Posebnih ograničenja i zastoja jutros nema na putevima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, osim na dionicama na kojima se izvode radovi, gdje su mogući kraći zastoji i usporeno kretanje, saopšteno je iz Auto-moto saveza (AMS) Srpske.

Na graničnim prelazima Velika Kladuša sa Hrvatskom i Zupci sa Crnom Gorom pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH, a na ostalim prelazima nema dužih zadržavanja.

O stanju na graničnim prelazima vozači se mogu informisati putem veb kamera AMS-a.

Zbog visoke dnevne teperature vozačima se savjetuje da putovanja planiraju u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim i večernjim časovima, te da prave češće pauze tokom putovanja.

Izmjenjen je režim u odvijanju saobraćaja na auto-putu “9. januar” u lijevoj kolovoznoj traci od Kladara kod Doboja prema Banja Luci.

Zbog rekonstrukcije raskrsnice, izmijenjen je saobraćaj na magistralnom putu Prijedor-Kozarac, u naselju Orlovci. Za vrijeme radova, saobraćaj će se odvijati naizmjenično, jednom trakom.

Jednom kolovoznom trakom vozi se na dionici Brod na Drini-Hum od 7.00 do 19.00 časova zbog završnih radova na asfaltiranju kolovoza.

Usporeno se vozi i uz kratkotrajne zastoje na magistralnom putu magistralnom putu Laktaši-Klašnice, u mjestu Jakupovci.

Izmjene u saobraćaju su, zbog radova, na dionici magistalnog puta Dobro Polje-Miljevina na lokalitetu male hidroelektrane B-3, dok povremeno do zastoja dolazi na istom putnom pravcu ali na lokalitetu Sijeračke stijene gdje je u toku sanacija klizišta.

U Kostajnici kod Doboja u toku su radovi u kamenolomu “Grapska-Kostajnica” zbog čega svakodnevno od 10.00 do 16.00 časova dolazi do privremenih obustava saobraćaja na regionalnom putu Doboj-Modriča.

Radovi se izvode na putnim pravcima na području Prijedora, na dionicama Donja Bukovica-Vršani i Vršani-Bijeljina, Brodar-Višegrad gdje je u toku postavljanje rasvjete u tunelima, te na dionicama Brod na Drini-Hum /Šćepan Polje, Srbac-Derventa, Gradiška-Nova Topola-Klašnice.

Zbog izgradnje auto-puteva izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja na dionicama magistralnih puteva Prijedor-Kozarac, Crkvina-Modriča i Rudanka-Doboj.

Deminerski radovi se izvode na regionalnom putu Doboj-Maglaj u mjestu Trbuk, zbog čega će dolaziti do obustave saobraćaja od 11.00 do 16.00 časova, maksimalno 15 minuta u toku jednog dana.

Takođe, deminerski radovi se izbode i u opštini Novo Goražde zbog čega će dolaziti do povremene polučasovne obustave saobraćaja na dionici magistralnog puta Ustiprača–Novo Goražde, svaki radni dan od 8.00 do 15.00 časova.

Na magistralnom putu Podromanija-Mokro-Sumbulovac-Rogoušići-Donja Ljubogošta, u mjestu Rogoušići zbog izvođenja minerskih radova dolazi do povremene obustave saobraćaja svaki radni dan od 12.00 do 16.00 časova.

Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraćaj se odvija jednom saobraćajnom trakom, brzina kretanja vozila ograničena je na 30 kilometara na čas. Preko mosta zabranjen je saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa prelazi 30 tona.

Zbog aktiviranog klizišta, u prekidu je saobraćaj na regionalnom putu Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik Selo, dok je otežan na magistralnom putu Gacko-Tjentište između tunela Čemerno i Surdup, te Foča-Dobro Polje u mjestu Tuhalji.

Na regionalnom putu Kozarac-Mrakovica zabranjen je saobraćaj za teretna vozila, nosivosti iznad 7,5 tona, zbog klizišta, a jednom trakom u dužini od 50 metara vozi se regionalnim putem Prnjavor-Ukrina, u mjestu Vijačani.

Jednom trakom u dužini od 40 metara vozi se regionalnim putem Karanovac-Kneževo, u mjestu LJubačevo. Od 9.00 do 15.00 časova dolaziće do povremene obustave saobraćaja u trajanju od 10-15 minuta zbog sanacije klizišta i radova na proširenju kolovozne trake.

Na putu Rudanka-Stanari u LJeskovim vodama saobraćaj se za putnička vozila odvija usporeno, dok se teretna vozila preusmjeravaju na alternativni pravac preko Jelaha.

