Connect with us

Uncategorized

JEZIVO SVJEDOČENJE! Poginula cijela porodica, vatrogasci otkrili STRAHOTE NAKON UDESA

O strahotama prizora nakon nesreće u kojoj je lani poginula četvoročlana porodica Jovanović iz Srbije moglo se čuti od svjedoka tužilaštva na suđenju Bobanu Đekiću (27) iz Prnjavora.

Oni su dali iskaze u banjalučkom Okružnom sudu na suđenju Đekiću, kojeg terete da je, vozeći pijan brzinom većom od 140 kilometara na čas, pasatom 8 naletio na pežo 206, kada je poginula porodica, a jedna od žrtava bila je sedmogodišnja djevojčica.

Kobna saobraćajna nesreća desila se 27. avgusta lani oko 20.30 u Donjim Štrpcima kod Prnjavora i tada su poginuli Aleksandar Jovanović (19), Dejan Jovanović (23) i djevojčica S.J. (7) iz Mačvanske Mitrovice, te Vidosava Jovanović (49) iz mjesta Klenak kod Rume.

Vatrogasac Dragan Aleksić rekao je da su o ovoj nesreći obaviješteni 27. avgusta lani oko 20.37.

Kako je kazao, zatekli su vozilo koje bilo popriječeno na cesti Derventa – Prnjavor i udareno otpozadi.

Istakao je da je vozilo bilo smrskano i da su ga morali sjeći kako bi izvukli povrijeđene, prvo ženu, a potom i dijete.

Aleksić je dodao da je potom u kanalu vidio jednog muškarca kojeg je policajac oživljavao i u tome mu je pomagala žena.

Sa druge strane, Vladimir Radanović, njegov kolega, rekao je da žena i dijete koji su bili zaglavljeni u vozilu njemu nisu djelovali kao da su bili živi i nisu se pomjerali.

“U kanalu je bilo muško lice koje je oživljavao policajac, a čuo sam da je na cesti bilo još jedno tijelo”, kazao je Radanović.

Svjedočio je i Dragan Popović, koji je rekao da je prije nesreće prolazio putem Derventa – Prnjavor i da je na oko 250 metara od mjesta gdje se sve desilo vidio automobil sa upaljenim prednjim svjetlima i žmigavcima, ali to u prvi mah nije povezivao s nesrećom.

Kada je kasnije čuo za tragediju, shvatio da je možda vidio auto koji učestvovao u nesreći. Pošto u svom vozilu ima kameru, snimak je poslao Vedranu Lepiru, koji radi na portalu Prnjavor.info.

Pojasnio je da je na snimku pogrešno vrijeme, što je, kako tvrdi, greška kamere.

Ovaj snimak pušten je u sudnici, a odbrana optuženog je imala prigovore da je snimak nezakonit, nije vještačen i ne može tvrditi da je to vozilo koje je učestvovalo u nezgodi.

Vedran Lepir je potvrdio da je sporni snimak dobio od Popovića, te ga je uredio i objavio na portalu uz tekst o nesreći, a radi se o snimku auta koji stoji pored puta i ima upaljena četiri žmigavca.

“Uz pomoć Google Eartha izmjerio sam daljinu od mjesta gdje se vidi auto na snimku do mjesta nesreće i iznosila je oko 300 metara. Kasnije sam dobio informaciju da je u pitanju pežo i da su u njemu bile četiri osobe”, rekao je Lepir.

Kasnije ga je, kako je kazao, policija zvala i pitala odakle mu snimak i da ga preda, a kada je odbio, rekli su mu da će tužilac tražiti da mu se oduzmu telefon i računar.

“Rekao sam ko mi je dao i snimak. Narezao sam na CD i predao jer da nisam rekao ime, oduzeli bi mi i telefon i računar”, kazao je Lepir.

Đekića terete da je vozeći pasat 8, sa koncentracijom alkohola u krvi od 1,73 g/kg i brzinom od oko 142 km/h, bez kočenja, otpozadi udario u pežo 206, koji je u tom trenutku, kao pješak, gurao Aleksandar Jovanović.

Mladić je odbačen na haubu pasata, a zatim u kanal, te je poginuo, a pežo se zarotirao, pa je vozač Dejan Jovanović udario u šajbu, ispao iz vozila i stradao.

Putnice Vidosava Jovanović i maloljetna S.J. ostale su zaglavljene u autu i zadobile teške povrede, od kojih su preminule.

U vrijeme nesreće na pežou su bila otvorena vozačeva vrata i nije imao uključenu svjetlosnu signalizaciju, a mladić koji je gurao auto nije imao svjetloodbojni prsluk.

Related Topics:

Region

UŽAS! Mladiće napali na plaži u Šibeniku, dočekale ih psovke i prijetnje

Nekoliko mladića došlo je juče popodne na kupanje u Šparadiće kod Grebaštice, u Šibeniku, ali ih tamo nisu dočekali ni mir ni sunce, već prijetnje, psovke, zamahivanje metalnom šipkom i polivanje vodom iz baštenskog crijeva.

Kako navode, stigli su do betonskog mola gdje su ostavili stvari, ali ubrzo su ih napala dvojica starijih muškaraca koji su tvrdili da se nalaze na “privatnoj plaži”, piše Šibenik.in.

Cijeli incident snimljen je mobilnim telefonom, a na snimku se vidi jedan muškarac kako zamahuje metalnom šipkom, dok drugi mladiće i njihove stvari poliva vodom.

Mladići su izjavili da nisu zvali policiju jer su se muškarci nakon kratkog vremena primirili i povukli u kuću.

“Shvatili su da nisu u pravu i povukli se. Mi smo ostali da se kupamo, naravno, ali koristili su strašne riječi, nazivali nas četnicima koji im kvare mir”, izjavili su za Šibenik.in, prenosi Index.

Dodaju da im je čitava situacija istovremeno bila i smiješna i tužna, te da je žalosno što je u Šparadićima obala gotovo u potpunosti zauzeta, puna je betonskih molova i uređenih plaža.

“Prirodne stijene ovdje gotovo da i ne postoje”, napominju.

Prema hrvatskom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve plaže, molovi i morska obala spadaju u pomorsko dobro, što znači da su u vlasništvu Republike Hrvatske i dostupni svim građanima.

“Pomorsko dobro je opšte dobro u vlasništvu države i svi građani imaju pravo slobodnog korišćenja”, navodi se u članovima 11. i 12. Zakona.

Ni vlasnici kuća uz obalu nemaju pravo da ograničavaju pristup plaži, osim ukoliko nemaju važeću koncesiju, a čak i tada su dužni omogućiti pristup u skladu sa zakonom. U konkretnom slučaju u Šparadićima, nije bilo nikakvih oznaka, zabrana ni dokaza da koncesija postoji.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

 

Nastavi čitati

Društvo

NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno