Polazak u školu donosi i veće troškove za roditelje koji pripremaju školarce za novu školsku godinu. Čini se da polazak u školu nikad nije bio skuplji.

U razmaku od pet godina cijene školskog pribora, ali i odjeće znatno su skočile, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Na primjer đački ruksak sa 41,38 KM, koliko je košta 2020. godine, skočio na 61,04 KM.

Za skoro tri puta poskupjela je i sveska. Tako danas košta 1,44, a pet godina ranije koštala je 0,56 KM.

Skuplja je i hemijska olovka. Za pola decenije cijena je rasla od 0,81 KM do 1,17 KM.

Rast cijena nije zaobišao ni odjeću i obuću.

Prema podacima RZS, dječji džemper 2020. godine koštao je 25,78 KM, a danas 26,99 KM.

Dječje sportske patike danas koštaju 79,33 KM, dok su prije samo pet godina koštale 55,64 KM.

View this post on Instagram

A post shared by Републички завод за статистику, Република Српска (@rsstatistika)

Rok za primjenu novog digitalnog sistema za kontrolu ulaska i izlaska iz Evropske unije (Entry/Exit System-EES) sve je bliži i, praktično, već od 12. oktobra počeće se postepeno primjenjivati. U punoj primjeni biće od 10. aprila naredne godine.

Direktor Granične policije (GP) BiH Mirko Kuprešaković u razgovoru za kaže da je to konačna informacija i da definitivno nema odgode za primjenu tog sistema koji će vrlo brzo zaživjeti kao novi način kontrole putnika prilikom prelaska državne granice. Kuprešaković naglašava da GPBiH, tu nema nikakvu obavezu, budući da su svi ti sistemi na graničnim prelazima Republike Hrvatske, odnosno, bilo koje druge zemlje EU.

Praktično, ta registracija i verifikacija putnika kada pristupi postupku granične provjere podrazumijeva, navodi Kuprešaković, da putnici izađu iz vozila u prostor gdje su kamere i gdje će se obaviti skeniranje lica i otisak prstiju, odnosno, biometrija.

Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom narednom ulasku što znači da će takav postupak morati proći samo jednom.

“Vidjet ćemo kako će to funkcionirati na graničnim prijelazima, hoće li to stvoriti veće gužve, a naravno tako će biti i na zračnim lukama. Nama bi, najiskrenijeg sam mišljenja, bilo najbolje da čim prije postanemo dio Evropske unije i da naša granica Šengena ide na susjedne zemlje.

Ubijeđen sam da mi to možemo. Dapače, svi uvjeti Evropske unije koji su postavljeni pred Graničnu policiju BiH su ispunjeni i sad je samo pitanje određene implementacije”, govori Kuprešaković.

Podvlači da su na nedavno održanom sastanku s predstavnicima Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) predložili da njihove jedinice budu na granicama BiH sa svim susjednim zemljama.

(Avaz)

Pravoslavna crkva i vjernici 28. avgusta obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Velika Gospojina.

Ovaj praznik posvećen je uspomeni na smrt Bogorodice i njenom vaznesenju na nebo, kada je, prema predanju, “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.

Srpski narod oduvijek je imao posebno poštovanje prema Bogorodici. Despot Stefan Lazarević je, obnavljajući Beograd u 15. veku, zapisao:

„Došavši, nađoh najkrasnije mesto od davnina, preveliki grad Beograd, koji je po slučaju razrušen i zapusteo. Sazdah njega i posvetih ga Presvetoj Bogorodici.“

Otuda mnoge crkve i manastiri u Srbiji nose upravo njeno ime.

Običaji i vjerovanja
Velika Gospojina se obilježava saborima i vašarima, a jedan od najpoznatijih održava se kod ženskog manastira u Rakovici, nedaleko od Beograda.

Zaštitnica majki i porodilja – U narodu se vjeruje da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića, a posebno žena i majki.

Žene ne rade – Na ovaj dan žene ne bi trebalo da obavljaju nikakve teške poslove, niti da započinju nove, već da vrijeme posvete molitvi i poštovanju Bogorodice.

Ljetnji i jesenji poslovi – Prije Velike Gospojine trebalo bi završiti sve ljetnje poslove, dok se sa jesenjim radovima počinje tek poslije Male Gospojine (21. septembar).

Ljekovito bilje – Trave i bilje ubrane na ovaj praznik smatrale su se naročito ljekovitim. Posebno se beru borovnice, kantarion i druge trave, jer se vjeruje da donose zdravlje i blagostanje u domu.

Ikona u kući – Ikona Presvete Bogorodice treba da se nađe u svakom hrišćanskom domu. U nekim krajevima vjerovalo se da boja sastrugana sa ikone, pomiješana s vodom, pomaže u liječenju ženskih bolesti, prenosi Stil.

Šta svaka žena treba da ima na trpezi
Po narodnom vjerovanju, svaka žena bi na Veliku Gospojinu na trpezi trebalo da ima posnu hranu i hljeb, jer hljeb simbolizuje mir, blagostanje i zajedništvo u porodici. Takođe, obavezno se priprema i svježe voće ili bilje ubrano tog dana.

Tradicionalno se na praznik priprema posna trpeza, jer se Uspenje Bogorodice slavi u vrijeme posta.