Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša potvrdio je u razgovoru za N1 da se neće ponovo kandidovati za predsjednika ove stranke na izbornoj skupštini koja bi trebala biti održana u prvom kvartalu naredne godine.

Govoreći o izbornom rezultatu SDS-a, priznao je da on nije dobar, ali je poručio da odgovornost ne može snositi samo jedan čovjek.

Otvoreno je govorio o podjelama unutar stranke, optužbama za opstrukcije tokom kampanje, isključenju gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, ali i kontroverznom sastanku s Miloradom Dodikom, koji je nazvao greškom učinjenom u dobroj namjeri.

Blanuša je otkrio i da će Predsjedništvo SDS-a naredne sedmice razmatrati Dodikovu ponudu o zajedničkom nastupu na nivou Bosne i Hercegovine.

“Poznato je da u prvom kvartalu sljedeće godine treba biti izborna skupština na kojoj će se birati novi predsjednik Srpske demokratske stranke, poslije toga i novo rukovodstvo, a prije toga slijede unutarstranački izbori koji zapravo predstavljaju pripremu za tu izbornu skupštinu”, objasnio je.

Na direktno pitanje planira li se ponovo kandidovati za predsjednika SDS-a, Blanuša je dao nedvosmislen odgovor.

“Ja ne planiram da budem kandidat za predsjednika Srpske demokratske stranke na sljedećoj izbornoj skupštini”, potvrdio je za N1.

„Lobiranje je legitimno i njegova svrha je da donese korist, između ostalog narodu ili državi. Međutim, lobiranje vlasti u Republici Srpskoj bilo je isključivo u dnevnopolitičke svrhe“, ocijenio je diplomata i publicista Branko Nešković u emisiji MAT BN televizije.

 Lobiranje je konačno počelo da se koristi onako kako treba da bi lobističke kuće odradile posao i da bi se promijenila slika o Srbima kao lošim momcima. Bilo je vrijeme da se priča o stradanjima Srba kroz činjenice, a ne onako kako su to radili svjetski mediji, ističe Nešković.

„To ne dolazi preko noći, ne dolazi samo i ne dolazi zato što to na zapadu neko želi ili hoće nego se sve to organizuje, a bogami i debelo plati. Što se tiče našeg predstavljanja i ovog zadnjeg što ste gledali, to je uglavom dobro režirana diplomatska predstava za dnevnopolitičke potrebe domaće javnosti i ništa više. Gdje vi vidite Amerikance ovdje, osim te Južne interkonekcije koja je u najavi?“, upitao je Nešković.

Nešković dodaje da Amerikanaca nema tamo gdje nema njihovih investicijam.

Na pitanje „zar Južna interkonekcija nije dovoljno velika investicija“, Nešković daje nedvosmislen odgovor.

„Ma da, jeste. Taman dovoljna za jednu malu kancaleriju u Sarajevu. Pitanje je šta će biti od toga. To je priča, ali je pitanje šta će biti od toga. Amerikancima je bila potrebna ta velika baza Bonstil, umjesto jednog razarača u Sredozemlju. Odatle mogu da polijeću, pune gorivo i da su bezbjedni“, objašnjava Nešković.

Čini se da pitanje više nije ko će pobijediti na izborima, već ko će ostati da slavi pobjedu. Zato Nešković, komentarišući malu izlaznost na oktobarskim izborima, kaže da su na neuređenim biračkim spiskovima birači koje mi nemamo jer je upitno da li Srpska realno ima i 800.000 stanovnika.

„Puno njih nije htjelo da izađe na izbore jer nema povjerenja. Nema povjerenja u vlast koja jeste, a očigledno nema povjerenja ni u onu koja bi došla. Sad i vlast i opozicija treba da se zapitaju kako dalje jer ovako očigledno ne ide. Desetine hiljada ljudi, pogotovo mladih i uglavnom obrazovanih, odlazi. Čemu sve to vodi, koji je uopšte smisao bavljenja politikom na ovim našim prostorima?“, pita se Nešković.

– Govoreći o najaktuelnijim svjetskim temama među kojima je i rješavanje pitanja Ormuskog moreuza i  pojeftinjenja nafte, koje nas izuzetno pogađa, Nešković smatra da će se za problem koji trese cijeli svijet brzo naći rješenje.

„To ne odgovara Kini, jer ona trećinu svog goriva, osnosno energenata prima sa područja Bliskog istoka, iako ona uvozi 70 % goriva. Ne odgovara Rusiji. Rusiji ne odgovara jak Iran jer jak islamski Iran će im remetiti balans i poziciju koju imaju u centralnoj Aziji, a centralna Azija je resusrs rijetkih minerala.

Nije dobro ni za Evropsku uniju koja je isto tako zainteresovana za centralnu Aziju. Gdje će kupiti naftu i minerale? Imaju gore u Latinskoj Americi, ali gdje je Čile, daleko je to. Već postoje ti lanci snabdijevanja pa je to mnogo jednostavnije, bliže i mnogo jeftinije. Znači, nikome ne odgovara da se to nastavi“, jasamn je Nešković.

-Danas na svjetskoj sceni vlada isključivo veliki novac odnosno interes i to je za nas bolje jer smo tako mirniji pošto znamo na čemu smo, ističe Nešković.

„Opasnost počinje kada se umiješaju ideologije, jer nas je istorija naučila da one donose samo zlo čovječanstvu“, zaključio je Nešković.

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.