Connect with us

Društvo

NAKON KATASTROFALNIH POPLAVA privreda će godinama trpjeti posljedice

Nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile nekoliko opština u Federaciji BiH, ugroženo je poslovanje privrede, a situaciju dodatno usložnjava otežana putna infrastruktura, posebno željeznička.

Naši sagovornici ističu da ovakve teške, vanredne i krizne situacije nesumnjivo ostavljaju i ekonomske posljedice na državu.

Igor Gavran, ekonomista, ističe za “Nezavisne novine” da još nije poznato koliko će posljedice trajati, a prije svega šteta je na željezničkoj i putnoj infrastrukturi.

“Također, u ovom trenutku ekonomski efekti zaista nisu prioritet jer još imamo ljudske žrtve i nestale, a nikakva ekonomska šteta se s tim ne može usporediti. U svakom slučaju, svaki dan, pa i nekoliko sati prekida redovnog transporta robe putem željeznice i drumskog prijevoza stvara velike gubitke. Kratkoročne direktne, zbog većih troškova transporta zaobilaznim putevima, za drumski prijevoz – roba koja se prevozi samo željeznicom nema prihvatljive alternativne pravce. Dugoročne indirektne, ako prekidi potraju i dođe do otkazivanja narudžbi ili zahtjeva za kompenzaciju štete od kupaca”, kazao je Gavran.

Ističe da takođe može biti i efekata na cijene robe zbog većih troškova prevoza.

“A sve to uz ogromnu materijalnu štetu i za pojedince i porodice, i za privredu i za javnu infrastrukturu, koji će zahtijevati dugoročni proces obnove”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

Dodao je da će obnova, opet, imati pozitivne efekte na one koji će izvoditi radove, firme i radnike, jer će ostvariti prihode koje inače ne bi.

“Ali, i pored svega navedenog, zaista je prerano govoriti o konkretnim iznosima štete i ključni faktor koji će uticati na ukupnu štetu je koliko brzo ili sporo će se izvesti opravke i obnova”, pojasnio je Gavran.

Dodao je da već postoje neke procjene, koje, kako kaže, govore o dnevnim gubicima samih željeznica od nekoliko stotina hiljada KM, ali sve su to ipak procjene i presudno je trajanje.

“Jedino je da je šteta multimilionska, a sada je do vlasti da je umanji tako što će organizovati obnovu brzo i efikasno, a ne kao što obično čine. I naravno, u ovakvim okolnostima kod nas se obično skoro pa podrazumijeva korupcija i već ako nje ne bi bilo, šteta bi se umanjila”, zaključio je Gavran.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se ljudske žrtve ne mogu ni sa čim porediti.

“Mislim da će na područjima koja su pogođena poplavama imati ekonomske posljedice i da se to neće moći riješiti sigurno godinama”, kazao je Ćorić.

Pojašnjava da, ako se gleda privreda Srpske, stravične poplave koje su se desile ne bi trebalo da imaju prevelik uticaj.

Hadis Bajrić, doktor tehničkih nauka, zaposlen na katedri za Industrijsko inženjerstvo i menadžment na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, rekao je za Bloomberg Adriju da veliku štetu trpe građani i privreda usljed prekida putne komunikacije između Sarajeva i Mostara.

Prosječno na ovoj relaciji, prema zvaničnoj statistici instaliranih brojača saobraćaja, prođe 9.000 vozila.

Bajrić ističe da će korištenje alternativnog pravca preko Foče značiti dodatnih 110 kilometara i dodatna tri sata vožnje.

“Prema važećem obračunu putnih troškova, to znači povećanje troškova prevoza za oko 40 KM. Uz pretpostavku da u vozilu putuju dva putnika u prosjeku i ako se računa s bruto satnicom od 12,30 KM (podatak za FBiH), to znači dodatnih oko 60 KM po vozilu. U zbiru to je 100 KM po vozilu”, navodi Bajrić.

Troškovi su još veći ako se koristi alternativni pravac Sarajevo – Bugojno – Mostar i znače dodatnih 190 kilometara i dodatna tri sata vožnje. To znači povećanje troškova prevoza za oko 70 KM”, ističe Bajrić.

Kako je rekao, prostim množenjem dodatnih troškova s prosječnim brojem vozila od 9.000, uz pretpostavku ravnomjerne disperzije saobraćaja na oba alternativna putna pravca, dolazi se do podatka da blokada putnog pravca Sarajevo – Jablanica – Mostar košta naše društvo 1.000.000 KM po danu.

“Ovo su samo direktni troškovi, a indirektni uvijek budu nekoliko puta veći”, kaže Bajrić.

Nermin Nikšić, premijer FBiH, ranije je rekao da je nakon katastrofalnih poplava ugroženo poslovanje mnogih pravnih subjekata, te privrede generalno.

