Connect with us

Region

BIOLOG UPOZORAVA “PREDATORI S JUGA dolaze u Jadran, komarci donose EGZOTIČNE BOLESTI”

​U Jadransko more prodire flora i fauna iz toplih mora, a neke vrste koje smatramo zavičajnima zbog nepovoljnih klimatskih uslova napuštaju prebivališta i osvajaju druge prostore.

Globalni rat već traje, a objavila ga je priroda ljudskom rodu i, po svemu sudeći, izaći će kao pobjednik ako se ne urazumimo, upozorava biolog Aljoša Duplić iz Zavoda za zaštitu prirodne sredine, jer ekosistem zbog zagrijavanja sve više ugrožavaju opasne invazivne vrste.
Posljedice tog sukoba već decenijama su očigledne i na području Hrvatske, posebno u moru i primorju gdje se očigledno mijenja ekosistem.

Predatori s juga dolaze u Jadran
Duplić kaže da trenutna situacija posebno pogoduje širenju tropskih i suptropskih vrsta. Na Sredozemlju imamo kontinuiran ulazak vrsta iz Crvenog mora od trenutka kad je probijen Suecki kanal. Njih nazivamo lesepsijskim migrantima, po francuskom inženjeru Ferdinandu de Lesepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueckoga kanala.

Lesepsijske vrste u početku su se zadržavale oko Izraela, odnosno južnog Sredozemlja no, kako se posljednjih decenija počelo zagrijavati cijelo Sredozemlje, tako su velikom brzinom počele da se šire cijelim Mediteranom, pa su neke od njih uočene i u Jadranu.
Najpoznatija je takva vrsta vatrenjača ili riba lav. Danas je se može vidjeti kod Zadra, a očekuje se da će narednih godina migrirati prema sjeveru. To je predator koji prijeti domaćim vrstama, izrazito je prilagodljiva riba koja predstavlja veliku prijetnju škarpinama i glavočima.

– Sreća je što je vatrenjača jestiva i ima izrazito kvalitetno meso, ali obložena je čvrstim otrovnim bodljama, što iziskuje oprez prilikom rukovanja. Na Kipru takve riblje vrste danas čine čak 60 odsto ribarskog ulova, što govori kakav dar-mar mogu učiniti i našoj populaciji riba, upozorava Duplić.

Takođe, odnedavno se u vodama pojavila riba fuga, koja se smatra posebnim gurmanskim specijalitetom u Japanu, ali toliko je otrovna da je u Zemlji izlazećeg sunca spremaju za to posebno obučeni kuvari, prenosi “Večernji”.

S obzirom na to da sadrži toksin 100 puta jači od cijanida, nije rijetkost da u japanskim restoranima dolazi do trovanja sa smrtnim posljedicama. Osim toga, njen je otrov otporan na termičku obradu.

U Jadranu se za sada ulovi tek nekoliko primjeraka godišnje, ali postoji opravdan strah od njenog širenja. Iako se morski ekosistem, uslijed globalnog zagrijavanja, mijenja dramatičnije u odnosu na kopneni, i na području kontinentalne Hrvatske zabilježeno je više od 900 stranih vrsta.
Komarci donose egzotične bolesti
Na primjer, u šumama je izrazito pogođena smreka tako da je pitanje kako će šume izgledati za 20 do 50 godina. Primjećuju se promjene u sastavu travnjaka, pogotovo planinskih koji su prilagođeni hladnijim temperaturama, pa izostanak snijega dovodi do podizanja nizinskih biljnih vrsta prema planinskim vrhovima.

Oprašivači su posebna priča, ističe Duplić, jer bumbari ne podnose izrazito visoke temperature kakve su bile ovoga ljeta. Dugi toplotni talasi na kontinentu izazivaće velike stresove kod bumbara pa možemo strahovati od nestanka oprašivača koji imaju značajnu ekološku funkciju.

Takođe, kao primjer navodi tigrastog i japanskog komarca, nekad egzotične vrste koje su našle stanište i u Hrvatskoj. Tigrasti komarac je brodovima iz Azije svojevremeno uvezen u Luku Bar u starim automobilskim gumama. Takve vrste nam donose i egzotične bolesti poput denge, zika groznice i drugo.
Drugi primjer je azijski stršljen, koji je velika prijetnja medonosnoj pčeli, kaže Duplić, jer desetak njih u nekoliko sati može ubiti zajednicu pčela od 10.000 jedinki. Odnedavno se u Njemačkoj pojavila populacija sjevernoafričkih mrava, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju tamošnjoj infrastrukturi jer pod zemljom stvaraju velike mravinjake.

Sjevernoafrički mravi mogli bi se uskoro pojaviti i u Hrvatskoj, tim prije jer su se dobro prilagodili evropskim klimatskim uvslovima, a dodatni je problem što formiraju super kolonije koje mogu istisnuti naše vrste mrava, koje su važne za kvalitet tla, prenošenje sjemenki i ostalo.
Priroda će opstati, a ljudi?
Zbog nesavjesnog djelovanja, ljudi zasad gube bitke s “majkom Zemljom”, koja se već suočavala s brojnim promjenama i opstala je jer se priroda uvijek adaptira na nove okolnosti. Struka smatra kako je jedni način zaštite bioraznolikosti ugroženih dijelova Jadrana zaustavljanje gotovo svakog ljudskog djelovanja, od ribolova i ukidanja pojedinih morskih putova do smanjenja turističkih aktivnosti.

Cilj je da se do 2030. godine zaštiti 30 odsto Jadranskog mora, a od toga bi trećina trebala biti pod režimom stroge zaštite. U toj politici moraće učestvovati sve zemlje s izlazom na Jadran.

– Priroda će svakako opstati, a na nama ljudima je da promijenimo sadašnji način života ako želimo da civilizacija preživi – poručuje Duplić.

Večernji list/Hina

Related Topics:

Region

SET LEŽALJKI I DO 300 EVRA: Ovo su najskuplje plaže u Crnoj Gori

Cijene ležaljki i pića paprene su ove godine na crnogorskom primorju.

Za cijene ležaljki u Crnoj Gori potrebno je izdvojiti i do 300 evra, a na nekim plažama plaća se i ulaz. Cijene suncobrana, pića pa čak i samog ulaza na pojedinim plažama astronomske.

Crna Gora se sve više pozicionira kao “nova Monako” regije, gdje su prestiž i status važniji od praktičnosti. Ovo su samo neke od plaža na kojima su cijene ležaljki i pića paprene:

Sveti Stefan
Plaža ispred čuvenog ostrva-hotel kompleksa Sveti Stefan važi za jednu od najskupljih u regionu. Iako je deo plaže tehnički dostupan javnosti, najbolji dio je rezervisan za goste jednog rizorta – a ukoliko želite samo da uđete, to će vas koštati i do 100 evra po osobi.

Dnevni set ležaljki sa suncobranom na luksuznom dijelu plaže može da dostigne i 300 evra, u zavisnosti od perioda i raspoloživosti. U cijenu je uključena posteljina, flaširana voda i peškiri, ali i osjećaj da ste u društvu svjetskih milijardera.

Maestral Beach – Pržno
U zalivu pored Svetog Stefana, nalazi se i ekskluzivna Maestral plaža, vezana za istoimeni hotel-kazino. Ovde se za set dvije ležaljke i suncobran dnevno plaća između 120 i 200 evra, a u “premium zoni” cijena ide i do 250 evra.

Ulaz je besplatan, ali bez rezervacije – teško da ćete pronaći mjesto. Kokteli su u prosjeku 20–30 evra, dok je boca vina od 100 evra naviše. Ipak, gosti dolaze upravo zbog mira, diskrecije i luksuznog tretmana.

Ploče
Iako se ne radi o pješčanoj plaži već o betonskim platoima, Ploče kod Budve su postale kultno mjesto za one koji žele dnevnu zabavu i hedonizam. Međutim, zabava ima cijenu – i to paprenu.

Ulaz se naplaćuje 20 evra po osobi, dok se ležaljke kreću od 50 do 150 evra, u zavisnosti od pozicije i termina. Flaširano pivo u baru je 10 evra, flaša prosečnog vina od 120 do 200 evra.

Dobreč
Plaža Dobreč, između Herceg Novog i Rose, dostupna je isključivo čamcem ili brodićem. Taj faktor ekskluzivnosti se odražava i na cijene. Ležaljke koštaju između 60 i 120 evra, dok je ulaz simboličan – 10 evra, ali samo ako konzumirate nešto u restoranu.

Nastavi čitati

Region

“SKUPLJAJU SE KAO ČOPOR, SVE NAKA IH POPIŠU”: Vučević govorio o blokadama studenata, istakao da akcija nije uspjela

Savjetnik predsjednika Srbije i predsjednik SNS Miloš Vučević izjavio je da je jutros u Srbiji 3.681 čovjek učestvovao u blokadama i, kako je rekao, maltretiranju građana, i istakao da današnja akcija studenata u blokadi nije uspjela.

Oduzimaju pravo drugima da se kreću, fizički ih napadaju, bježe nevjerovatnom brzinom rekao je Vučević za TV Pink komentarišući blokade u Srbiji.

On je naveo da kada “blokaderi napadaju policiju istovremeno napadaju Srbiju, jer je posao policije da brani javni red i mir, zbog čega su položili zakletvu”.

Dodao je da je dobro što policija legitimiše učesnike blokada.

