Connect with us

Politika

Hoće li BiH imenovati jednog ili TROJICU GLAVNIH PREGOVARAČA?

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, inicirala je na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH da se ubrzaju aktivnosti na uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača, oko kojeg, barem zasad, nema dogovora unutar vladajuće koalicije na nivou BiH.

“Nakon Odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora, BiH preduzima dalje korake na ispunjavanju zacrtanih reformi kako bi bio usvojen pregovarački okvir, a jedna od obaveza za nastavak EU procesa je imenovanje glavnog pregovarača”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH nakon posljednje sjednice.

Inače, glavni pregovarač imaće jednu od glavnih uloga u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, odnosno u pregovorima između BiH i Evropske unije. Od pregovarača se zahtijevaju visoka stručnost, profesionalnost i diplomatske vještine, a osim upravljačke i pregovaračke uloge ima i nadzornu ulogu. Praktično, glavni pregovarač je na vrhu i koordiniše proces kako u BiH, tako i prema Evropskoj uniji, i u direktnom je kontaktu s Evropskom komisijom.

U suštini, radi se o jednoj od najznačajnijih osoba kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, i nije čudo što domaći političari ne mogu postići dogovor ko bi to mogao biti.

“Smatramo da je racionalno i realno da glavni pregovarač bude iz Republike Srpske”, rekao je prije nekoliko mjeseci Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Stav Republike Srpske je da u ovom trenutku Hrvati imaju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i zamjenika ministra spoljnih poslova, a Bošnjaci ministra spoljnih poslova BiH i direktora Direkcije za evropske integracije te da je Federacija BiH u pregovaračkom smislu s EU već zastupljena i da Republici Srpskoj treba da pripadne mjesto pregovarača.

Odmah nakon Dodikove izjave oglasio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da nema ništa protiv toga da neko iz Republike Srpske bude glavni pregovarač, ali da ne isključuje ni druge opcije.

“To je čovjek na čelu ozbiljnog procesa u kojem će biti mnogo važnije šta rade njegovi prvi saradnici, nego on sam. Ne isključujem nijednu opciju, nemam ništa protiv da to bude neko iz Republike Srpske”, rekao je Konaković.

Kako nezvanično saznajemo, u priču oko glavnog pregovarača uključio se i HDZ, koji svoj kadar vidi na toj poziciji, a razlog zbog kojeg Krišto “požuruje” ovaj proces leži upravo u tome.

U nezvaničnim razgovorima može se čuti da bi u slučaju BiH mogla biti imenovana i tri glavna pregovarača, te da, barem zasad, Evropa nema ništa protiv toga. Ta ideja sve više dobija na značaju i o njoj su već razgovarali političari u BiH, a plan je navodno da se ti pregovarači rotiraju na mjestu “glavnog pregovarača”, kao što je slučaj u Predsjedništvu BiH ili Parlamentarnoj skupštini BiH.

“O glavnom pregovaraču bilo je govora na ranijim sastancima koalicije, a sigurno će se tog pitanja dotaći i na sastanku koji je najavljen za iduću sedmicu. Samo je Republika Srpska otvoreno rekla da želi tu poziciju i da ima kadar za to mjesto”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.

Koliko je glavni pregovarač važan govori i to da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije bilo govora i o tome.

“Da bi mogla da govori jednim glasom tokom nadolazećih pregovora za pristupanje EU, BiH će morati da imenuje glavnog pregovarača i njegov tim”, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije.

Glavni pregovarač bio bi u obavezi da uspostavi pregovaračku strukturu BiH, odnosno formira i nadzire tim koji bi usklađivao zakone i pravila sa pravnom stečevinom Evropske unije. U suštini, glavni pregovarač bio bi u obavezi da sprovede ono što je utvrđeno pregovaračkim okvirom koji usvaja Evropska unija.

“Potreban vam je pregovarački tim. Glavni pregovarač je vrlo važna funkcija i ona se treba usaglasiti među vladajućom koalicijom. To mora biti osoba od autoriteta, neko ko poznaje proces evropskih integracija”, rekao je nedavno Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u BiH.

Related Topics:

Politika

MINIĆ NEMA KONKRETAN ODGOVOR o višemilionskoj kupovini propalog hotela “Monument”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je još rano prejudicirati kako će proći kupovina hotela „Monument“ na Kozari i da će biti urađeno vještačenje koje će se odnositi na vrijednost ulaganja.

Podsjećamo, CAPITAL je još prije raspisivanja javnog poziva otkrio da Vlada planira da kupi hotel „Monument“ te da je javni poziv puka formalnost.

Osim toga, posebno je interesantno da Vlada planira za taj hotel dati skoro sedam puta više novca nego što ga je sadašnji vlasnik platio. Odgovarajući na pitanje novinara da li je ta nabavka precijenjena s obzirom na to da su potrebna i značajna ulaganja u hotel, Minić je danas dao nemušt odgovor.

„Sve ono što ćemo imati narednih dana će biti popraćeno vještačenjem koje će se odnositi na vrijednost ulaganja. Ugostiteljski servis to radi. Cijene na tržištu… ne znam kako bih vam mogao odgovoriti. Imaćemo vještačenje, imaćemo realne parametre i mislim da u ovom momentu prejudicirati, vidjećemo kako će proći javna nabavka. Vidjećemo da li će planirani iznos biti utrošen“, rekao je Minić.