Izdvojio je “Željeznice FBiH”, koje trpe velike posljedice zbog blokade saobraćaja.

“Imamo informacije da je mnogima ugroženo poslovanje, možda su materijalno najpogođenije ‘Željeznice FBiH’, o čemu nas je informirao direktor. Oni poslovanje uglavnom ostvaruju komunikacijom preko luke Ploče i njima prouzrokuje dnevni gubitak od oko 280.000 KM”, kaže Nikšić i ističe da će za sanaciju stanja vjerovatno biti potrebni mjeseci.

Iz luke Ploče saopštili su da je zbog goleme štete na željezničkoj infrastrukturi na području Jablanice i Konjica željeznički saobraćaj u prekidu, zbog čega je dostava i isporuka tereta vagonima iz luke Ploče trenutno u potpunosti onemogućena.

“S obzirom na razmjere štete, nije poznato kada bi moglo doći do normalizacije željezničkog prometa, tako da u ovom trenutku ni luka Ploče ne može procijeniti vrijeme kada će oštećenja biti popravljena, te omogućen promet preko oštećenih područja”, saopštili su iz Luke Ploče.

“Željeznice Republike Srpske”
Usljed potpunog prekida željezničkog saobraćaja prouzrokovanog velikim oštećenjem pruge na dionici Konjic – Jablanica, na području Federacije BiH, došlo je do potpune obustave prevoza robe “Željeznica RS” preko dijela mreže pruga na tranzitnom pravcu Luka Ploče – Srednja Evropa, a proračun je da je dnevni prihod ŽRS smanjen za više od 55.000 KM”, rečeno je iz “Željeznica Republike Srpske”.

Dodaju da je željeznički prevoz robe prinudno, iz opravdanih razloga, obustavljen za komitente “Alumina” Zvornik Novi, “Elektroprivredu” Republike Srbije, “Studen – Agranu” Brčko i “Gikil” iz Lukavca.

“Obustava je na snazi i za robu koja se prevozi ka i iz luke Ploče u stanicama Doboj, Prijedor, Lukavac i Kreka, kao i tranzitne relacije iz srednje Evrope”, navode iz ŽRS.

Dodaju da su “Željeznice RS” obavijestile komitente, kao i resorno ministarstvo o novonastaloj situaciji, imajući u vidu da je prekidom željezničkog saobraćaja na području FBiH ugrožena i realizacija plana poslovanja, kao i značajno smanjenje prihoda iz osnovne djelatnosti.

Related Topics:

Društvo

U SUBOTU SLAVIMO MITROVDAN! Ovi običaji se vezuju za porodicu – važno je da ih znamo

Mitrovdan se u pravoslavnom kalendaru obilježava 8. novembra i posvećen je Svetom Dimitriju Solunskom, hrišćanskom mučeniku iz 4. vijeka i zaštitniku Soluna. Na ikonama se prikazuje kao mladi vojnik sa kopljem ili mačem.

U crkvenoj tradiciji, on se poštuje zbog istrajnosti u vjeri. Praznik sam po sebi nema propisane radnje vezane za porodicu ili brak. To je važno naglasiti kao početnu tačku: crkveno i narodno ne moraju biti isto.
U narodnoj tradiciji Srbije, Mitrovdan nosi dodatno značenje koje nije vezano za liturgiju, nego za način života u seoskim zajednicama. Smatralo se da je Mitrovdan granični dan: završava se ljetna polovina godine, počinje zimska. Ljetne doba vezuje se za Đurđevdan, zimsko za Mitrovdan. Postoji i stara izreka koja to sažima: Od Đurđevdana do Mitrovdana ljetne, od Mitrovdana do Đurđevdana zimsko.

U praksi, to je značilo da se završavaju poljski radovi. Život se iz bašte, dvorišta i polja seli u kuću. Porodica provodi više vremena zajedno u zatvorenom prostoru. Manje se izlazi. Ima manje fizičkih distrakcija. Sve što postoji u odnosima postaje vidljivije, jednostavno zato što je bliže, prisutnije i nema gdje da se “razliva”.

Zbog ovoga se u nekim krajevima Srbije razvilo narodno vjerovanje da stanje u kući oko Mitrovdana utiče na to kako će proteći zima. U zapisima Vuka Karadžića i kasnijim etnografskim bilješkama stoji izreka: Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime. Ovo nije bilo proročanstvo, nije magija, nije ideja da se “otkriva istina”. To je bilo čisto posmatranje života. Ako postoji napetost, ona se tokom zime pojača jer nema prostora da se izbjegne. Ako postoji mir, taj mir ostaje jer je porodica već u ravnoteži.

Važno je naglasiti i sljedeće: ovo nije crkveno učenje, niti je prisutno u svim krajevima Srbije. Najčešće je bilježeno u istočnim i južnim oblastima, gdje je struktura domaćinstva i ritam rada bili jaki i jasni. Takođe, vjerovanje ne podrazumijeva “sudbinu” niti “kaznu”.

