Connect with us

Region

BIOLOG UPOZORAVA “PREDATORI S JUGA dolaze u Jadran, komarci donose EGZOTIČNE BOLESTI”

​U Jadransko more prodire flora i fauna iz toplih mora, a neke vrste koje smatramo zavičajnima zbog nepovoljnih klimatskih uslova napuštaju prebivališta i osvajaju druge prostore.

Globalni rat već traje, a objavila ga je priroda ljudskom rodu i, po svemu sudeći, izaći će kao pobjednik ako se ne urazumimo, upozorava biolog Aljoša Duplić iz Zavoda za zaštitu prirodne sredine, jer ekosistem zbog zagrijavanja sve više ugrožavaju opasne invazivne vrste.
Posljedice tog sukoba već decenijama su očigledne i na području Hrvatske, posebno u moru i primorju gdje se očigledno mijenja ekosistem.

Predatori s juga dolaze u Jadran
Duplić kaže da trenutna situacija posebno pogoduje širenju tropskih i suptropskih vrsta. Na Sredozemlju imamo kontinuiran ulazak vrsta iz Crvenog mora od trenutka kad je probijen Suecki kanal. Njih nazivamo lesepsijskim migrantima, po francuskom inženjeru Ferdinandu de Lesepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueckoga kanala.

Lesepsijske vrste u početku su se zadržavale oko Izraela, odnosno južnog Sredozemlja no, kako se posljednjih decenija počelo zagrijavati cijelo Sredozemlje, tako su velikom brzinom počele da se šire cijelim Mediteranom, pa su neke od njih uočene i u Jadranu.
Najpoznatija je takva vrsta vatrenjača ili riba lav. Danas je se može vidjeti kod Zadra, a očekuje se da će narednih godina migrirati prema sjeveru. To je predator koji prijeti domaćim vrstama, izrazito je prilagodljiva riba koja predstavlja veliku prijetnju škarpinama i glavočima.

– Sreća je što je vatrenjača jestiva i ima izrazito kvalitetno meso, ali obložena je čvrstim otrovnim bodljama, što iziskuje oprez prilikom rukovanja. Na Kipru takve riblje vrste danas čine čak 60 odsto ribarskog ulova, što govori kakav dar-mar mogu učiniti i našoj populaciji riba, upozorava Duplić.

Takođe, odnedavno se u vodama pojavila riba fuga, koja se smatra posebnim gurmanskim specijalitetom u Japanu, ali toliko je otrovna da je u Zemlji izlazećeg sunca spremaju za to posebno obučeni kuvari, prenosi “Večernji”.

S obzirom na to da sadrži toksin 100 puta jači od cijanida, nije rijetkost da u japanskim restoranima dolazi do trovanja sa smrtnim posljedicama. Osim toga, njen je otrov otporan na termičku obradu.

U Jadranu se za sada ulovi tek nekoliko primjeraka godišnje, ali postoji opravdan strah od njenog širenja. Iako se morski ekosistem, uslijed globalnog zagrijavanja, mijenja dramatičnije u odnosu na kopneni, i na području kontinentalne Hrvatske zabilježeno je više od 900 stranih vrsta.
Komarci donose egzotične bolesti
Na primjer, u šumama je izrazito pogođena smreka tako da je pitanje kako će šume izgledati za 20 do 50 godina. Primjećuju se promjene u sastavu travnjaka, pogotovo planinskih koji su prilagođeni hladnijim temperaturama, pa izostanak snijega dovodi do podizanja nizinskih biljnih vrsta prema planinskim vrhovima.

Oprašivači su posebna priča, ističe Duplić, jer bumbari ne podnose izrazito visoke temperature kakve su bile ovoga ljeta. Dugi toplotni talasi na kontinentu izazivaće velike stresove kod bumbara pa možemo strahovati od nestanka oprašivača koji imaju značajnu ekološku funkciju.

