Connect with us

Društvo

VJEČNO PITANJE! Moraju li zaposleni kod nas uvijek da BUDU DOSTUPNI?

Nekad, ne tako davno, iako ste bili “na očima” poslodavca (ili klijenta), vaš radni dan je, uglavnom, završavao istekom radnog vremena i napuštanjem radnog prostora. Danas, naši pametni telefoni i e-mailovi često nas drže na oku čak i kada bismo trebali da se opustimo. Kako se nositi s ovim pritiscima?

U doba kada smo stalno povezani, postavlja se ključno pitanje: da li zaista možemo da se isključimo? Svaki put kada se suočavamo s obavezama nakon radnog vremena, postavljamo temelje za stres i sagorjelost. U današnjem digitalnom svijetu, konstantna povezanost može biti blagoslov i prokletstvo, baš kao i sve druge novotarije prije interneta.

Ipak, dok je lako održavati komunikaciju s kolegama i klijentima, postavlja se pitanje: da li zakon dovoljno štiti zaposlene od neprekidnog rada i dostupnosti?
Šta je pravo na isključenje?

Pravo na isključenje odnosi se na pravo zaposlenih da budu slobodni od profesionalnih obaveza van radnog vremena, uključujući i komunikaciju putem e-maila, telefona ili drugih digitalnih alata. Ovo pravo omogućava zaposlenima da se opuste i posvete privatnom životu bez stalnog osjećaja obaveze i pritiska od poslodavaca ili klijenata.

U suštini, pravo na isključenje je ključno za očuvanje mentalnog zdravlja radnika i unapređenje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Zamislite da se odmarate na plaži, a jedini “out of office” e-mail koji primate dolazi od… galeba. U današnjem svijetu, gdje je konstantna povezanost postala norma, razumijevanje i poštovanje ovog prava može značajno uticati na kvalitet života zaposlenih.
Linker
Međutim, uprkos njegovoj važnosti, primjena prava na isključenje može biti izazovna. Mnogi zaposleni se često osjećaju pod pritiskom da ostanu dostupni, čak i kada to nije zakonski zahtijevano. “Zar nisam rekao da sam na odmoru?!” postaje uzrečica koja se često čuje na plaži. Stoga je važno da poslodavci uspostave jasne politike koje će omogućiti zaposlenima da se slobodno isključe, bez straha od negativnih posljedica, prenosi Blomberg Adria.

Pregled relevantnih propisa

Zakon o radu Republike Srpske propisuje osnovne smjernice o radnom vremenu i pravima zaposlenih. Iako zakon ne pokriva direktno pravo na isključenje, propisuje maksimalno radno vrijeme i obaveze poslodavaca u vezi sa zaštitom zdravlja zaposlenih. Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obavezan da obavlja poslove, prema uputstvima poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

Zakonom o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine radno vrijeme se definiše nešto uže, kao “period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca”.

Zakonom o radu u Brčko distriktu BiH definisano je da je “radno vrijeme vrijeme u kojem je radnik obavezan da obavlja poslove, prema pozivu i uputstvima poslodavca, na mjestu gdje se ti poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac”.

Možemo da primijetimo da se ova tri zakona i po drugim pitanjima koja se tiču normiranja radnog vremena, kao instituta radnog prava, suštinski ne razlikuju i da ono što dalje nalazite u tekstu, vrijedi univerzalno.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan da se odazove pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju, niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

Vrijeme pripravnosti i visina naknade uređuju se posebnim propisom, opštim aktom ili ugovorom o radu. Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, nezavisno od toga obavlja li ih na mjestu koje je odredio poslodavac ili na mjestu koje je odabrao radnik.

Poslodavac je dužan da obavijesti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog vremena najmanje pet dana unaprijed. Izuzetno, poslodavac može da obavijesti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog vremena u kraćem roku od pet dana, ali ne kraćem od 24 časa unaprijed u slučaju potrebe usljed nastupanja nepredviđenih okolnosti koje za posljedicu imaju nastanak nepredviđenih troškova i kazni za poslodavca.

Odmor u toku radnog vremena

Zaposleni imaju pravo na dnevni i sedmični odmor, koji bi trebao omogućiti odmor od profesionalnih obaveza.

Ako govorimo o odmoru, kako pretpostavljam da ste u godišnje dobro upućeni, taj dio ću izostaviti, bitno je naglasiti da radnik koji radi s punim radnim vremenom (40 sati sedmično) ili najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta, a koji ne može biti u prva dva ili posljednja dva sata radnog vremena radnika.

Radnik koji radi duže od četiri sata, a kraće od šest sati dnevno ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta. Radnik koji radi duže od punog radnog vremena, a najmanje deset sati dnevno, ima pravo i na dodatni odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta.

Vrijeme odmora uračunava se u radno vrijeme. Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 časova neprekidno, a radnici zaposleni u poljoprivredi i na sezonskim poslovima najmanje deset časova neprekidno. Radnik mlađi od 18 godina ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od 12 časova neprekidno.

Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno, kojem se dodaje najmanje osam časova dnevnog odmora. Sedmični odmor se po pravilu koristi nedjeljom, ali poslodavac može da odredi drugi dan za korišćenje sedmičnog odmora ako priroda posla i organizacija rada to zahtijeva.

Iako pod posebnim radno-pravnim režimom, čiji je izvor: Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, situacija nije drugačija ni za zaposlene u Institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno, u organima entitetskih institucija (koji takođe, opet, imaju svoje posebne propise kojima je regulisan rad zaposlenih u javnoj upravi i izvore nećemo nepotrebno navoditi), jer pitanje radnog vremena i odmora, iz kojih izvodimo pravo na isključenje, nije drugačije riješeno u odnosu na osnovne zakone o radu.

Zaštita od uznemiravanja na radu

Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu u RS uređuje se zaštita od uznemiravanja na radu i u vezi sa radom, postupak za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja na radu i u vezi sa radom i druga pitanja od značaja za zaštitu od uznemiravanja na radu i u vezi sa radom.

Uznemiravanje na radu, u smislu ovog zakona, jeste svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode. Šta se smatra uznemiravanjem, zakonodavac navodi i eksplicitno, ali kako se u datim opisima radnji ne može pronaći i “pravo na isključenje”, možemo se zadovoljiti zadnjom opštom formulacijom: “druge radnje koje imaju za cilj ili predstavljaju ugrožavanje dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika, koje izazivaju strah ili stvaraju neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršavaju uslove rada ili dovode do toga da se radnik izoluje ili navede na to da otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor”.

Kada je riječ o EU, Rezoluciju o pravu na isključenje možete pročitati na sljedećem linku: Procedure File: 2019/2181(INL) | Legislative Observatory | European Parliament (europa.eu). Iskustva Njemačke, a naročito (koga drugog) Francuske idu u prilog zagovornika normiranja ovog pitanja kao posebnog prava radnika.

Isključite se

Ja i nisam pozvan da vam odgovorim na pitanje: “Ali, šta da radim kad on mene zove – moram?!”, samo sam vam dao osnovne informacije o odmoru na koji imate pravo, ali mogu predložiti da pokušate postaviti jasnu granicu između radnog i privatnog vremena. Kako? Isključite se. Uključite automatske odgovore i obavijesti izvan radnog vremena. I zviždite.

U današnjem digitalnom dobu, gdje je stalna povezanost gotovo neizbježna, važno je razumjeti i zaštititi svoje pravo na isključenje. Balansiranje između profesionalnih obaveza i privatnog života nije samo poželjno, već i zakonski zaštićeno pravo. Postavljanje jasnih granica i upravljanje radnim vremenom može značajno poboljšati kvalitet života i radnu efikasnost. Ako osjećate da vas konstantna dostupnost ugrožava, može se razmotriti i kao oblik uznemiravanja na radu.

Related Topics:

Društvo

SJEĆANJE KOJE NE BLIJEDI! Bratunac očekuje masovan dolazak građana na pomen stradalim Srbima

Očekujemo da će komemoraciji u Bratuncu u subotu, 4. jula, prisustvovati najveći broj građana do sada, izjavio je predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje stradanja Srba Srednjeg Podrinja i Birča u Odbrambeno-otadžbinskom ratu od 1992. do 1995. godine Lazar Prodanović.

Prodanović je na sastanku Odbora u Šekovićima istakao veliki značaj ovog događaja za očuvanje kolektivnog sjećanja radi budućih generacija.

„Čuvamo kulturu sjećanja, šaljemo poruku da ne želimo da se ovo ikada ponovi i želimo da mlade generacije, ne zaboravljajući svoju prošlost, grade budućnost bez bilo kakvog konflikta na ovim prostorima“, poručio je Prodanović.

On je naveo da su pravosudne institucije BiH ponizile sve srpske žrtve jer ne rade ništa na procesuiranju odgovornih za zločine nad Srbima na ovom području.