Ne postoji nikakav religijski osnov za ideju da se na Mitrovdan “otkriva istina” ili “presijeca odnos”. To su kasnija internet nadograđivanja, a ne dio izvorne prakse.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U većem dijelu zemlje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove u jutarnjim satima moguća je magla ili niska naoblaka, koja će se tokom dana postepeno razići.

Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 0 do 6 stepeni, na jugu do 9 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 11 do 17, a na jugu zemlje do 20 stepeni Celzijusa.

Prijatne jesenje prilike doprinijeće ugodnom danu, naročito u južnim krajevima gdje će sunce zadržati svoju toplinu i tokom poslijepodnevnih sati.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTEDNJA NIJE OGRANIČENJE, VEĆ OSLOBOĐENJE: Finansijski stručnjak otkrio koliko bismo trebali uvijek IMATI U ŠTEKU

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, a da se ostatak pametno investira. Štednja, u svojoj osnovi, nije samo radnja već način razmišljanja i odnos prema novcu.

Suština je u tome da mi upravljamo novcem, a ne obrnuto. Finansijski stručnjak Dušan Uzelac naglašava da bi svaka osoba trebalo da ima finansijsku rezervu dovoljnu za pokrivanje troškova života u trajanju od dva do pet mjeseci, u slučaju nepredviđenih situacija.

Takva sigurnosna mreža pruža slobodu, omogućava da promijenite posao, izbjegnete zaduživanje ili jednostavno sačuvate mir ukoliko dođe do krize. Štednja nije ograničenje, već oslobođenje. Ona vas štiti od finansijskih stresova i daje vam mogućnost da sami birate svoj ritam života. Na primjer, ako imate stambeni kredit, štednja vam može pomoći da bez straha promijenite posao i izbjegnete finansijski pritisak dok ne pronađete novi izvor prihoda – objašnjava Uzelac.

– Inflacija i rast cijena postepeno umanjuju kupovnu moć novca, pa je važno da štednja ne stoji neiskorišćena, već da se plasira u investicije koje čuvaju njenu vrijednost – dodaje on.

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, dok se ostatak uloži u vidu investicija koje mogu donijeti prinos i zaštititi novac od inflacije.

Gdje i kako ulagati?
Uzelac ističe da su investicije lična stvar, neko vjeruje bankama, neko ulaže u zlato, drugi u nekretnine, berzu ili investicione fondove. Nivo sigurnosti, kaže, zavisi od toga koliko je osoba spremna da prihvati rizik.

– Najsigurnija investicija je ona koju razumijete. Ako vas ulaganje čini nervoznim ili ne spavate mirno zbog njega, to nije prava opcija za vas. Kao što vožnju čamcem drugačije doživljava plivač i neplivač, tako i svako drugačije doživljava rizik. Najbolje je kada imate osjećaj kontrole nad svojim novcem. Biznis je najisplativiji vid ulaganja, ali pošto nisu svi preduzetnici, logično je novac povjeriti onima koji jesu bankama, fondovima ili projektima koji stvaraju profit – objašnjava stručnjak.

Strah od investiranja
Iako mnogi građani zaziru od ulaganja, investiranje ne mora biti opasno ni nepredvidivo. Danas su dostupni različiti oblici ulaganja, od investicionih fondova i berze, do kolektivnih projekata u oblasti nekretnina i proizvodnje.

– Takvi modeli sve su popularniji i kod nas. Na primjer, projekat Investiram na kvadrat omogućava građanima da ulože u jedan, nekoliko kvadrata ili cijeli stan. U okviru tog projekta oko 500 ljudi zajednički finansira izgradnju stambene zgrade i kasnije deli profit. To je oblik kolektivnog investiranja koji postaje sve zastupljeniji – navodi Uzelac.

Tradicionalna Nedjelja štednje, koja se obilježava krajem oktobra, nekada je bila vreme kada su banke nudile visoke kamate i privlačne ponude. Danas to više nije slučaj, period visokih kamata je iza nas, a banke više nemaju potrebu da se bore za depozite klijenata.

– Ako kamata na štednju ne može da prati inflaciju, vi zapravo ne napredujete, samo stojite u mestu. Banka može biti opcija samo ako ne znate gdje da usmjerite novac – kaže Uzelac, prenosi Mondo.

U Srbiji su trenutno dinarske štednje nešto isplativije jer nude više kamate i oslobođene su poreza. Na primjer, na štednju od 100.000 dinara možete godišnje zaraditi oko 4.000 dinara bez oporezivanja. Kod devizne štednje, situacija je drugačija, ako položite 1.000 evra, banka će vam za godinu dana isplatiti oko 40 evra kamate, ali će se na taj iznos obračunati porez od 15%.

Nastavi čitati

Aktuelno