Takođe, kao primjer navodi tigrastog i japanskog komarca, nekad egzotične vrste koje su našle stanište i u Hrvatskoj. Tigrasti komarac je brodovima iz Azije svojevremeno uvezen u Luku Bar u starim automobilskim gumama. Takve vrste nam donose i egzotične bolesti poput denge, zika groznice i drugo.
Drugi primjer je azijski stršljen, koji je velika prijetnja medonosnoj pčeli, kaže Duplić, jer desetak njih u nekoliko sati može ubiti zajednicu pčela od 10.000 jedinki. Odnedavno se u Njemačkoj pojavila populacija sjevernoafričkih mrava, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju tamošnjoj infrastrukturi jer pod zemljom stvaraju velike mravinjake.

Sjevernoafrički mravi mogli bi se uskoro pojaviti i u Hrvatskoj, tim prije jer su se dobro prilagodili evropskim klimatskim uvslovima, a dodatni je problem što formiraju super kolonije koje mogu istisnuti naše vrste mrava, koje su važne za kvalitet tla, prenošenje sjemenki i ostalo.
Priroda će opstati, a ljudi?
Zbog nesavjesnog djelovanja, ljudi zasad gube bitke s “majkom Zemljom”, koja se već suočavala s brojnim promjenama i opstala je jer se priroda uvijek adaptira na nove okolnosti. Struka smatra kako je jedni način zaštite bioraznolikosti ugroženih dijelova Jadrana zaustavljanje gotovo svakog ljudskog djelovanja, od ribolova i ukidanja pojedinih morskih putova do smanjenja turističkih aktivnosti.

Cilj je da se do 2030. godine zaštiti 30 odsto Jadranskog mora, a od toga bi trećina trebala biti pod režimom stroge zaštite. U toj politici moraće učestvovati sve zemlje s izlazom na Jadran.

– Priroda će svakako opstati, a na nama ljudima je da promijenimo sadašnji način života ako želimo da civilizacija preživi – poručuje Duplić.

Večernji list/Hina

Region

HRVATSKA MEĐU REKORDERIMA PO INFLACIJI: Cijene rastu brže nego u većini evrozone

Hrvatska se i u septembru našla među zemljama s najvišom inflacijom u evrozoni, godišnja stopa iznosila je 4,2 odsto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku i Eurostata. Poređenja radi, prosječna inflacija u evrozoni bila je gotovo duplo niža – 2,2 odsto.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj su u septembru 2025. godine bile za 4,2 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, saopštio je Državni zavod za statistiku (DZS).

To znači da su proizvodi i usluge koje građani svakodnevno koriste, poput hrane, pića, struje ili goriva, u prosjeku poskupjeli.

Iako nije jedina, Hrvatska se time svrstala među zemlje sa najvišom inflacijom u evrozoni, zajedno sa Slovačkom i Estonijom.

U poređenju sa avgustom ove godine, cijene su u prosjeku porasle za 0,4 odsto.

Inflacija usporavala, pa ponovo počela da raste
Tokom godine, inflacija u Hrvatskoj se kretala između 3,2 i 4,1 odsto. U avgustu je djelovalo da se rast cijena zaustavlja, ali su septembarski podaci pokazali da inflacija ponovo blago raste.

Prema podacima DZS-a, cijene usluga su najviše porasle, za 6 odsto, dok su hrana, piće i duvan skuplji za 5,6 odsto.

Energenti su poskupeli za 4,5 odsto, dok su industrijski proizvodi bez hrane i goriva zabilježili najmanji rast, svega 0,5 odsto.

Na mjesečnom nivou, najviše su poskupjeli industrijski proizvodi bez energije (+2,9%), dok su cijene hrane i pića blago pale (-0,3%).

Eurostat potvrđuje: Hrvatska na vrhu po inflaciji
Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena (HICP), koji koristi Eurostat kako bi uporedio inflaciju u članicama EU, godišnja inflacija u Hrvatskoj u septembru je bila 4,6 odsto, što je među najvišim stopama u evrozoni.

Višu inflaciju imala je samo Estonija (5,2%), dok su Hrvatska i Slovačka bile odmah iza.

