dobar roditelj
Za one koji su odrasli ignorisani, zanemareni ili verbalno ili fizički zlostavljani, imati djecu može biti zastrašujuće. Drugi ljudi mogu reći stvari poput “Samo mislim, šta bi moja mama uradila?”. Ovo je 180 stepeni suprotno od načina na koji bi djeca iz toksičnih proodica uradila. Ponekad, kada posmatrate uporne, ali dobronamjerne interakcije između roditelja i djece, kao što su roditelji koji se raspituju o osjećanjima u vezi sa manjim događajem, a onda ih opširno potvrđuju, svjedoci ste hrabrih napora ljudi sa nultim referentnim okvirom za pozitivno roditeljstva, koji se ipak hrabro trude da odgajaju srećnu i zdravu djecu.

4. Mučite se sa oslanjanjem na baku i djeda
Za ovakve ljude može biti veoma bolno da na društvenim mrežama vidi slike prijatelja sa njihovim roditeljima i djecom, sa natpisom “Tri generacije” ili slično. Ideja da ostavite djecu pod brigom svojih roditelja čak i na nekoliko sati je zastrašujuća za mnoge koji dolaze iz toksičnih porodica.

5. Borite se sa karijerom i finansijskom nestabilnošću
Za neku djecu koja su odrasla u haotičnim porodicama, sa gubitkom posla i finansijskom nestabilnošću, nijedan odrastao čovjek možda nije imao vremena, sklonosti ili mogućnosti da pruži bilo kakav doprinos o potencijalnim prilikama za obrazovanje ili puteve karijere za adolescenta. Umjesto da imaju roditelje koji pokušavaju da njeguju talente i snage djeteta, “toksični” roditelji djece se često bore da prežive. Često savjetuju djecu da se zaposle odmah poslije srednje škole jer ne vjeruju visokom obrazovanju i kreditima za fakultet.

6. Mučite se sa zdravim romantičnim vezama
Za ljude koji su vidjeli udaljene, emocionalno zatvorene odnose između svojih roditelja, može biti gotovo nemoguće shvatiti kako treba da izgleda zdrava veza ili brak. Često su djeca iz ovakvih porodica zavisnici od ideje o završecima romanse. Mogu da pribjegnu disfunkcionalnom ponašanju koje su videli kod kuće, kao što je povlačenje od partnera, verbalno zlostavljanje ili varanje, da bi zadržali interesovanje partnera, ili čak samo zato što nemaju drugi šablon u glavi kako da se ponašaju u dužem vremenskom periodu.

7. Borite se sa odgovarajućim granicama
Za ovakve ljude može biti teško znati šta su zdrave granice, bilo za sebe ili za druge. Kada prijatelj kaže da mora da prekine razgovor, čovjek koji je rastao u nezdravoj porodici se može plašiti da ga prijatelj mrzi. Roditelji ulaze u sobe bez kucanja, govore bilo šta što im padne na pamet čak i ako je neprikladno da djeca čuju, a djeca mogu biti svedoci stvari koje bi trebalo da rade nasamo. Neangažovane porodice imaju krute granice, koje se manifestuju u hladnim, ravnodušnim, nepodržanim i emocionalno povučenim porodičnim odnosima. Komunikacija kroz porodične podsisteme je otežana i komplikovana, a članovi porodice funkcionišu kao odvojeni entiteti, a ne kao dio jedinstvene cjeline.

8. Mučite se da upravljate novcem
U domovima u kojima je novac preusmjeren na upotrebu supstanci, kockanje ili druge nefunkcionalne namjene, roditelji često nisu u mogućnosti da plate kiriju ili račune na vrijeme. Kao odrasli, mogu se teško boriti sa upravljanjem sopstvenim novcem, pa čak i kada dobiju dobro plaćeni posao, možda će i dalje živjeti od plate do plate.

9. Borite se da održite čistu kuću
Djeca iz mnogih različitih tipova disfunkcionalnih porodica, poput onih u kojima postoji gomilanje, socijalna anksioznost, depresija i još mnogo toga, nikada ne nauče kako da dom održavaju u čistom i prijatnom stanju.

To je zato što nikada nema posjetilaca, a bez ikoga ulaska u kuću, ona se progresivno pogoršava, a roditelji koji se bore sa većim problemima često nemaju energije ili želje da je očiste.

10. Borite se sa brigom o sebi
Ljudi koji su rasli u nezdravim porodicama se često bore sa zdravom ishranom, vježbanjem i davanjem prioriteta sopstvenim potrebama ili zdravlju na bilo koji način. Oni prolaze pored ordinacije zubara ili doktora, čak i ako imaju finansijska sredstva da idu redovnije.

To je zato što su roditelji zanemarili ove potrebe u djetinjstvu, pa dijete nikada ne ulazi u razmišljanje o brizi za ove potrebe čak ni u odraslom dobu.

11. Borba sa zdravim imidžom tijela
Djeca čija tijela nisu bila dobro voljena u detinjstvu, bilo kroz kritiku, nisu bila hranjena ili zbrinuta, ili su bila zlostavljana, imaju velike poteškoće da vole svoje tijelo u odraslom dobu.

Djeca čiji su roditelji imali poremećaje u ishrani, bila su izložena samomržnji kod roditelja i vjerovatno su naučila da modeliraju ovo ponašanje od vrlo ranog doba.

12. Mučite se da pričate ljudima o djetinjstvu
Ovo je ključno pitanje koje muči ljude u toksičnim porodicama koji žele da se zbliže sa prijateljima ili partnerima. Žele da podijele nešto od onoga što im se dogodilo, ali su im u djetinjstvu često govorili “Ne govori nikome šta se dešava u ovoj kući” bilo direktno ili indirektno.

Žele emocionalnu podršku od drugih, ali se plaše da drugi neće razumijeti ili će ih gledati sa gađenjem ili ih ismijavati. Ovo ostavlja te ljude usamljenim i izolovanim, prenosi Ona.rs.

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno