Connect with us

Društvo

NA DANAŠNJI DAN počela proizvodnja LEGENDARNOG jugoslovenskog kamiona

U Priboju, na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, 30. oktobra 1953. pokrenuta je proizvodnja robusnih i funkcionalnih kamiona FAP po tehnologiji švajcarsko-austrijske firme Saurer Werke s kraja 1930-ih, najvažnijeg kamiona i tegljača bivše države.

Izvrsno su služili u brojnim privrednim, a i vojnim namjenama, a u ratnim filmovima, minimalno maskirani, glumili kamione njemačke vojske.

Kad je 1983. emitovana kultna američka TV serija Vjetrovi rata, u nekoliko emisija nije bilo teško prepoznati središte Zagreba, koje je “glumilo” centar Berlina, sjedište Vermahta bilo je u Mimari…

A u prvim kolonama ratnih njemačkih kamiona ponosno je tutnjao legendarni jugoslovenski kamion FAP 1314 “Kljunaš”, “izvornog” stila s kraja 1930-ih. Česti su bili na putevima, temelj privrede i građevinarstva, prevozili grube, rasute terete, naravno i “luksuznije”, ali za takve bio je prvenstveno namijenjen mariborski TAM 4500 odnosno TAM 5000. Manji kamioni bivše države bili su “Tamić” TAM 2000 i “Zastavica” Zastava 615. Tek krajem 1980-ih privredni se program širi.

Najveći je trag, postavši kamionskom legendom nekadašnje Jugoslavije, ostavio je FAP “Kljunaš”. Riječ je o legendarnom kamionu FAP 1314 (1962. – 2003.), unaprijeđenom modelu FAP 13, koji je životni put počeo 30. oktobra 1953. u fabrici FAP na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, pokrenuta je proizvodnja robusnih kamiona po licenci švajcarsko-austrijske firme Saurer Werke.

Fabrika automobila Priboj službeno je osnovana 29. jula 1952., a prvih je 17 kamiona, nosivosti 4 i 6 tona, sklopljeno u posljednja dva mjeseca 1953. Najpoznatiji je model bio FAP 1314, koji je s početnih 85 i 100 KS pojačan na 130 i 145 KS. Proizvodio se u 14 verzija, od 1962. do raspada Jugoslavije, a potom u malim serijama do 2003, piše Nacional.

Dužina mu je bila od 5.842 do 7.927 mm, korisna nosivost od 7.500 do 8.000 kg, u verzijama sandučar, kiper, tegljač, cisterna, dizalica te u nekoliko vojnih verzija, sa zadnjim i 4×4 pogonom. Zbog toga su ga, u brojnim namjenama (sandučar, kiper, tegljač s prikolicom, kamion-cisterna, kamion-dizalica, vatrogasno vozilo, kamion za prevoz cementa…), masovno koristila javna preduzeća bivše države.

Gio je i glavni kamion/tegljač JNA. Najveća mu je brzina bila, zavisno o verziji, bila između 62 i 68 km/h, bio je dakle spor, ali žilav i pouzdan. Nosio je i teglio, bio nezaustavljiv i neuništiv. Proizvodnja stabilno raste, a šasije se nerijetko isporučuju karoserističkim radionicama u Zagrebu, Splitu i Ljubljani, koje na njima kreiraju specijalne verzije kamiona i autobusa.

Vlastiti modeli dolaze 1965., a od 1970. sve je tješnja tehnološka saradnja s firmom Daimler-Benz. Premda su FAP-ovi kamioni izvoženi na razna tržišta, raspadom Jugoslavije i gubitkom stabilnog domaćeg tržišta, počinju problemi. Firma je ipak uspjela životariti sve do 30. maja 2017., kad je službeno ugašena.

Društvo

MED ĆE BITI SKUP KAO SUVO ZLATO! Suša odnijela na hiljade košnica

Proizvođači meda širom Srpske, od Trebinja do Banjaluke, suočavaju se sa ozbiljnim gubicima. Do masovnog pomora doveo je niz faktora, a kao jedan od ključnih uzroka je prošlogodišnja suša, izjavio je predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marković.

“Nažalost, precizne podatke još nemamo. Prema našim procjenama, stradalo je između 30 i 50 odsto pčelinjih društava, a ima slučajeva gdje je uništeno i do 90 odsto košnica”, istakao je Marković za “Novosti”.

Zima iza nas bila je kobna za pčelare Udruženja “Roj” iz Istočnog Sarajeva, koje je zabilježilo najveće gubitke od osnivanja 2004. godine.
Kako je izjavio predsjednik udruženja Nemanja Dragičević, čak 62 člana prijavila su gubitak 660 košnica, što je oko 25 odsto svih pčelinjih društava.

“Veliki broj pčelara ostao je bez 25 do 35 društava, dok je jedan član izgubio čak 45 košnica. Direktna šteta se procjenjuje na oko 140.000 KM, ali je indirektna šteta – smanjeni prinos meda, gubitak mladih rojeva i ostalih proizvoda – daleko veća”, istakao je Dragičević.

Ovakvi gubici nisu izolovani slučaj. I pčelari iz drugih dijelova RS suočili su se sa sličnim problemima. U Hercegovini su zabilježeni gubici u rasponu od 20 odsto u Trebinju do čak 35 odsto u Ljubinju.

Pčelarstvo u Srpskoj, kako upozoravaju stručnjaci, suočeno je sa sve ozbiljnijim izazovima – od ekstremnih klimatskih uslova i bolesti koje napadaju pčelinje zajednice, do uvoza patvorenog meda nepoznatog porijekla koji se prodaje po nižim cijenama, čineći domaći proizvod manje konkurentnim.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru se dobro obucite, neće biti prijatno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme uz prolaznu oblačnost.

Ujutro će biti hladno i pretežno vedro, na krajnjem sjeveroistoku i jugu uz malu do umjerenu oblačnost, a prolazna magla očekuje se ponegdje oko rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do 11, u višim predjelima od minus jedan, a dnevna od 19 do 24, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO SE GEN Z SNALAZI NA TRŽIŠTU RADA: Šta se očekuje od poslodavaca i koji su najveći strahovi?

Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.

Tokom oktobra 2024. godine je sprovedeno istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada u vezi sa pronalaskom posla i očekivanjima od poslodavaca.

Rezultati ukazuju na značajne promjene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere. Ovo istraživanje nastavak je prethodnih analiza o položaju mladih na tržištu rada i njihovim očekivanjima od poslodavaca, obrazovanja i samih sebe.

Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru.

Zadovoljstvo trenutnim znanjem varira – oko dvije trećine mladih smatra da ima adekvatna znanja o željenom poslu i karijeri, međutim, mnogi su nezadovoljni pripremom za tržište rada, prilikama za zapošljavanje. Anketirani koji su zaposleni bolje razumeju radne zadatke i očekivanja poslodavaca zahvaljujući stečenom iskustvu.

Koliko sistem pomaže mladima?
Podaci iz istraživanja “Startuj Infostud” naglašavaju ozbiljne izazove u tranziciji iz obrazovanja u poslovni svijet. Velika većina mladih smatra ovaj prelaz stresnim, dok više od polovine nije zadovoljno podrškom sistema i obrazovnih institucija.

Žene i stariji ispitanici u grupi od 20 do 28 godina ovaj proces doživljavaju kao stresniji i manje su zadovoljni podrškom, što može ukazivati na veće pritiske sa kojima se suočavaju. Glavni izvori stresa su neodlučnost pri izboru zanimanja i nedostatak organizacionih vještina.

Srednjoškolci su posebno zabrinuti zbog upisa željenog fakulteta, dok zaposleni ističu stres zbog izbora karijere.

Nezadovoljstvo podrškom proizlazi iz nedostatkom poslovnih vještina, poteškoća u pronalaženju zaposlenja i nedovoljne finansijske nadoknade za početna radna iskustva.

Rješenja se prepoznaju u jačanju saradnje sa obrazovnim institucijama, razvoju obuka i prilika za zapošljavanje bez prethodnog iskustva, kao i pružanju adekvatne podrške mladima.

Šta mladi očekuju od poslodavaca – a šta poslodavci od njih?
Mladima su najvažniji faktori na poslu finansijska sigurnost, dobri međuljudski odnosi, stabilnost radnog mjesta i benefiti u skladu sa učinkom. Takođe, značajnu pažnju pridaju broju slobodnih dana i ličnom zadovoljstvu poslom.

Sa druge strane, poslodavci najviše cijene odgovornost, pouzdanost, izvršavanje zadataka na vrijeme, poštovanje pravila i procedura, kao i sposobnost za timski rad.

Zanimljivo je da je većina mladih spremna da uloži dodatni trud ako poslodavci pokažu da ih cijene, što ukazuje na važnost međusobnog razumijevanja i prilagođavanja. Mladi žele poslodavce koji prepoznaju njihove vrednosti, dok poslodavci očekuju posvećenost i disciplinu.

Koliko su mladi pažljivi pri izboru poslodavca?
Veliki procenat mladih ne bi radio u kompanijama gdje postoji nesklad između promovisanog imidža i realnih uslova rada. Čak i kada je u pitanju plata, 46% kaže bi prihvatio nižu zaradu u kompanijama koje neguju prave vrednosti, dok se deo ispitanika još ne može odlučiti po ovom pitanju.

Ključni faktori koji utiču na atrakivnost poslodavaca su dobar odnos prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i finansijski uslovi. Najvažnije vrijednosti koje mladi najviše cijene su poštovanje i dobrobit zaposlenih, pri čemu mlađi ispitanici više cijene poslodavce koji se fokusiraju na društvenu odgovornost, ekološke inicijative i dugoročnu stabilnost, dok stariji i žene stavljaju veći naglasak na stručnost i profesionalni razvoj.

Optimizam i strahovi u pogledu karijere
Većina mladih optimistično gleda na svoju buduću karijeru, ali pojedini izražavaju zabrinutost zbog izazova sa kojima se suočavaju. Glavni strahovi odnose se na pronalaženje posla u struci, neizvjesnu budućnost, manjak prilika za početnike i prisustvo nepotizma.

Ove bojazni ukazuju na strukturne probleme na tržištu rada. Dok su mlađi ispitanici skloni optimizmu, stariji između 24 i 28 godina često su realističniji, ponekad i pesimističniji, što može biti posljedica njihovih neprijatnih iskustava sa zapošljavanjem.

Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.

Najpoželjnije oblasti rada uključuju IT, marketing i ekonomiju/menadžment. Žene preferiraju srednje kompanije, muškarci pokazuju veću sklonost ka startapovima, dok stariji ispitanici više naginju malim firmama.

Nastavi čitati

Aktuelno