U cijeloj evrozoni, prosečna godišnja inflacija iznosila je 2,2 odsto, što znači da se cijene u Hrvatskoj trenutno povećavaju skoro duplo brže nego u većini zemalja koje koriste evro.

Nastavi čitati

Region

ZA RUBRIKU VJEROVALI ILI NE: Ponuda koja zvuči primamljivo, evo gdje možete kupiti kuću za SVEGA 4.000 EVRA

Republička direkcija za imovinu objavila je javni oglas o prodaji nepokretnosti u svojini Republike Srbije prikupljanjem pisanih ponuda.

Na spisku se nalaze nepokretnosti na teritoriji grada Zrenjanina i opština Žitište i Novi Bečej.

Država prodaje porodičnu kuću u ulici Stevice Jovanovića u Belom Blatu, površine 136 metara kvadratnih, sa zemljištem od 1.378 kvadrata. Nekretnina se prodaje po početnoj cijeni od 15.102 evra.

U Torku, selu na teritoriji opštine Žitište, na prodaju su ponuđene dvije nepokretnosti.

Jednu čine zgrada tehničkih usluga – tehnički servis, površine 830 kvadrata i pomoćna zgrada od 277 metara kvadratnih, a prodaju se po početnoj cijeni od 187.259 evra.

Druga nepokretnost se nalazi u Begejskoj ulici i u pitanju je porodična kuća površine 87 kvadrata, čija je početna cijena 4.028 evra.

Republička direkcija za imovinu u opštini Novi Bečej, odnosno u selu Bočar, prodaje objekat u Dobrovoljačkoj ulici, površine 131 metara kvadratnih, koji se nalazi na zemljištu ukupne površine 787 metara kvadratnih po početnoj cijeni od 5.981 evra.

Kupci ovih nekretnina su u obavezi da izmire sve dospjele, a neizmirene obaveze nastale do momenta ulaska u posjed, kao i eventualne troškove ponovnog priključenja na elektrodistributivni sistem.

Ponude za kupovinu dostavljaju se najkasnije do 16. oktobra, a otvaranje prispjelih ponuda obaviće se komisijski 20. oktobra

Nastavi čitati

Region

Svi optuženi u slučaju “Tunel” oslobođeni: NEMA DNK NI DOKAZA

Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Nikola Milačić, Predrag Mirotić, Vladimir Erić, Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović oslobođeni su u petak u Osnovnom sudu u Podgorici optužbi u predmetu “Tunel”.

Prvostepenu presudu izrekao je sudija Borko Lončar, pišu “Vijesti”.

Radi se o prokopavanju tunela iz podruma stana u ulici preko puta Višeg suda do depoa te ustanove, u koji je provaljeno 8. septembra 2023. godine, a lopovi su materijalne dokaze pohranjene u toj prostoriji krali do 11. septembra, utvrđeno je istragom podgoričkog tužilaštva i policije. Istražitelji su otkrili da je podzemni tunel, kroz koji su lopovi ušli u sudski depo, kopan od kraja jula.

U obrazloženju presude se navodi da nema dokaza da su optuženi izvršili krivična djela kriminalno udruživanje i teška krađu u saizvršilaštvu.

Navodi se i da nema ni jednog DNK u tunelu, niti u arhivi depoa Višeg suda te da sud nije mogao donijeti zaključak da su ovi optuženi kopali tunel.

“Postoji samo stepen sumnje da se vide na kameri da se kreću kroz grad, ali nema konkretnih dokaza”, rekao je između ostalog sudija u obrazloženju presude.

“Kopanje tunela – ovo je najveća sramota bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori”, rekao je sudija Lončar.

Osnovni sud u Podgorici je saopštenje o oslobađajućoj presudi objavio i na svom sajtu.

Prema optužnici, Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, Predrag Mirotić i Nikola Milačić terete se za krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom u saizvršilaštvu.

Katarina Baćović se tereti za kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom i falsifikovanjem isprave, dok je Marijan Vuljaj optužen za pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog djela.

Nastavi čitati

Aktuelno