Connect with us

Svijet

TRAGEDIJA U ŠPANIJI: Ovo je tek početak, najgore tek dolazi

Katastrofalne poplave u Španiji, koje su odnijele desetine života i pričinile ogromnu materijalnu štetu, potopile su gradove, odnijele mostove i ostavile hiljade ljudi bez domova.

Obilne kiše u regijama kao što su Katalonija i Valensija pretvorile su puteve u rijeke i dovele službe za spasavanje na granicu izdržljivosti. Iako Španiji poplave nisu nepoznanica, stručnjaci sve više ukazuju na klimatske promjene kao na katalizator intenziteta i učestalosti ovih događaja. Pitanje sada nije samo kako ćemo se oporaviti od ove katastrofe, već kako ćemo se pripremiti za sljedeću.

Da bi razumjeli kako klimatske promjene utiču na ekstremne vremenske prilike poput nedavnih poplava u Španiji, naučnici razmatraju dva osnovna faktora: topliji vazduh i porast temperature mora. Topli vazduh zadržava više vlage, što znači da oluje imaju veći potencijal da stvore jaku kišu. U međuvremenu, porast temperature mora doprinosi stvaranju snažnih oluja i može ih pojačati prije nego što stignu na kopno.

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), vodeći autoritet za nauku o klimi, upozorio je da se očekuje da će ekstremne padavine postati sve češće i intenzivnije. Ovo posebno važi za južnu Evropu, gdje ravnoteža između sušnih i vlažnih perioda postaje sve nestabilnija. Isti regioni koji pate od jakih suša sada se pripremaju za poplave, jer klimatske promjene pogoršavaju prirodne cikluse suše i padalina.

Španske poplave samo su posljednja u nizu klimatskih katastrofa koje su potresle svijet. U julu 2023. šumski požari bez presedana zahvatili su dijelove Evrope, podstaknuti rekordnim toplinskim talasima koji su vatrogascima gotovo potpuno onemogućili da obuzdaju plamen. Hiljade stanovnika i turista je bilo prisiljeno da se evakuiše, a čitavi pejzaži su ostali spaljeni. Opet, nauka povezuje ove ekstremne vrućine sa klimatskim promjenama, jer toplije temperature isušuju vegetaciju, stvarajući žarište za požare.

U avgustu su Sjedinjene Američke Države imale svoj udio u klimatskim katastrofama s uraganom Debi, koji je stigao na Floridu. Oluja je donijela olujne udare koji su potopili zajednice i oštetili infrastrukturu u nekoliko država. Kako se Meksički zaljev zagrijava, naučnici predviđaju da će uragani nastaviti da postaju jači i destruktivniji, ugrožavajući zajednice duž obala svakom novom sezonom.

Dalje na istoku, Pakistan i Indija sve češće se suočavaju sa rekordnim monsunskim kišama koje izazivaju velike poplave, uništavajući domove, polja i infrastrukturu i raseljavaju milione ljudi. I ovdje su naučnici primijetili da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem intenzivirale kiše, pri čemu su toplije temperature uticale na cikluse monsuna i nivo vlage.

Naučni konsenzus je jasan: klimatske promjene preoblikuju naš svijet na vidljive i sve smrtonosnije načine. Istraživanja pokazuju da su naše emisije stakleničkih plinova pokrenule lančanu reakciju zagrijavanja koja čini suše sušnijim, oluje jačim, a poplave još obimnijim. Ovo nije problem daleke budućnosti – to se dešava sada. Gradovi širom svijeta bore se sa “stogodišnjim katastrofama” koje se sada dešavaju svakih nekoliko godina.

Za mnoge stručnjake, ova upozorenja nisu samo priprema za sljedeću veliku oluju, ona se odnose na podsticanje hitnih akcija za smanjenje emisija, prelazak na obnovljivu energiju i implementaciju zaštitnih mjera za zajednice. Bez značajnih promjena, upozoravaju naučnici, poremećaji kojima svjedočimo danas su vjerovatno samo početak.

Dok Španija tuguje za žrtvama i priprema se za dugotrajan proces obnove, šira slika je neosporna: klimatske promjene su tu i već preoblikuje naše krajolike i prijeti životima, što i do sada najskepričnije negatore klimatskih promjena tjeraju na razmišljanje.

Related Topics:

Svijet

OGLASIO SE MERC “Ovo je KRAJ SVJETSKOG PORETKA kakav poznajemo”

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je došao kraj aktuelnom svjetskom poretku, na ekonomskoj konferenciji u Berlinu koju je organizovao list Zidojče cajtung .

– Još ne znamo kako će svjetski poredak izgledati za nekoliko godina, ali sasvim sigurno znamo da je poredak koji mi na Zapadu poznajemo posljednjih 80 godina, a na Istoku 35 godina, ovih dana, nedjelja, mjeseci, danas, baš na ovaj dan kada se ovdje sastajemo, došao svom kraju. A ako želimo da oblikujemo novi svetski poredak, to je moguće samo zajedno sa našim evropskim susedima – izjavio je Merc. Kancelar Merc je napomenuo da su izazovi sa kojima se suočava njemačka vlada „raznovrsni kao rijetko kada, a moguće, nikada ranije u poslijeratnoj istoriji Savezne Republike Njemačke“. Merc je naveo sukob u Ukrajini, odnose sa Kinom i trgovinske neslaganja sa Sjedinjenim Državama.

– Na Atlantiku se pojavio dubok raskol koji dovodi u pitanje mnogo toga, gotovo sve što smo smatrali ispravnim i neophodnim u transatlantskim odnosima posljednjih decenija – rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!

U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.

Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.

Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.

Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

Nastavi čitati

Svijet

ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi

Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.

Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.

“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.

Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.

Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.

Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.

Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.

“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.

Nastavi čitati

Aktuelno