Nabavku je pravdao time da na Kozari više nema građenja.

Podsjećamo, javni poziv za kupovinu objekta je tako koncipiran da uslove može ispuniti jedino firma „C&M“ iz Bijeljine koja u vlasništvu ima hotel „Monument“, a koji je zatvoren prije nekoliko godina i koji uveliko propada.
Capital

Nastavi čitati

Politika

“MUTNA VODA”! Traže se nove informacije o kupovini Radišićeve zgrade za UIO BiH

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila je na posljednjoj sjednici zaključak kojim od Kancelarije za razmatranje žalbi BiH traži da u roku od sedam dana dostavi informaciju o postupku po žalbi Pravobranilaštva BiH na zaključak Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH o kupovini zgrade u Banjaluci.

Komisija je takođe tražila da joj se u roku od sedam dana dostavi infomacija o pokrenutoj inicijativi pred Upravnim inspektoratom Ministarstva pravde BiH u vezi inspekcijskog nadzora i preduzimanja upravnih mjera u postupku Kancelarije za razmatranje žalbi BiH.

Po dobijanju ovih informacija Komisija će donijeti odluku o sprovođenju javnog saslušanja predstavnika Komiisje za razmatranje žalbi BiH i Prvobranilaštva BiH u vezi s vođenjem postupka po spomenutoj žalbi Pravobranilaštva.

Od Komisije je zatraženo donošenje odluke o sprovođenju saslušanja predstavnika Kanelarije za razmatranje žalbi BiH i to u vezi sa vođenjem postupka po žalbi Pravobranilaštva BiH, izjavljenoj na Zaključak Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U zahtjevu za donošenje odluke navodi se da je Pravobranilaštvo BiH dostavilo Upravnom inspektoratu Ministarstva pravde BiH inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora i poduzimanje upravnih mjera u postupanju Kancelarije za razmatranje žalbi.

“Pravobranilaštvo BiH navodi da je Kancelarija za razmatranje žalbi u postupku odlučivanja po žalbi Pravobranilaštva BiH izjavljenoj na zaključak UIO 19. augusta i dostavljenoj Kanelariji za razmatranje žalbi kao drugostepenom tijelu na odlučivanje, protivzakonito postupila kada je vratila spis UIO na daljnje postupanje bez donošenja odluke (upravnog akta)“, istakao je podnosilac zahtjeva i zastupnik u Predstavničkom domu Jasmin Emrić.

Podnosilac zahtjeva kaže da Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine u Inicijativi navodi da je dopisom od 11. septembra Kancelarija za razmatranje žalbi, kao drugostepeno tijelo, “suprotno nadležnostima povrijedila odredbe žalbenog postupka koje su propisane u Zakonu o javnim nabavkama, te dala uputstvo UIO, kao prvostepenom tijelu, da postupi u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama”. Slobodna Bosna

Nastavi čitati

Politika

BLAGOJEVIĆ O CVIJANOVIĆEVOJ KAO V.V. PREDSJEDNIKA “Najava nove neustavne odluke NS RS”

Povodom najave da bi u subotu 18.10.2025. godine trebala biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj bi Željka Cvijanović trebala biti imenovana i za v.d. predsjednika Republike, čime bi istovremeno obavljala dvije izvršne funkcije – člana Predsjedništva BiH i v.d. predsjednika Republike, treba upoznati javnost da je to suprotno Izbornom zakonu BiH, a time i Ustavu BiH. Naime, članom 1.8. stav 4. Izbornog zakona BiH (zadnja rečenica tog stava) propisano je da je nespojivo ISTOVREMENO vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti, pri čemu je stavom 6. člana 1.8. istog zakona propisano da se pod izvršnom funkcijom podrazumijevaju, između ostalog, funkcije člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske.

Drugim riječima, ne može se, zabranjeno je zakonom, da se u isto vrijeme bude član Predsjedništva BiH i predsjednik ili v.d. predsjednik Republike Srpske.

Stoga ako Narodna skupština imenuje Željku Cvijanović za v.d. predsjednika, takvom odlukom biće prekršen Izborni zakon BiH, a time će doći do kršenja i Ustava BiH, jer taj ustav u članu 3.3b) propisuje da su entiteti dužni da se pridržavaju zakona BiH.

U tom slučaju može se pokrenuti ustavni spor pred Ustavnim sudom BiH zbog ovakvog očiglednog kršenja Ustava BiH i Izbornog zakona BiH.

Doduše, s obzirom na dosadašnje iskustvo, koje govori o spremnosti vladajućih u Republici Srpskoj da krše sve pravne norme, ne treba iznenaditi da to učine i ovaj put i da računaju da će i u tom slučaju Ustavni sud BiH otezati postupak, kao što već čini sa neustavnom tzv. vladom Republike Srpske, sve dok ne prođu prijevremeni izbori za predsjednika Republike, koliko vladajućima i treba, poslije čega će i ovo pitanje za njih postati praktično nevažno.

Dr Milan Blagojević

Nastavi čitati

Aktuelno