Connect with us

Svijet

I TO SMO DOČEKALI! Bajden se izvinio Indijancima

Američki predsjednik Džozef Bajden uputio je javno izvinjenje američkim starosjediocima – Indijancima zbog državnog školskog sistema internata, koji je decenijama odvajao djecu indijanskog porijekla od roditelja, označivši to kao “mrlju u američkoj istoriji”.

“To je grijeh koji nosimo na duši. Nema izgovora za to što je za ovo izvinjenje bilo potrebno 50 godina”, rekao je Bajden tokom posjete indijanskom rezervatu u dolini rijeke Hile u Arizoni.

Bajden je u obraćanju govorio o zlostavljanju i smrti indijanske djece, kao posljedicama politike federalnih vlasti, rekavši da je to nedovoljno poznata i sramna prošlost koja se mora objelodaniti, prenio je Glas Amerike.

“Generacije indijanske dece su ukradene i odvedene na mjesta koja nisu poznavali, među ljude koje nikada ranije nisu sreli i govorili jezik koji nikad nisu čuli. Te zajednice su ućutkane. Graja i dječja igra su iščezli. Oduzeta im je odjeća, a kosa – koja se smatrala svetinjom, odsječena. Imena su im doslovce izbrisana, zamijenjena brojevima ili engleskim”, podsjetio je Bajden.

Ukazao je da su mnoga od te djece u internatima pretrpela emocionalno, fizičko i seksualno zlostavljanje.

“Stotine su umrle, a oni koji su se vratili svojim domovima bili su ranjeni, u fizičkom i psihološkom smislu. Čak i nakon usvajanja Zakon o građanskim pravima 1964. godine, zločini prema njima su nastavljeni”, naveo je Bajden.

Otkako je Bajden postao predsjednik, ministarka unutrašnjih poslova Deb Haland i njeno ministarstvo sproveli su prvu federalnu istragu o indijanskom internatskom sistemu.

U SAD je bilo više od 400 takvih škola tokom više od 150 godina.

Haland je prva američka ministarka iz redova zajednice Indijanaca.

Bijela kuća je saopštila da su se decenijama savezni internati upotrebljavali za asimilaciju djece starosjedilaca u bjelačko društvo.

Njih najmanje 973 preminulo je u, kako je označeno, nasilnom internatskom sistemu američke vlade tokom perioda od 150 godina koji je okončan 1969. godine, prema podacima američkog Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je od američkih vlasti zatražilo da upute izvinjenje.

Uz to, najmanje 18.000 djece, od kojih su neka bila uzrasta od četiri godine, oduzeto je roditeljima i prisiljeno na asilimilaciju.

Odluku o ukidanju internatskog sistema školstva za Indijance 1968. godine donio je američki predsjednik Lindon Džonson.

Svijet

POREMEĆAJ U MEDIJIMA, TRANSPORTU, ŠKOLAMA: U Italiji danas generalni štrajk, svi ključni sektori u zastoju

Generalni štrajk u Italiji danas će zahvatiti gotovo sve ključne sektore – od željeznica, autobusa i metroa, do avio-saobraćaja, škola, zdravstva i medija, objavili su mediji.

Sindikati Cobas, USB, SGB i CUB najavili su za danas cjelodnevne prekide rada i masovne proteste u većim gradovima.

Sindikati zahtevaju “velike investicije” u javne službe – zdravstvo, obrazovanje, univerzitete i transport, uz ocjenu da je postojeći ekonomski plan “nedovoljan”.

To je prvi od dva velika štrajka najavljena za naredne sedmice – drugi, u organizaciji CGIL-a, zakazan je za 12. decembar.

Najveći poremećaji su u železničkom saobraćaju: FS grupa (Trenitalia, Trenitalia Tper i Trenord) obustavila je rad od sinoć i on će trajati do večeras do 21 čas, prenio je Korijere dela sera.

Otkazivanja i kašnjenja su široko rasprostranjena, uz poštovanje zakonskih “zaštićenih” termina za regionalne linije između 6.00-9.00 i 18.00-21.00.

Zastoji se očekuju i nakon formalnog završetka obustave, a putnicima se savjetuje da provjere status polaska prije odlaska na stanicu.

U Rimu Usluga ATAC mreže gradskih prevoza i njenih podizvođača garantovana je samo u periodima od početka rada do 8.29 i od 17.00 do 19.59.

U Milanu današnji saobraćaj teče normalno, ali je za 30. novembar najavljen četvoročasovni štrajk bankomatskog osoblja.

U Napulju autobusi i tramvaji rade samo u dva intervala: od 5.30 do 8.30 i od 17.00 do 20.00.

Poremećaji se očekuju i u vazdušnom saobraćaju, uz zagarantovane letove između 7.00 i 22.00 i 18.00 i 21.00, uključujući čarter letove i veze sa ostrvima.

Štrajk u obrazovanju obuhvata nastavno i administrativno osoblje, pa se očekuje da časovi počnu kasnije ili budu skraćeni.

Zdravstveni radnici učestvuju u protestu uz prilagođavanje rada kako bi se minimalne usluge održale.

Sindikati u javnom sektoru zahtijevaju više ulaganja u infrastrukturu i veću stabilnost zaposlenih.

Novinari su prvi put poslije više od deset godina stupili u cjelodnevni štrajk.

Nacionalna federacija štampe (FNSI) zahtijeva obnovu kolektivnog ugovora koji nije ažuriran od 2016. godine, kao i jasna pravila o korišćenju vještačke inteligencije u redakcijama.

Posljedica je 24-časovni prekid rada, od 6.00 ujutru, zbog čega brojne onlajn redakcije danas nisu ažurirane ili rade u ograničenom režimu.

Širom zemlje očekuju se dalji poremećaji sve dok se radnici u ključnim sektorima ne vrate na posao, a sindikati najavljuju nastavak protesta ukoliko ne dođe do pregovora sa vladom, ističu mediji.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAJAVIO UDARE NA VENECUELU: “Kopnena akcija kreće veoma brzo”

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

“Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

“Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

Pritisak na Madurov režim
Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI PODACI O ŽRTVAMA: Požar u Hong Kongu odnio 128 života

Broj poginulih u požaru u stambenom kompleksu u Hong Kongu porastao je na 128, javila je Kineska centralna televizija.

U izvještaju se navodi da je 79 ljudi povrijeđeno.

Požar je u srijedu, 26. novembra, zahvatio osam nebodera u Hong Kongu.

U ranijim izvještajima navedeno je da je poginulo 94 ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno