Connect with us

Svijet

UKOLIKO AMERIČKI IZBORI ZAVRŠE NERIJEŠENO, ovo je postupak koji slijedi

Demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp sutra će se suočiti u jednoj od najizvjesnijih trka za predsjednika u američkoj istoriji.

Ankete i na nacionalnom nivou i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova.

Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sistemom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Vašington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika.

Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika.

Najmanji broj elektora (3) daje naprimjer Vajjoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.

Sedam ključnih država
Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. “swing states” država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.

Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pensilvanija, Mičigan, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Džoržija, Nevada, Arizona).

269-269
Prema anketama, Tramp ima blagu prednost u Pensilvaniji, Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, dok Haris vodi u Viskonsinu i Mičigenu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Tramp bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. Ali, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1,5 odsto (u Pensilvaniji samo 0,3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.

U takvom scenariju, nije nerealan scenario neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trampa i Haris, 269-269.

To bi se dogodilo ako bi Tramp dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hilari Klinton, a 2020. izgubio od Džoa Bajden. Radi se o Mičigenu, Viskonsinu u i Pensilvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Haris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen.

Kakav je postupak u tom scenariju?
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Vašington D.C. ne glasa.

Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.

Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrate a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Tramp, a potpredsjednik demokrata Tim Valz.

Tramp bi bio u prednosti
S obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, ali i tu su ankete strahovito izjednačene.

U tom razvoju situacije Tramp bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sistemu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.

Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, naprimjer onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Haris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trampa.

Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.

(Index.hr)

Related Topics:

Svijet

OGLASIO SE MERC “Ovo je KRAJ SVJETSKOG PORETKA kakav poznajemo”

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je došao kraj aktuelnom svjetskom poretku, na ekonomskoj konferenciji u Berlinu koju je organizovao list Zidojče cajtung .

– Još ne znamo kako će svjetski poredak izgledati za nekoliko godina, ali sasvim sigurno znamo da je poredak koji mi na Zapadu poznajemo posljednjih 80 godina, a na Istoku 35 godina, ovih dana, nedjelja, mjeseci, danas, baš na ovaj dan kada se ovdje sastajemo, došao svom kraju. A ako želimo da oblikujemo novi svetski poredak, to je moguće samo zajedno sa našim evropskim susedima – izjavio je Merc. Kancelar Merc je napomenuo da su izazovi sa kojima se suočava njemačka vlada „raznovrsni kao rijetko kada, a moguće, nikada ranije u poslijeratnoj istoriji Savezne Republike Njemačke“. Merc je naveo sukob u Ukrajini, odnose sa Kinom i trgovinske neslaganja sa Sjedinjenim Državama.

– Na Atlantiku se pojavio dubok raskol koji dovodi u pitanje mnogo toga, gotovo sve što smo smatrali ispravnim i neophodnim u transatlantskim odnosima posljednjih decenija – rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!

U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.

Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.

Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.

Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

Nastavi čitati

Svijet

ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi

Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.

Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.

“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.

Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.

Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.

Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.

Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.

“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.

Nastavi čitati

Aktuelno