„Istovremeno nisu doprinijele procesu izgradnje mira, suživota i razumijevanja među narodima u BiH“, naveo je Prodanović.

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Mladen Radić rekao je da su republičke institucije u stalnoj koordinaciji sa lokalnim odborima kako bi komemoracija protekla dostojanstveno.

On je dodao da se privode kraju pripreme za pomen i sjećanje na 3.267 Srba koji su stradali od 1992. do 1995. godine u Srednjem Podrinju i Birču.

Radić je naveo da su u tom periodu počinjeni teški zločini nad srpskim stanovništvom, s ciljem njegovog uništenja na ovom prostoru.

„Zbog razmjera stradanja, svaki Srbin treba da dođe na obilježavanje u Bratunac kako bi se poslala poruka da zločin nikada ne smije biti zaboravljen“, zaključio je Radić.

U Bratuncu će u subotu, 4. jula, biti obilježeno više od tri decenije od velikog stradanja Srba u Srednjem Podrinju i Birču, a parastos za 3.267 poginulih srpskih boraca i civila iz ove regije služiće Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

Nastavi čitati

Društvo

USPJEŠNOST NESTVARNIH 99,6 ODSTO! Nova metoda iz Slovenije skoro stopostotno pobjeđuje rak kože!

Mohsova mikrografska hirurgija predstavlja savremenu metodu liječenja raka kože koja je ove godine uvedena u Univerzitetski klinički centar u Ljubljani.

U toj ustanovi navode da metoda ima stopu uspješnosti od 99,6 odsto, čime je Slovenija postala šesta evropska zemlja koja je primjenjuje.

Načelnica Dermatovenerološke klinike UKC Ljubljana Tanja Planinšek Ručigaj izjavila je da se tokom zahvata uklonjeno tkivo odmah boji i analizira u histološkoj laboratoriji, kako bi se utvrdilo da li su ivice tumora i dalje pozitivne.

Tek kada se utvrdi da su sve ivice negativne, odnosno bez prisustva tumorskih ćelija, rana se zatvara, čime se izbjegava potreba za višestrukim intervencijama i smanjuje rizik od širenja bolesti.

Planinšek Ručigaj je istakla da se metoda, koja se u Sjedinjenim Američkim Državama primjenjuje već nekoliko decenija, pokazaje kao veoma precizna, uz mogućnost potpunog uklanjanja tumora kože u 99,6 odsto slučajeva.

Ona je dodala da je postupak posebno pogodan za karcinome koji se nalaze na prelazima kože i sluzokože, kao i u regijama od funkcionalnog i estetskog značaja, poput glave i ekstremiteta.

Cijeli postupak se, prema njenim riječima, završava u roku od nekoliko časova, a pacijenti rezultate dobijaju tokom same operacije, što značajno skraćuje vrijeme liječenja u odnosu na standardne metode.

Metoda će se u UKC Ljubljana koristiti prvenstveno u slučajevima kada je očuvanje zdravog tkiva od posebne važnosti, a vrijeme čekanja na zahvat je znatno kraće nego kod klasičnih hirurških procedura.

Mohsova mikrografska hirurgija u Ljubljani je prvi put primjenjena prije tri godine, kada je operisano šest pacijenata. Prošle godine ovom metodom je liječeno 37 pacijenata, dok je u ovoj ustanovi nedavno obilježena 70. operacija.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Do 38 stepeni, popodne naoblačenje sa pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će u prvom dijelu dana biti pretežno sunčano i vruće sa temperaturom do 38 stepeni Celzijusovih, dok se u poslije podnevnim časovima očekuje naoblačenje sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom.

Pljuskovi će ponegdje biti izraženiji uz jak vjetar, uz moguću pojavu grada, posebno na zapadu, jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U večernjim časovima i tokom noći sa utorka na srijedu jača promjena vremena se očekuje prvo na sjeveru, uz jače pljuskove sa grmljavinom, lokalnim nepogodama uz oblnije padavine u kratkom periodu, jak do olujni vjetar, a ponegdje je moguća pojava grada. Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 22, na jugu do 25 stepeni, a dnevna od 32 do 38, u višim predjelima od 27 stepeni Celzijusovih.

Duvaće vjetar slab do umjeren istočni, u zonama pljuskova povremeno jak. Uveče i naredne noći na sjeveru jak do olujni sjeverozapadni.

Nastavi čitati

Aktuelno