– Opkoljavaju policijske stanice, skupljaju se kao čopor, sve neka ih popišu, red mora da se zna.

Ovo nigdje ne možete da radite. Da to radite u Madridu, Londonu, Vašingtonu kako biste prošli? Ovo je odnos prema građanima Srbije. Kako bi bilo da oni, zgubidani vode državu? Od čega oni žive, šta radite u životu, osim što se bavite kontejnerima? – upitao je Vučević.

Grupe studenata koji blokiraju fakultete i građana koji ih podržavaju blokirali su jutros u Beogradu, Novom Sadu i još nekim gradovima pojedine saobraćajnice, piše Blic.

Nastavi čitati

Region

HRVATI PLAĆAJU VELIKU CIJENU! Evo koliko košta sat vremena policajca na Thompsonovom koncertu

Rukovodstvo policije i Ministarstvo zdravlja Hrvatske juče su konačno potvrdili na koji način će naplatiti od organizatora koncerta Marka Perkovića Thompsona troškove policijskog obezbjeđenja i medicinskih usluga.
Istakli su da je riječ o najvećem javnom okupljanju u Hrvatskoj koje predstavlja veliki izazov.

O visini troškova za sada je teško nagađati, ali oni su propisani, te se cijena jednog sata rada policijskog službenika ili angažovanja policijske opreme množi sa brojem odrađenih sati.

Prema posljednjim javno dostupnim podacima, radni sat interventnog policajca koštao je oko 7,5 evra, ali je izvjesno da su cijene sada porasle, prenosi Index.hr.

Koliko će ljudi biti angažovano?
Za sada je poznato da će na obezbjeđenju koncerta biti angažovano 14.370 ljudi, među kojima: 6.523 policajca, 4.993 redara, 70 profesionalnih vatrogasaca i 26 timova hitne pomoći.

Na Bundeku će biti angažovani spasioci, ronioci i policijska plovila, dok će na Velesajmu biti formiran Centar za hitne medicinske intervencije sa 400 kreveta, a još oko 50 kreveta biće postavljeno na Bundeku.

Uz to, u paviljonu 25 na Velesajmu biće uspostavljena improvizovana policijska stanica za prijavu izgubljenih, ukradenih stvari ili u slučaju bilo kakvih problema.

Helikopteri, vozači, čistači…
Obezbjeđenje obuhvata i dva helidroma: jedan na Velesajmu i jedan između Savskog nasipa i rijeke Save, za prijem medicinskih i policijskih helikoptera.

Ranije smo već pisali i o mjerama koje će sprovoditi Grad Zagreb, od javnog gradskog prevoza do angažovanja zaposlenih iz Čistoće. I dok Grad Zagreb i Zagrebački holding nisu na upit Indexa odgovorili na koji način će naplatiti svoje dodatne usluge, Rukovodstvo policije i Ministarstvo zdravlja juče su dali podatke na osnovu kojih će se izrađivati fakture za organizatora.

Kako se naplaćuje trošak?
“Prema Zakonu o javnom okupljanju organizator mora nadoknaditi sav onaj angažman koji je izvan redovnih aktivnosti na osiguranju. Zato je organizator sklopio ugovor s Policijskom upravom zagrebačkom. Naplata ide nakon obavljenog osiguranja i to za sve one mjere koje su izvanredno poduzete da ovo javno okupljanje prođe u redu”, objasnio je zamjenik direktora policije Damir Barić.

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Marija Bubaš rekla je da će se usluge medicinskih timova naplatiti na isti način kao usluge policijskih.

Problemi s naplatom obezbjeđenja
Inače, Ministarstvo unutrašnjih poslova često je imalo problema s naplatom troškova obezbjeđenja, posebno od sportskih klubova.

Neplaćeni iznosi postali su milionski, pa je MUP redovno pokretao postupke na privrednim sudovima kako bi naplatio dugovanja.

Uz tužbe su prilagali detaljne troškovnike, broj angažovanih policajaca po rodovima i detaljnu satnicu. U tim sudskim postupcima klubovi su pokušavali da ospore tvrdnjom da MUP-ove računice nisu tačne. Biće zato zanimljivo vidjeti kako će proteći naplata obezbjeđenja Thompsonovog koncerta.

Sudski problem s dugom za troškove obezbjeđenja imao je prije nekoliko godina i Miroslav Škoro, odnosno organizator njegovog koncerta u Splitu u decembru 2016. godine. Nakon što su MUP-u ostali dužni nešto više od 4.000 tadašnjih kuna, završili su u izvršnom postupku na Privrednom sudu u Zagrebu. Spor je u međuvremenu pravosnažno rješen.

Dugove je MUP morao da potražuje preko suda i za obezbjeđenje Ultra Europe festivala 2016, kao i od organizatora Rujanfesta održanog iste godine.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno