Prema najnovijem izvještaju Svjetske banke, predviđa se globalni pad cijena robe za 12 odsto u 2025. godini.

Kako se navodi u izvještaju, ovo je uzrokovano sporijim ekonomskim rastom i ponudom nafte.

“Očekuje se da će cijene energenata pasti za 17 odsto, a cijene hrane za sedam odsto, što će umanjiti pritisak na domaćinstva, ali otežati položaj zemalja izvoznica. Iako bi ovakva kretanja mogla pomoći u obuzdavanju inflacije, potreba je da zemlje u razvoju ojačaju fiskalnu politiku, investicije i trgovinu”, ističe se u izvještaju.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ekonomski rast vođen povećanom potrošnjom i investicijama u prethodnoj godini dosegnuo je stopu od 2,6 odsto.

Prema projekcijama, rast bi trebalo da dosegne stopu od 2,7 odsto u ovoj godini.

Svjetska banka za BiH preporučuje prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom, kao i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje investicija.

“Prekvalifikacija radnika za ‘zelena’ radna mjesta pospješila bi produktivnost i ekonomski rast. U vrijeme globalne neizvjesnosti, Bosna i Hercegovina treba da ubrza reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti”, istakao je Kristofer Šeldon iz Svjetske banke.

Ono što je zanimljivo jeste da su cijene nafte u posljednjih mjesec-dva drastično pale i u BiH.

Ipak, cijene hrane stagniraju ili se povećavaju.

Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da smo uvozno zavisna zemlja, tako da i pored domaće proizvodnje hranu nabavljamo iz inostranstva.

“Logično je da bi trebalo slijediti trend koji postoji u svijetu, da cijene hrane, uz određena odstupanja, prate svjetske trendove. Pad cijena nafte je svakako posljedica slabijih prognoza ekonomskog rasta. Očekuje se usporavanje ekonomske aktivnosti i u skladu s tim pad cijena nafte i pad agregatne tražnje koje doprinosi padu cijena. Nafta je roba koja determiniše u velikoj mjeri troškove proizvodnje ostalih dobara. Pad cijena se može očekivati i kod nas. Ipak, ne treba da budemo srećni zbog okolnosti zbog kojih cijene padaju. Dakle, kad god cijene padaju zbog usporavanja ekonomskih aktivnosti u svijetu, to nije pozitivan trend”, rekao je Gligorić.

Dodao je da je ekonomsko pravilo da su cijene fleksibilne na više, a rigidne na niže.

“Kada se desi neki faktor zbog kojeg cijene bilo kojeg dobra treba da rastu, cijene se brzo usklađuju. A kada se dese okolnosti zbog kojih cijene treba da padaju, obično se to reflektuje u nižem procentu i dužem periodu. Teško da možemo da očekujemo da će cijene biti kao prije nekoliko godina, ali isto tako da će se brzo uskladiti ukoliko dođe do pada cijena”, objasnio je Gligorić.

Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako su dugoročne prognoze ove vrste vrlo upitne jer 2025. će vjerovatno biti nestabilna i puno toga se može promijeniti, za BiH je ipak najvažnije ono što se dešava na domaćem tržištu.

“Najbolji primjer je upravo veza između cijena goriva i svega ostalog na tržištu, gdje se rast cijena goriva uvijek koristi kao izgovor za poskupljenja robe i usluga, a sa druge stane, pojeftinjenje goriva je rijetko, čak najčešće nikada povod za pojeftinjenje robe i usluga. Zašto je to tako? Jer nema pritiska ni vlasti ni potrošača i trgovci komotno održavaju i dalje povećavaju nerealno visoke cijene s malo ili nimalo razloga. Zbog toga je malo nade da najavljeni pad svjetskih cijena može dovesti do pada cijena u BiH”, istakao je Gavran.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave danas praznik Svetog Vasilija Ostroškog, čije mošti počivaju u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, gdje odlaze pripadnici raznih religija, a njihove ispovijesti zaokružuju priču o ovom svecu, veoma poštovanom u srpskom narodu i mnogo šire.
Očudima sa Ostroga priča se mnogo. Sveti Vasilije Ostroški rođenom u Popovom selu u Hercegovini 1610. godine sa krštenim imenom Stojan, zauzima izuzetno značajno mjesto u pravoslavlju.

Ali kao što smo napomenuli, priče o čudima prevazile granice pravoslavlja jer su “Svetom Vasiliju Ostroškom svi isti, ma koji jezik govorili ili kojoj vjeri pripadali“. Kako je pisao portal Slobodna Hercegovina, muslimanka Fatma koja je pet godina bolovala od teške bolesti, odbijala je da se pokloni moštima ovog svetitelja, iako su joj bližnji govorili da to uradi.
– Šestog maja 1964. godine muslimani Asib Gušo i Ševka Zajko dovedoše teško bolesnu, takođe muslimanku, Fatimu na Ostrog. Fatima je bila težak bolesnik. Od nekih strahovitih grčeva u cijelom tijelu patila je punih pet godina – zapisao je sveštenik sa Ostroga.
Zbog bolova je padala u nesvijest i u momentima agonije “kudila i svoje najrođenije” koji su obišli sve ljekare, vračare i travare, ali lijeka i pomoći nije bilo.

Saznali su za iscjeljenja od takve bolesti u Ostrogu, pa su Fatmu jen rođak Asib i komšinica Ševka doveli u Gornji manastir.

Kada su je stigli pred crkvu u kojoj se nalaze mošti Svetog Vasilija, ona je iz sveg glasa vikala: “Neću tamo da ulazim”. To je ponovila nekoliko puta, tražeći da se vrati nazad.

Čuvar ćivota otvorio im je crkvu, a malo kasnije i ćivot Svetog Vasilija. Rodbini je pošlo za rukom da Fatmu ubijede da cjeliva mošti svetitelja. U tom momentu počela je da se grči i drhi… bilo je strašno gledati. Kada se smirila, pročitana joj je molitva. Nakon toga “spopade je takvo znojenje” da je za kratko vrijeme znoj svu oblio. Ali to je kratko trajalo pa se ubrzo na njenom licu vidio mir i spokoj.

Približila se ponovo moštima i počela da se moli pa je rekla: „Hvala Bogu i Svetom Vasiliju, ja ozdravih. Ništa me ne boli”. Prenoćila je tog dana u manastiru Ostrog i narednog jutra bila na liturgiji, pa se ponovo zahvalila svecu i Gospodu.
Srpskainfo

Noć na srijedu donosi razvedravanje svuda, a uz prisutan svežiji vazduh stvaraju se uslovi za pojavu prizemnog i slabog mraza, koji će lokalno osvanuti u srijedu. Po kotlinama i uz riječne tokove ponegdje magla. Kasnije, u toku srijede, pretežno sunčano i nakon hladnog jutra, ugodnije temperature.

Četvrtak započinje mirno, ali uz postepen porast oblačnosti tokom dana, što sluti na novu promjenu vremena.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima lokalno kiša i pljuskovi sa grmljavinom, a od noći na petak i prodor osjetno hladnijeg vazduha sa sjevera, koji će temperature krajem ove sedmice prilično oboriti ispod prosjeka.
Zaduvaće pojačan sjeverac i bura, a po visokim planinama nije isključena mogućnost da padne i malo snijega. Kasnije, u slučaju razvedravanja, ponovo prijeti lokalni mraz.
Generalno, na neko značajnije otopljenje i uranjeno ljeto ove godine ćemo pričekati. Maj ili barem njegov veći dio, donosi temperature u granicama i ispod prosjeka.