U FBiH Obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Jablanica-Blidinje.

Radovi su aktuelni na auto-putu Podlugovi-Sarajevo sjever, kao i na magistralnim putnim pravcima Zenica-Žepče u Topčić Polju, Kladanj-Vlasenice u Vitalju, Tuzla-Šićki Brod /skretanje za Lipnicu/, Ustikolina-Goražde u mjestu Mravinjac, Sarajevo-Pale i Vrhpolje-Ključ.

Granični prelaz sa Hrvatskom u Brčkom otvoren je za putnička vozila do tri i po tone.

Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila iznad pet tona najveće dozvoljene mase. Teretna vozila preko pet tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na granični prelaz Rača.

Šleperi i teretna motorna vozila mogu saobraćati preko graničnog prelaza Šepak od 9.00 do 13.00 i od 22.00 do 6.00 časova. Vikendom mogu prelaziti samo u noćnom terminu.

Sve veći broj očeva u Republici Srpskoj odlučuje da bude prisutan na porođajima svojih partnerki.

Tako je u toku prošle godine bilo njih 483, što predstavlja rast od skoro 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Naime, kako su za “Nezavisne novine” kazali iz Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC RS, ovaj trend pokazuje povećanu uključenost muškaraca u najintenzivnije trenutke rađanja novog života.

“Za prisustvo oca na porođaju potrebno je samo da trudnica lično podnese zahtjev i od dokumentacije je potrebna lična karta. Naglašavamo da se zahtjev za prisustvo na porođaju odnosi na prisustvo osobe od povjerenja, a ne isključivo oca, ali u praksi se najčešće susrećemo da je na porođaju prisutan otac”, kazali su iz UKC RS.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, za “Nezavisne novine” ističe da prisustvo partnera na porođaju ne bi trebalo da bude izuzetak, niti dodatna podrška, već prirodan nastavak bliskosti, povjerenja i zajedničkog roditeljstva.

“Kada muškarac stoji uz svoju partnerku u tom najintenzivnijem trenutku, on je ne spasava, ne preuzima glavnu ulogu, već jednostavno ostaje. On je prisutan, dostupan i, prije svega, pokazuje sposobnost da vidi sve što porođaj jeste. Da vidi da je to i napor, i bol, i snaga, i strah, i neizvjesnost, i ogromna potreba žene da ne bude sama. U tim trenucima, mnogim ženama upravo to postaje najvažnije – da je pored njih neko poznat, neko ko zna kako da diše, ko neće postavljati pitanja, već će držati prostor sigurnosti u haosu koji zavlada. Tada prisustvo voljene osobe nije samo utjeha, to je ono što im pomaže da ostanu povezane sa sobom, da se ne izgube u sistemu, mislim prvenstveno na medicinski sistem, i da znaju da ih neko vidi dok prolaze kroz nešto što je teško i zamisliti, a kamoli doživjeti”, kazala je ona.

Kako dodaje, za muškarce je to možda prvi put da jasno vide kroz šta žena zaista prolazi, bez uljepšavanja i prepričavanja.

“I to mijenja perspektivu. Više to nisu samo ‘mama i beba u bolnici’, dok otac negdje čeka vijesti. Otac je tu – vidi, osjeti i razumije. I tada se nešto pomjeri. Odnos se produbljuje, raste poštovanje i rađa se nova, tiha bliskost. Posebno bih voljela naglasiti da ovakvi trenuci kod nas, u Bosni i Hercegovini, imaju dodatnu vrijednost. U društvu gdje se muška uloga i dalje često veže za distancu, racionalnost i kontrolu, prisustvo muškarca na porođaju ima posebno značenje. Jer kada muškarac uđe u porođajnu salu, on izlazi iz uloge posmatrača i postaje svjedok nečega što duboko oblikuje njegov odnos sa partnerkom, ali i sa djetetom koje dolazi”, kazala je Savanović Zorićeva.

Kako je kazala, ne mora znati šta da kaže, ne mora znati kako da pomogne – dovoljno je da ostane.

“A to ‘ostati’ uz ženu kada joj je najteže, ima veću težinu od svih riječi. Da dijete dođe na svijet gledajući dvoje ljudi koji se ne boje bliskosti, koji su sposobni biti jedno drugom oslonac i kada ne znaju kako će sve izgledati – to ostaje, ne kao uspomena, nego kao temelj. I možda je baš to jedan od najboljih načina da porodica započne – iz zajedništva, a ne iz podjele zadataka”, kazala je Savanović Zorićeva.

Jedan od očeva koji je prisustvovao porodu svoje supruge ističe za “Nezavisne novine” da je to planirao od samog početka.

