Connect with us

Svijet

KOLIKO SU USPJELI U TOME? Kada su osnivači SAD usvajali Ustav, htjeli su da ograniče predsjedničku moć

Politički sistem SAD je dizajniran tako da ima zaštitni mehanizam protiv autoritarizma, ali koliko su ovi mehanizmi zaista moćni?

Kada su osnivači Sjedinjenih Američkih Država (SAD) usvajali Ustav, nastojali su da ograniče predsjedničku moć — razbijajući tradiciju monarhije.

Više od 200 godina kasnije, na dan izbora, ove strukture i dalje postoje, a vlada SAD-a je podijeljena na tri grane: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna grana obuhvata Kongres, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Senata, dok sudsku granu čini Vrhovni sud i savezni pravosudni sistem. Izvršna grana vlasti, s druge strane, uključuje predsjednika, potpredsjednika i kabinet.

Kada je reč o ulozi predsjednika, on nije samo šef države, već i komandant oružanih snaga.

Predsjednik je takođe odgovoran za sprovođenje zakona koje je usvojio Kongres. U tom smislu, predsjednik se oslanja na pomoć Kabineta, čiji članove on ili ona imenuje.

Ono što mu daje veliku prednost je moć veta na zakone koje usvoji Kongres, mada zakonodavna grana može da poništi ovaj veto sa dvotrećinskom većinom u oba doma.

Dodatno, predsjednik SAD-a ima moć da izda pomilovanja za savezne zločine, potpiše sporazume sa stranim silama (koji moraju biti ratifikovani u Senatu) i donosi izvršne naredbe.

Izvršna naredba je naredba predsednika, iako ove naredbe nisu namijenjene da donose nove zakone ili krše postojeće zakone. Izvršne naredbe mogu se takođe pravno osporiti ako krše Ustav.

Vanredna ovlašćenja
Na temu predsjedničkih ovlašćenja, Donald Tramp je izazvao reakcije kada je sugerisao da će biti “diktator” samo “prvog dana” eventualnog drugog mandata.

Ponovivši razgovor sa novinarkom Fox News, Tramp je rekao: “‘Nećeš biti diktator, zar ne?’ Rekao sam: ‘Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu, kopamo, kopamo, kopamo. Posle toga, nisam diktator'”.

Tramp je sugerisao da bi samo prešao granicu ovlašćenja da bi stvorio čvrstu granicu između Meksika i SAD-a.

Iako je termin “diktator” možda bio upotrebljen u šali, Tramp je zapravo već pomerio granice predsjedničkih ovlašćenja.

Tokom svog prvog mandata, republikanski kandidat je preusmjerio vojnu pomoć kako bi izgradio dijelove zida na granici sa Meksikom.

Ovo je uslijedilo nakon što je Kongres odbio da odobri tražena sredstva, što je natjeralo Trampa da proglasi vanredno stanje kako bi zaobišao ovu odluku.

Tada su predsjedavajuća Kongresa Nensi Pelosi i senator Čak Šumer u zajedničkom saopštenju rekli da je ovo “pokušaj vlasti razočaranog predsjednika, koji je prešao granice zakona kako bi pokušao da postigne ono što nije mogao da postigne u ustavnom zakonodavnom procesu”.

Savezni apelacioni sud je 2020. godine presudio da je ovaj potez Trampove administracije bio ilegalan.

U drugom primeru, Tramp je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži političkog rivala i trenutnog predsjednika Džoa Bajdena i njegovog sina.

Takođe je pritiskao Ministarstvo pravde da istraži one koje vidi kao političke neprijatelje — uključujući bivšu republikansku zakonodavku Liz Čenej i radnike na izborima.

Američka knjiga sudnjeg dana
Neformalno nazivana “Američka knjiga sudnjeg dana”, Dokumenti za hitnu predsjedničku akciju (PEAD-ovi) sadrže izvršne naredbe, proklamacije i poruke Kongresu koje se pripremaju u očekivanju vanrednih situacija.

Sadržaj ovih dokumenata nije dostupan javnosti ili Kongresu — već se dijeli samo onima kojima je to potrebno da znaju.

Tokom Trampovog prvog mandata, časopis Tajm je izvestio da su ga obavijestili da nacionalno-bezbjednosni timovi nisu željeli da on sazna “pun obim ovih tumačenja predsjedničkih ovlašćenja, bojeći se da bi ih zloupotrebio”, pozivajući se na intervjue sa zvaničnicima nacionalne bezbjednosti.

Takođe je važno napomenuti da su se granice nekažnjivosti za predsjednika SAD-a promijenile od tada.

Početkom ove godine, Vrhovni sud je presudio u korist predsjednika, sa šest prema tri glasa, da predsednici mogu tražiti određeni imunitet od krivičnog gonjenja povezano sa radnjama preduzetim tokom njihovog mandata.

Prema anketi PBS-a iz aprila, samo oko dvoje od deset Amerikanaca je reklo da bi bilo “dobro” da naredni predsjednik može da menja politiku bez upućivanja na Kongres ili sudove.

Ipak, gotovo šest od deset republikanaca reklo je da bi bilo dobro da Tramp ima ovu moć ako bi bio ponovo izabran.

Ako bi Bajden bio ponovo izabran (Kamala Haris još nije bila demokratski kandidat u vreme ankete), četiri od deset demokrata smatraju da bi bilo pozitivno za njega da može djelovati samostalno.

Related Topics:

Svijet

TRAMP PIO ČAJ SA BIVŠIM DŽIHADISTOM: SAD za njegovu glavu nudile 10 miliona dolara

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) juče je pio čaj s bivšim džihadistom na čiju je glavu donedavno bila raspisana američka nagrada od 10 miliona dolara, objavio je CNN.

Privremeni predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, nekada poznat po svom militantnom nadimku Abu Muhamed al-Džolani, sreo se s Trampom u Rijadu šest mjeseci nakon što je svrgnuo režim Bašara al-Asada, protjerao oružane grupe koje podržava Iran i proglasio se vođom zemlje.

Al-Šaraa je 2013. godine stavljen na američku listu globalnih terorista jer je bio vođa sirijskog ogranka Al Kaide, poznatog kao Front al-Nusra, te je navodno organizovao brojne samoubilačke napade širom Sirije. Ovaj bivši džihadist, rođen u Saudijskoj Arabiji, godinama se borio protiv američkih snaga u Iraku prije nego što je prešao u Siriju kako bi vodio islamističku oružanu pobunu kojom je svrgnut brutalni diktator Bašar al-Asad.

Istorijski sastanak
Sastanak, koji je Sirija opisala kao istorijski, bio je prvi susret američkog i sirijskog predsjednika u posljednjih 25 godina, a dogodio se tokom Trampove turneje po Bliskom istoku – prve zvanične posjete u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Obojica su se na fotografijama koje su objavili Bijela kuća i saudijsko ministarstvo spoljnih poslova smiješili, a sirijsko ministarstvo saopštilo je kako se Tramp obavezao da će stajati uz Siriju u ovom ključnom trenutku.

Tramp ukinuo sankcije Siriji
Dan ranije Tramp je objavio ukidanje decenijama starih sankcija protiv Sirije, što je izazvalo 40 sekundi dug aplauz publike, uključujući i ustajanje saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana.

Tramp je pohvalio Ahmeda al-Šaru.
Kako piše CNN, američki predsjednik rekao je novinarima u avionu “Er Fors Van” da su njegovi razgovori s Al-Šarom prošli dobro, dodavši da je on “sjajan”, te “mlad, privlačan i čvrst čovjek” sa “snažnom, veoma snažnom prošlošću”.

Teroristička prošlost Al-Šare
Ahmed al-Šaraa, poznat i pod ratnim imenom Abu Muhamed al-Džolani, bio je istaknuti član i komandant Al Kaide u Iraku, gdje je učestvovao u oružanim akcijama protiv američkih snaga i bio hapšen te zatvaran u više američkih i iračkih logora, uključujući Kamp Buka i Kamp Taji.

Početkom 2010-ih, po nalogu vrha Al Kaide, osnovao je u Siriji ogranak Džabhat al-Nusra (Front pobjede), koji je ubrzo postao jedna od najmoćnijih i najradikalnijih frakcija u sirijskom ratu, direktno povezana s Al Kaidom.

Pod njegovim vođstvom, Džabhat al-Nusra i kasnije Hajat Tahrir al-Šam (HTS) sprovodili su terorističke i kriminalne aktivnosti poput otmica, iznuda i napada na civile, zbog čega su UN, SAD, EU i druga međunarodna tijela te organizacije proglasili terorističkim.

Iako je 2016. formalno prekinuo veze s Al Kaidom i pokušao da preoblikuje imidž HTS-a, međunarodne organizacije i dalje ga smatraju odgovornim za brojne zločine i njegovu terorističku prošlost, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

ISTORIJSKI SASTANAK: Delegacije Ukrajine i Rusije prvi put za istim stolom od 2022.

Delegacije Rusije i Ukrajine sastaće se danas u Istanbulu radi početka pregovora o pronalaženju rješenja za sukob i biće to prvi direktan sastanak dvije strane od marta 2022. godine.

Rusku delegaciju predvodiće pomoćnik Kremlja Vladimir Medinski, a u delegaciji će biti i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

Osim Medinskog i Fomina, u ruskoj delegaciji biće i zamjenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin i direktor Glavne direkcije Generalštaba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov.

Moskva će u Istanbul poslati i tim stručnjaka, u kojem će biti prvi zamjenik šefa odjeljenja za informisanje u Direkciji Aleksandar Zorin, zamjenik šefa kancelarije ruskog predsjednika za državnu humanitarnu politiku Jelena Podobrejevska, direktor Drugog odjeljenja Ministarstva spoljnih poslova za pitanja Zajednice nezavisnih država Aleksej Poliščuk i zamjenik šefa Glavne direkcije za međunarodnu vojnu saradnju pri Ministarstvu odbrane Viktor Ševcov, javio je TASS.

Sastanku će, osim ruske i ukrajinske delegacije, prisustvovati i zvaničnici SAD, među kojima će biti državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok Stiven Vitkof i specijalni izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog.

Sastanak bi trebalo da počne oko 9.00 časova po srednjoevropskom vremenu i biće održan iza zatvorenih vrata.

Nastavi čitati

Uncategorized

KEŠ SAMO PRISTIŽE! Porodica Tramp zaradila vrtoglavu cifru za samo mjesec dana

Poslovno carstvo porodice američkog predsjednika Donalda Trampa imalo je prihod od najmanje dvije milijarde dolara za samo jedan mjesec njegovog predsjedničkog mandata, piše “Njujork tajms” pozivajući se na finansijske zapise i upućene izvore.

List navodi da su primarni prilivi poticali od stranih investicija u kriptovalute, nekretnine i ekskluzivne klupske inicijative.

Pokretanje kriptovalute “TRAMP”, kojom upravlja Donald Tramp Mlađi, generisalo je najmanje 174 miliona dolara.

Pored toga, Ujedinjeni Arapski Emirati su investirali dvije milijarde dolara u kripto projekat “Vorld liberti fajnenšel”, koji vode Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi.

“Njujork tajms” dodaje da su značajni prihodi došli od transakcija sa nekretninama. Katar, navodno, pomaže u finansiranju Trampovog turističkog kompleksa vrijednog 5,5 milijardi dolara, dok je kompanija povezana sa saudijskom državom investirala milijardu dolara u hotel i kulu “Tramp internešnel” u Dubaiju.

Nastavi čitati

Aktuelno