“Od samog početka znao sam da ću prisustvovati porođaju – mislim da je to potpuno prirodno. Naravno, svako ima svoje mišljenje, a neki muževi nisu psihički spremni i teško podnesu taj trenutak. Čuo sam i za očeve koji su padali u nesvijest. Ipak, ja sam mišljenja da supruga i ja zajedno dobijamo dijete, pa zašto bi ona u tome bila sama”, kazao je on.

Kako je dodao, primijetio je da je bilo mnogo očeva koji su prisustvovali porođaju.

“Nisam bio jedini. Moja supruga se brzo porodila i, srećom, nije bilo većih komplikacija. Ono što mi najviše ostaje u sjećanju jeste prvi kontakt sa bebom, koji je neprocjenjiv, jer sam imao priliku da držim dijete odmah nakon rođenja. To je iskustvo koje bi svaki roditelj trebalo da doživi”, kazao je ovaj ponosni tata.

Srbi danas slave veliki praznik Ivanjdan – koji je posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja.
Staro vjerovanje je da se sunce na Ivanjdan tri puta zaustavlja na nebu, a mnogi smatraju da je priroda došla do sredine ljeta.

Običaj nalaže da se ovog dana pletu vijenci od ivanjskog cvijeća i pale velike brezove vatre nazvane lile.

Ovo paljenje vatri za Ivanjdan dovodi se u vezu sa paljenjem badnjaka uoči Božića, čime se hoće reći da zimsko, božićno sunce ne sija tako visoko kao letnje, ivanjdansko, niti onako toplo greje.

Voda dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana lekovita svojstva, zato se bere ljekovito bilje i pletu vijenci, koje se čuva u kući kao lijek protiv raznih bolesti.
Ivanjdan se može nazvati i Djevojačkim praznikom jer je čitav niz rituala povjeren djevojkama. U mnogim našim krajevima, noć uoči Ivandana djevojke pale ivandanjske vatre, beru cvijeće i trave, pjevaju i pletu vijence. Devojke iz Gruže palile su s večeri živu vatru ili kres, a s vencima ivandanjskog cveća celu noć su igrale i pevale. U ranu zoru su se razilazile, a svaka je nosila ugarak iz vatre, a ispleten vijenac bi stavljala na vrh kapije. Slično se radilo i u čačanskim selima. Sve se to radi u šali pa je djevojački smijeh i cika odzvanjao u noći. Ovdje se takođe vjeruje da ove noći treba hvatati svice i nositi kući.

U vinogradima se ništa ne radi. Vinogradari se čuvaju i da uđu u vinograd tri dana prije i tri dana poslije Ivanjdana. Kažu da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Gružanke devojke posade u saksiji malo žita, a na Petrovdan gledaju kako je niklo.
Ivandan se smatrao značajnim praznikom i za njega je bio vezan čitav niz obreda. Veče pred Ivandan djevojke su brale ivansko (žuto ili crveno) i petrovsko (plavo) cvijeće, stavljale ga na jedno mjesto, a zatim od tog cvijeća plele vijence koje su potom stavljale na sve zgrade, torove, vrata, njive, livade, pa i na krst u selu. Smatra se da ivandanski vijenci predstavljaju Sunce.
U istočnoj Srbiji bilje se bere uglavnom na praznike jer ljudi vjeruju da tada imaju podršku nebesa. Primarijus dr Petar Paunković, koji decenijama istražuje narodnu medicinu u Srbiji, pri Srpskom lekarskom društvu, zabeležio je i vjerovanje da se kroz vijence od upletene jovanove trave, na Ivanjdan, provlače i žene koje nemaju djecu, prenosi Stil.

Potom se kupaju u rijeci da voda odnese urok, zli usud ili bolest. Ukoliko je žena imala nekoliko uzastopnih pobačaja, na dan Svetog Jovana posećuje osobe koje nose ime Stana ili Stanka. Ako ih ima više, obilaze svaku kuću, uzimaju strukove trave iz venčića i prave svoj vjenac. Sa njim na glavi kupaju se u rijeci i vjeruju da će im sledeća trudnoća uspeti.

Kojim god povodom da su pravljeni, vjenčići od jovanove trave (Melilotus officinalis) sutradan se kače iznad ili sa desne strane kućnih vrata. Vjeruje se da će štititi dom od nesreće tokom cijele naredne godine.

U narodu postoji običaj da se ljudi na Ivanjdan bratime i kume “po Bogu i svetome Jovanu” stoga što se Jovan Kristitelj, koji je rođen na Ivanjdan po starom računanju vremena, smatra uzorom karakternosti i poštenja.
Srpska info